+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
1-2/2022
3-4/2022
5-6/2022
7-8/2022
9-10/2022
11-12/2022
+ 2023
+ 2024
new


HR  EN   

9-10/2022

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   385
Šume u službi decentralizacije i demografskog oporavka Hrvatske      
Riječ uredništva
Posljednje desetljeće, posebice unazad nekoliko godina, šumarska struka izražava bojazan za stanje šumskih ekosustava i najvrjednijih vrsta drveća, jer nema vrste koja nije pod pritiskom starih, posebno novih štetnika i bolesti, koji u sinergiji s klimatskim promjenama značajno smanjuju njihovu vitalnost. Tako je vrsta poljski jasen, značajna sastavnica nizinskih šumskih sastojina, već dostigla kritičnu fazu u svom odumiranju. I mi smo se u našim uvodnicima osvrtali na navedeno, ukazivali na važnost i značaj svih poteza na globalnoj i državnoj razini koji idu u smjeru brige za veliko šumsko bogatstvo koje Republika Hrvatska posjeduje. Hrvatski mediji u recentnom vremenu bavili su se objavljenim rezultatima popisa stanovništva provedenog 2021. godine. Time su u interes javnosti opet došli demografi, koji istu priču ponavljaju desetljećima, no nositelji odluka ih ne slušaju. Mogli bi povući paralelu i s našom desetljetnom pričom o nazivu resornog ministarstva, a posebice uloge koje to ministarstvo ima prema šumi, resursu koje pokriva skoro polovicu države. Zanimljivo je da su i demografi uočili ulogu javnog šumoposjednika Hrvatskih šuma koje gospodare državnim šumama na čitavom državnom području. Njihov prijedlog je decentralizacija: „Danas Hrvatske šume gospodare čitavim prostorom u Hrvatskoj, to je uvjetno rečeno centralizirano. To treba zaista prepustiti lokalnim zajednicama da one snose odgovornost, ali i da imaju isto tako ovlasti.“ Primjerice, Gorski kotar kraj koji je preko 70 % prekriven šumom, u sedamdesetim i osamdesetim godinama 20. stoljeća, kada je šumarstvo bilo u funkciji razvoja lokalne zajednice, razvijao se i podizao životni standard ljudi i kraja. Danas je to kraj izložen depopulaciji, a šumski potencijali kojima raspolaže nisu iskorišteni, ili se troše negdje drugdje. Slična priča odnosi se i na Slavoniju koja posjeduje ekonomski najvrjednije šume, ali koje dodanu vrijednost stvaraju dalje od mjesta gdje rastu. Iz ove bogate regije bilježi se u posljednje vrijeme i najveće iseljavanje.
Može li se preokrenuti opisani trend? Prilikom donošenja strateških planova i njihovih provođenja trebalo bi se više bazirati na komparativnim prednostima određenog kraja. Smatramo da usmjerenost samo na gospodarenje sirovinom bez gospodarenja prostorom i bez strateškog zapošljavanja kadrova, dovodi ruralne prostore Hrvatske u još nepovoljniji položaj te vodi sve većem pražnjenju tog istog prostora. Ekonomske politike koje pogoduju uskim interesnim skupinama već su uzele svoj danak. Poticaji iz Europskih fondova, koji su dosta izdašni, motiviraju korisnike na instant bavljenje određenom djelatnošću, a krajnji cilj povećanje proizvodnje obično nije ispunjen. Često i korisnici sredstava iz fondova ne obitavaju u području za koje su sredstva namijenjena. Zakonom o šumama i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu predviđeno je razgraničenje šumskog i poljoprivrednog zemljišta prema stanju u naravi i usklađivanje s katastrom, čijom bi se provedbom olakšalo gospodarenje šumama i uklonilo probleme koje su nastali zakupima velikih površina za pašarenje, čiji su rezultati jako upitni. Nažalost, ovaj jako bitan preduvjet za kvalitetnije gospodarenje prostorom i zadržavanje, ali i povećavanje broja stanovnika u njemu, nije ispunjen. Kao i u drugim segmentima, godine prolaze bez provedbe zakona i strategije glede zacrtanih ciljeva. Organizacija šumarstva u nekim susjednim državama možda nudi odgovore na naša pitanja. Austrijske i mađarske šumarske tvrtke ne bave se samo proizvodnjom i prodajom drvnih sortimenata, već su im djelatnosti vezane i za obnovljive izvore energije i zaštitu prirode, čime se proširuje mogućnost zapošljavanja lokalnog stanovništva. Na kraju i njihovi šumari imaju bolja primanja i standard.
Uredništvo


    autori:
    Uredništvo  
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Tomislav Poršinsky, Zdravko Pandur, Zoran Bumber, Mihael Lovrinčević, Branko Ursić, Andreja Đuka  UDK 630* 312 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.9-10.1
387
Dimenzijske i masene značajke forvardera      
Sažetak
Izvoženje drva forvarderima, obilježava kotrljanje drva na kotačima, prihvat i sakupljanje sortimentnom metodom izrađenoga drva hidrauličnom dizalicom, iz čega proizlazi i zahtjev za paralelnom mrežom sekundarnih šumskih prometnica međusobnoga razmaka dvostrukoga dosega dizalice.
Rad se bavi prikazom: 1) dimenzijskih i masenih značajki forvardera u svijetlu norme ISO 13860 (2016) te 2) plana raspodjele tereta forvardera kojega je razvio njemački Kuratorij za šumski rad i šumsku tehniku (KWF), s ciljem pomoći šumarskim stručnjacima pri nabavci, odnosno korištenju ovih šumskih vozila.
Za primjerni forvarder odabran je teški osmokotačni forvarder Komatsu 875, za koji su na osnovi mjerenja prikazane njegove dimenzijske i masene značajke, kao i plan raspodjele tereta s ciljem njegove ocjene.
Kritički osvrt je dan i na normu ISO 13860 (2016) s obzirom na neobuhvaćanje nekih dimenzijskih (duljina i visina prednjeg te stražnjeg prepusta forvardera, kutovi i polumjeri prohodnosti vozila) i masenih (položaj točke težišta) pokazatelja forvardera, a koje opisuju i/ili služe modeliranju njegove kretnosti pri izvoženju drva s obzirom na smjer i uzdužni nagib terena. Isto tako, norma izrijekom ne spominje niti jedan pokazatelj okolišne pogodnosti (npr. nominalni tlak na podlogu).

Ključne riječi: prohodnost i kretnost forvardera; ISO 13860 (2016); raspodjela tereta

    autori:
    PORŠINSKY, Tomislav      ŠL
    Zdravko Pandur  
    BUMBER, Zoran    ŠL
    Mihael Lovrinčević  
    Branko Ursić  
    Andreja Đuka  
 
Ping Qin, Ying Huang, Wenjun Zheng, Haitao Yu, Qing Zhang, Zhiyuan Xie, Yangyang Gao, Yichuan Bu, Yu Gan  UDK 630* 231 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.9-10.2
403
Factors of Natural Regeneration of Platycladus orientalis (L.) Franco in Guilin, China      
Summary
Cypress (Platycladus orientalis (L.) Franco) is one of the important evergreen trees for afforestation in barren mountains, soil consolidation, and water conservation, but natural regeneration of cypress is complex and slow. An understanding of the influence mechanism of the natural regeneration of cypresses is essential for elevating survival and regeneration. This study aimed to clarify the relationship between stand factors, environmental factors, and regeneration of cypress plantations. A total of 42 cypress sample plots in Guilin, China, were selected to evaluate the impact of various stand factors and environmental factors on the regeneration of cypresses using survey statistics and Pearson and Spearmanrank correlation analysis. In this study, cypress has the highest frequency and density of regeneration among all the seedlings in the 18 surveyed forests, but the height structure of cypress seedlings distributes in uneven mode and mainly Grade I (height < 30 cm) seedlings. Low-density herbs and high-density moss mulching had a directly positive effect on the number of cypress regeneration seedlings. Larger soil stone content and gap area can promote cypress regeneration, which is appropriate for cypresses in the seedling stage. In conclusion, timely weeding, proper soil loosening, and improving light transmittance contribute to promoting the regeneration of cypresses.

Key words: Cypress; Stand factors; Environmental factors; Natural regeneration

    autori:
    Ping Qin  
    Ying Huang  
    Wenjun Zheng  
    Haitao Yu  
    Qing Zhang  
    Zhiyuan Xie  
    Yangyang Gao  
    Yichuan Bu  
    Yu Gan  
 
Emrah Erdog˘an, Hayati Zengin, Mehmet Özcan, Ahmet Salih Deg˘ermenci, Necmi Aksoy  UDK 630* 232.4 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.9-10.3
415
Plant diversity indices for trojan fir stands in Aladag¨ region of Bolu      
Summary
640 samples in quadrates of 0.5 x 0.5 m obtained by systematic sampling method were evaluated. Samplings were made in two repetitions in GA (old), GB (young), GC (medium-aged), and GD (irregular) stand types, on north and south aspects. Field studies were carried out in 4 different periods (June, July, August, September) within the vegetation period. 122 plant taxa were determined at the level of species and intraspecific taxa. While 48 of the 122 plant taxa in fir stands were seen only in one of the stands, 41 plant taxa were detected in all stands. 5 taxa were seen only in GA stands, 7 in GB, 15 in GC and 13 only in GD stands, while 8 taxa could not be identified due to the insufficient vegetative and generative organs of the collected samples. The richest stand type in terms of taxa number was determined as the GC stand type with 84 plant taxa, but more individuals per ha were counted in the GA and GD stand types.

Key words: Trojan Fir; Plant diversity; Diversity indices; Stand; Aladağ; Türkiye

    autori:
    Emrah Erdog˘an  
    Hayati Zengin  
    Mehmet Özcan  
    Ahmet Salih Deg˘ermenci  
    Necmi Aksoy  
 
Vladimir Petković, Dane Marčeta, Igor Potočnik  UDK 630* 319
https://doi.org/10.31298/sl.146.9-10.4
427
Optimization of primary forest accessibility in high forests with natural regeneration      
Summary
Optimization of primary forest accessibility is observed from the point of intensity of forest management and terrain relief conditions of the forest area. Optimization of primary forest accessibility is the first phase of the planning of primary forest traffic infrastructure. The second phase is designing of new primary forest traffic infrastructure. The high forests with natural regeneration (high forests) in the public forests are selected for optimization of accessibility because they are the most valuable forest category from the point of quantity and quality of timber. Planning of primary forest traffic infrastructure implies analysis of actual primary forest accessibility of high forests, determination of optimal density of primary forest traffic infrastructure, defining of suitability of high forests area for construction of primary forest traffic infrastructure and upgrading of actual primary forest traffic infrastructure with new routes of primary forest traffic infrastructure. Optimization of primary forest accessibility in hilly and mountainous high forests was done in two Management Units, Prosara and Bobija-Ribnik. Optimal density of primary forest traffic infrastructure ranges from 24 to 26 m/ha. Results showed that high forests have potential for sustainable forest management.

Key words: primary forest traffic infrastructure; GIS; multicriteria evaluation

    autori:
    Vladimir Petković  
    Dane Marčeta  
    Igor Potočnik  
 
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
 
Milan Pernek, Marta Kovač, Andrija Jukić , Tomislav Dubravac, Nikola Lacković, Carrie Brady  UDK 630*459+111.8
https://doi.org/10.31298/sl.146.9-10.5
439
Akutno odumiranje hrastova (AOH) – nova kompleksna bolest na hrastu crniki (Quercus ilex L.) i mogućnosti širenja na ostale vrste hrastova u Hrvatskoj      
Sažetak
U radu se prikazuje pregled dosadašnjih saznanja o Akutnom odumiranju hrastova (AOH), u svijetu opisanom kao AOD (Acute oak decline). Ova polimikrobna bolest je nedavno otkrivena u Hrvatskoj (2021. godine) na poluotoku Pelegrin (otok Hvar), gdje se na stablima hrasta crnike zadnjih nekoliko godina javljaju tipični simptomi: sušenje vrhova krošnje koje prate uzdužne raspukline kore, gdje istodobno ispod kore dolazi do odumiranja tkiva u obliku crnih nekroza. U kasnijoj fazi javljaju se i tekline te se vide izlazne rupe kukaca, a stablo nakon 3-4 godine odumire. Bolest se širi sa stabla na stablo, a krajnja posljedica je masovno sušenje. Uzročnici odumiranja tkiva pod korom su patogene bakterije Brenneria godwinii, Gibbsiella quercinecans i Lonsdalea britannica, a njihovi mogući prijenosnici su krasnici Agrilus sulcicolis i A. olivicolor. AOH je do sada opisana u Ujedinjenom kraljevstvu, Latviji, Španjolskoj, Iranu i Švicarskoj. Važnost prvog nalaza AOH u Hrvatskoj je što hrast crnika kao autohtona vrsta ima posebno značenjej za Mediteranske šume, a k tome su po prvi puta nađene i vrste krasnika koje do sada nisu potvrđene kao vektori AOH. Posebno se naglašava rizik prijelaza AOH na kontinentalne šume hrasta lužnjaka i kitnjaka, jer za razliku od svih dosadašnjih nalaza AOH u svijetu, lužnjakove i kitnjakove šume u Hrvatskoj su jedine koje su već godinama izložene napadima hrastove mrežaste stjenice (Corythucha arcuata). Moguća kombinacija hrastove mrežaste stjenice i AOH mogla bi biti iznimno opasna. Stoga se naglašava promptna primjena mjera zaštite, posebice preventivnih te važnost znanstvenih istraživanja.

Ključne riječi: hrast lužnjak; hrast kitnjak; Quercus spp.; Agrilus sulcicollis; Agrilus olivcolor; Agrilus biguttatus; klimatske promjene

    autori:
    PERNEK, Milan      ŠL
    Marta Kovač    ŠL
    Andrija Jukić   
    DUBRAVAC, Tomislav      ŠL
    Nikola Lacković  
    Carrie Brady  
 
Slavko Mladenović, Milan Malinić, Boris Radić, Dragica Vilotić, Srđan Stamenković, Dragan Gačić  UDK 630* 156
https://doi.org/10.31298/sl.146.9-10.6
447
Monitoring of reintroduced red deer in the area of Tara (Western Serbia): incidence of bark stripping within an acclimatisation enclosure and postrelease movements      
Summary
The modern approach in the development of programs for the reintroduction of red deer was applied for the first time in Serbia. We compared the most important planned and implemented activities in the period 2018-2021, and assessed the results achieved in the Mt. Tara area. The plan was to hold the red deer (5♂ + 15♀) in the acclimatisation enclosure for several months and release them into the selected favourable area (150 km2) during three consecutive years. Bark stripping occurred mainly on thinner common hazel stems of coppice origin (≤ 9.9 cm). Total mortality among the 72 red deer that were transported to the acclimatisation enclosure was 8.3%. The longest movement of a 4-year-old female (held for 15 weeks) was 24 km. During the study period, no bark stripping was observed outside the acclimatization enclosure, nor were any deaths of the released red deer registered. In the period 2019-2021, 74 red deer were released from the acclimatization enclosure into the Mt. Tara area, which is about 60% of the estimated capacity of the selected favourable area.

Key words: Cervus elaphus L.; reintroduction; population; management; GPS collar

    autori:
    Slavko Mladenović  
    Milan Malinić  
    Boris Radić  
    Dragica Vilotić  
    Srđan Stamenković  
    Dragan Gačić