|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 1-2/2023 3-4/2023 5-6/2023 7-8/2023 9-10/2023 11-12/2023 + 2024 new HR EN |
3-4/2023 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 105 | |
| Prigodom 21. ožujka, Međunarodnog dana šuma |  
|
|
| Riječ uredništva Opća skupština Ujedinjenih naroda, 2012. godine 21. ožujka proglasila je Međunarodnim danom šuma, kako bi se podigla svijest o važnosti svih vrsta šuma za ljude i okoliš. Međunarodni dan šuma je poticaj svim zemljama UN-a za organiziranje različitih lokalnih, nacionalnih i međunarodnih aktivnosti vezanih za šume, a koje uključuju zaštitu i očuvanje šuma, s posebnim naglaskom na sadnju drveća. Ove godine Međunarodni dan šuma u Hrvatskoj obilježen je različitim aktivnostima kao što su prigodna sadnja šumskog drveća, stručni panel posvećen inovacijama i održivom razvoju u šumarstvu, kao i brojni prilozi o šumama. Očito je da šume postaju sve važnije, i to ne samo kao prirodni resurs, već i zbog drugih vrijednosti. Šume i šumska zemljišta su (uz pitku vodu, more i poljoprivredno zemljište) najvažnije prirodno dobro Republike Hrvatske. One su zaslužne za povoljne životne uvjete: čisti zrak, čisto i plodno tlo, čistu vodu i povoljnu klimu. Šume su velike riznice biološke raznolikosti. Jedini su i obnovljivi izvor drvne tvari. Ovogodišnja tema Međunarodnog dana šuma bila je – Šume i zdravlje, odnosno Zdrave šume za zdrave ljude. Zdravstvena funkcija šuma proizilazi iz davno poznatog povoljnog utjecaja šuma na fizičko i psihičko zdravlje ljudi. U šumama se rekreiramo, liječimo, oporavljamo i odmaramo. One povoljno utječu na zdravlje ljudi pročišćavanjem zraka i vode, zaštitom od buke i oblikovanjem lijepog okoliša. Stoga ne čudi činjenica što su ljudi u doba pandemije bolesti Covid-19 pohrlili u šume. Međutim, pružanje zdravstvenih i drugih funkcija šuma ovisi o optimalnom stanju šuma, koje je pak rezultat pravilnog gospodarenja šumama. Gospodarenje šumom treba provoditi u svakoj šumi, bez obzira na namjenu i vlasnika, takve šumskogospodarske postupke koji će osigurati njihov optimalni razvoj i prevenirati šumske rizike. Tako će šume imati snažne obrambene mehanizme i bit će pripremljene na šumske rizike. U slučaju šumskih šteta treba ih u što kraćem vremenu sanirati, a šume obnoviti i njegovati kako bi bile zdrave, vitalne, proizvodne i sposobne za prirodnu obnovu. Zdravlje šuma prepoznato je kao jedan od vodećih izazova hrvatskih šuma i šumarstva novijeg doba. Od 2013. godine veliki kompleksi naših šuma učestalo su izloženi izvanrednim i intenzivnim biotskim, abiotskim i antropogenim stresnim čimbenicima, kao što su naglo širenje štetnika i biljnih bolesti, ledolomi, vjetrolomi i šumski požari. Njihovu sve češću pojavu i velike intenzitete povezujemo s klimatskim promjenama. Šume, šumarstvo i društvo u cjelini imaju velike ekološke i gospodarske štete. U kontinentalnom području Hrvatske velike štete se pojavljuju u šumama poljskog jasena, hrasta lužnjaka, obične bukve, obične jele i obične smreke. U mediteranskom području šumski požari ugrožavaju šume alepskoga bora, crnoga bora, hrasta crnike i hrasta medunca. Zbog toga uloga šuma i šumarstva u stvaranju i očuvanju povoljnih životnih uvjeta za čovjeka i cjelokupnu biološku raznolikost nikada nije bila toliko važna kao danas. Šume i šumarstvo mogu značajno doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena. Samo odgovornim gospodarenjem šumama, stavljanjem u prvi plan njege, obnove i zaštite šuma i odmakom od gledanja na šume samo kao na izvor drvne sirovine ili pasivno zaštićeni objekt prirode, možemo sačuvati naše šume i sve njihove vrijednosti. Uredništvo |
autori: Uredništvo  | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Aydn Kahriman, Abdurrahman Şahin, Turan Sönmez, Mehmet Yavuz | UDK 630* 622+228 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.3-4.1 |
107 |
| Growth models for natural stands of Calabrian pine in the central Mediterranean region of Türkiye |
|
|
| Summary Stand growth models are needed for a variety of forestry practices, primarily management plans and silvicultural studies. The goal of this study was to create stand-level models for natural, pure even-aged stands of Calabrian pine in the central Mediterranean region of Turkey. The study area consists of pure and natural Calabrian pine stands located within the boundaries of the Antalya and Mersin Regional Forestry Directorates in the central Mediterranean region of Turkey. Data was collected from 486 temporary plots scattered throughout the region. Two trees (the dominant tree and the tree representing the quadratic mean diameter of the stand) were measured in each plot, yielding 972 trees. The data showed that the age varied from 6 to 135 years, the site index (SI) from 8.5 to 33.5 m, and the density from 0.3 to 12.4. The density-dependent yield tables were generated using regression equations based on stand age, SI, and stand density with individual, two-factor, and three-factor interaction effects. For SI classes I, II, and III, the optimal rotation period that would result in the highest yields for pure Calabrian pine stands is 60, 65, and 75 years, respectively. The stand growth models developed (i.e., density-dependent yield tables) agreed with the fundamental growth principles and data provided in the literature. Key words: stand models; density-dependent yield table; Calabrian pine; density; Generalized Algebraic Difference Approach (GADA) |
autori: Aydn Kahriman Abdurrahman Şahin Turan Sönmez Mehmet Yavuz | |
| Sercan Gulci, Neşe Gulci, Dalia Abbas, Hasan Serin, Kvanç Yuksel | UDK 630* 831+360 (001) https://doi.org./10.31298/sl.147.3-4.2 | 121 |
| Evaluating the carbon monoxide mission from chainsaw exhaust outlet |
|
|
| Summary In many countries, two-stroke chainsaws have been actively used in forest operations. Chainsaw operators are exposed to harmful gases and particulates generated by the exhaust of the two-stroke hand-held chainsaw. In this study, carbon monoxide (CO) parts per million (ppm) exposure of operators working with a chainsaw at 1900-2000 revolutions per minute (rpm) was investigated by mixing oil-fuel at a ratio of Society of Automotive Engineers (SAE) 10W motor oil (2.5%) and 95-octane unleaded gasoline. To investigate the presence of CO at a short distance, the relationship between exposure time and distance from the source were divided into groups. The result of the statistical analysis has shown that the average amount of CO emitted from the chainsaw was 1683 ppm at a distance of 0 (±4 cm) cm, 343.6 ppm at a 10 cm distance, 252.3 ppm at a 20 cm distance and 86.5 ppm at a 30 cm distance. The analysis of variance, according to the distance, has shown the amount of CO (ppm) to be statistically significant (p <0.05). If the chainsaw operator is working very close to the chainsaw, CO exposure will be observed, which translates to a negative impact on their health and work efficiency. Therefore, training should be conducted to increase the awareness of the proximity to the chainsaw and the operators and the importance of using personal protective equipment. In addition to training support, the use of the new generation of chainsaw engines should also be encouraged and promoted to minimize CO emissions. Key words: Forestry; timber production; two-stroke gasoline engine; emissions exposure; carbon monoxide; operator health |
autori: Sercan Gulci Neşe Gulci Dalia Abbas Hasan Serin Kvanç Yuksel | |
| Bilal Çetin | UDK 630* 630+232.3 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.3-4.3 |
129 |
| The effect of altitude and closed cone (seed) age on germination in red pine (Pinus brutia Ten.) |
|
|
| Summary This study investigated changes in the germination rate and germination percentage of seeds obtained from closed pine cones (Pinus brutia Ten.) of different ages collected at different altitudes. The seeds used in the study were obtained from closed cones (3/control, 4, 5, 6, and 7 years old) in the lower (0-200 m) and higher (800-1000 m) altitude zones of the Mersin-Anamur region in a section from the sea to the interior. The seeds germinated in the dark at a constant temperature of 20 °C for 28 days. At the end of the germination test, a two-way analysis of variance was performed on the germination percentage data on the 10th, 14th, and 28th days, and the interactions between altitude and cone age were found to be significant (p = 0.05). As a result of the significant interaction between the two groups, the mean separation test (Tukey test) showed that the highest germination rate was 89.0% in the control group, and the lowest was 77.5% in the 7-year-old cones. In the higher altitude zone, the highest germination rate was 74.0% and the lowest was 71.0%, obtained from 5- and 7-year-old seeds, respectively. In general, germination values in the lower altitude zone were higher than those in the higher altitude zone. However, the decrease in germination values from the control to the 7-year-old seeds was greater in the lower altitude zone than in the higher altitude zone. The study found that altitude was more effective than cone age on the germination rate and percentage. Key words: Red pine; closed cone; germination rate; germination percentage |
autori: Bilal Çetin | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Igor Poljak, Katarina Tumpa, Antonio Vidaković, Mirna Ćurković-Perica, Marin Ježić, Zlatko Šatović, Zlatko Liber, Marilena Idžojtić | UDK 630*+630+165+907 https://doi.org/10.31298/sl.147.3-4.4 |
137 |
| Očuvanje i upravljanje genofondom pitomog kestena |
|
|
| Sažetak Europski pitomi kesten plemenita je listača od koje imamo višestruku gospodarsku korist. Osim jestivih plodova i kvalitetnog drva, kestenove šume su još od davnina predstavljale važan izvor različitih sirovina. Međutim, intenzivnim korištenjem kestenovih šuma i nasada te pojavom raka kestenove kore, sredinom prošloga stoljeća došlo je do njihovog propadanja i sušenja. Iz tih je razloga u mnogim europskim zemljama pokrenut niz multidisciplinarnih projekta kojima je svrha očuvanje genskih resursa pitomog kestena i njegovog povrataka na nekadašnje značajno mjesto u ruralnim područjima i šumskim ekosustavima. U ovom radu dan je pregled najznačajnijih dugoročnih strategija usmjerenih na očuvanje genofonda ove plemenite listače na europskoj razini, kao i prijedlog smjernica za očuvanje genofonda ove vrste in situ i ex situ metodama na području Hrvatske. Ključne riječi: očuvanje genofonda; konzervacijske jedinice; provenijencije; genetička raznolikost; šumskireprodukcijski materijal |
autori: Igor Poljak Katarina Tumpa Antonio Vidaković Mirna Ćurković-Perica Marin Ježić Zlatko Šatović Zlatko Liber IDŽOJTIĆ, Marilena  ŠL | |
| Jasnica Medak, Ivana Sirovica, Joso Vukelić | UDK 630*228+332+653 https://doi.org/10.31298/sl.147.3-4.5 |
147 |
| Tipologija šumskih čistina |
|
|
| Sažetak Šumske čistine (eng. forest clearings, forest gaps, canopy openings) čine regeneracijske oblike uravnoteženih i pretežito zrelih šumskih sastojina. Kao neizostavan dio dinamike razvoja strukturno stabilnih šumskih kompleksa te posljedica otvaranja sastojinskog sklopa, odlikuju se strukturnom i mikroklimatskom jedinstvenošću te konstantnom promijenjivošću (White i Pickett 1985, Runkle i Yetter 1987, Busing i White 1997, Schliemann i Bockheim 2011). Unatoč brojnim istraživanjima šumskih čistina diljem svijeta, nedovoljno poznavanje ovakvih oblika staništa na našem području, uz varijabilnost sindinamičkih procesa u odnosu na klimu i zemljopisni položaj, najveći su uzroci problematike njihove kategorizacije. Dodatni izazov na području Hrvatske predstavlja i njihova uloga u gospodarenju šumama unutar Natura 2000 mreže (NN 7/2006), zbog čega široko shvaćeni pojam „šumske čistine“ u vegetacijskom smislu čini, ne samo izazov u gospodarenju šumama, nego potencijalno i praktični problem u obliku provođenja mjera zaštite. S ciljem približavanja postojeće problematike njihovog definiranja, ovim je radom, na temelju primjenjivih dosadašnjih istraživanja, uspostavljena strukturna kategorizacija šumskih čistina s obzirom na podrijetlo, tip (oblik), veličinu, prostorni smještaj i vegetacijsku pripadnost prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa Republike Hrvatske, uz prijedlog održivih mjera zaštite. Predložena kategorizacija, vegetacijska pripadnost, jednako kao i mjere zaštite, podložne su naknadnim izmjenama i/ili dopunama te mogu poslužiti kao temeljno polazište budućih istraživanja ovakvih oblika staništa naših prostora. Ključne riječi: strukturne karakteristike šumskih čistina; vegetacija šumskih čistina; dinamika šumskih čistina |
autori: MEDAK, Jasnica ŠL Ivana Sirovica VUKELIĆ, Joso ŠL | |
| Ana Šujica, Martina Obradović, Mia Lovreković, Veronika Šušnjara, Dominik Paparić, Željko Španjol, Boris Dorbić | UDK 630* 652 https://doi.org/10.31298/sl.147.3-4.6 |
155 |
| Valorizacija značajnog drveća na području Šibensko-kninske županije |
|
|
| Sažetak Značajna (stara, vrijedna) stabla osim kulturološke vrijednosti, povećavaju i vrijednost „lokalne“ imovine te utječu na estetske vrijednosti prostora. Cilj rada bio je valorizirati (estetske i funkcionalne karakteristike značajnih stabala na javnim gradskim krajobraznim površinama Šibensko-kninske županije) u cilju izrade katastra značajnog drveća. Terensko istraživanje provedeno je na 10 mikrolokaliteta u razdoblju od 2019.do 2020. godine na području Šibensko-kninske županije. Odabrana značajna stabla (131 jedinki na 10 mikrolokaliteta, odnosno Knin 1 (21), Knin 2 (2), Primošten 1 (6), Primošten 2 (20), Šibenik 1 (9), Šibenik 2 (1) i Šibenik 3 (1), Zaton 1 (16) i Zaton 2 (6), Skradin (49) procijenjena su VTA metodom (Vizualno-kontrolna metoda). Rezimirajući istraživanja dalo se zaključiti da je većina stabala u relativno dobrom stanju. Anketno ispitivanje provedenoje na 102 ispitanika diljem županije. Prosječne ocjene ispitanika o estetskim i funkcionalnim karakteristikama značajnih stabala na javnim gradskim krajobraznim površinama bile su: Šibenik 1 (4,15), Zaton 2 (3,96), Zaton 1 (3,71), Šibenik 2 (3,61), Skradin 1 (3,53), Primošten 2 (3,49), Knin 1 (3,26), Primošten 1 (3,20), Šibenik 3 (3,10) i Knin 2 (2,93). Ključne riječi: značajna stabla; katastar; valorizacija; javne gradske krajobrazne površine; Šibensko-kninska županija |
autori: Ana Šujica Martina Obradović Mia Lovreković Veronika Šušnjara Dominik Paparić ŠPANJOL, Željko ŠL Boris Dorbić | |