|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 1-2/2022 3-4/2022 5-6/2022 7-8/2022 9-10/2022 11-12/2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
9-10/2022 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 385 | |
| Šume u službi decentralizacije i demografskog oporavka Hrvatske |  
|
|
| Riječ uredništva Posljednje desetljeće, posebice unazad nekoliko godina, šumarska struka izražava bojazan za stanje šumskih ekosustava i najvrjednijih vrsta drveća, jer nema vrste koja nije pod pritiskom starih, posebno novih štetnika i bolesti, koji u sinergiji s klimatskim promjenama značajno smanjuju njihovu vitalnost. Tako je vrsta poljski jasen, značajna sastavnica nizinskih šumskih sastojina, već dostigla kritičnu fazu u svom odumiranju. I mi smo se u našim uvodnicima osvrtali na navedeno, ukazivali na važnost i značaj svih poteza na globalnoj i državnoj razini koji idu u smjeru brige za veliko šumsko bogatstvo koje Republika Hrvatska posjeduje. Hrvatski mediji u recentnom vremenu bavili su se objavljenim rezultatima popisa stanovništva provedenog 2021. godine. Time su u interes javnosti opet došli demografi, koji istu priču ponavljaju desetljećima, no nositelji odluka ih ne slušaju. Mogli bi povući paralelu i s našom desetljetnom pričom o nazivu resornog ministarstva, a posebice uloge koje to ministarstvo ima prema šumi, resursu koje pokriva skoro polovicu države. Zanimljivo je da su i demografi uočili ulogu javnog šumoposjednika Hrvatskih šuma koje gospodare državnim šumama na čitavom državnom području. Njihov prijedlog je decentralizacija: „Danas Hrvatske šume gospodare čitavim prostorom u Hrvatskoj, to je uvjetno rečeno centralizirano. To treba zaista prepustiti lokalnim zajednicama da one snose odgovornost, ali i da imaju isto tako ovlasti.“ Primjerice, Gorski kotar kraj koji je preko 70 % prekriven šumom, u sedamdesetim i osamdesetim godinama 20. stoljeća, kada je šumarstvo bilo u funkciji razvoja lokalne zajednice, razvijao se i podizao životni standard ljudi i kraja. Danas je to kraj izložen depopulaciji, a šumski potencijali kojima raspolaže nisu iskorišteni, ili se troše negdje drugdje. Slična priča odnosi se i na Slavoniju koja posjeduje ekonomski najvrjednije šume, ali koje dodanu vrijednost stvaraju dalje od mjesta gdje rastu. Iz ove bogate regije bilježi se u posljednje vrijeme i najveće iseljavanje. Može li se preokrenuti opisani trend? Prilikom donošenja strateških planova i njihovih provođenja trebalo bi se više bazirati na komparativnim prednostima određenog kraja. Smatramo da usmjerenost samo na gospodarenje sirovinom bez gospodarenja prostorom i bez strateškog zapošljavanja kadrova, dovodi ruralne prostore Hrvatske u još nepovoljniji položaj te vodi sve većem pražnjenju tog istog prostora. Ekonomske politike koje pogoduju uskim interesnim skupinama već su uzele svoj danak. Poticaji iz Europskih fondova, koji su dosta izdašni, motiviraju korisnike na instant bavljenje određenom djelatnošću, a krajnji cilj povećanje proizvodnje obično nije ispunjen. Često i korisnici sredstava iz fondova ne obitavaju u području za koje su sredstva namijenjena. Zakonom o šumama i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu predviđeno je razgraničenje šumskog i poljoprivrednog zemljišta prema stanju u naravi i usklađivanje s katastrom, čijom bi se provedbom olakšalo gospodarenje šumama i uklonilo probleme koje su nastali zakupima velikih površina za pašarenje, čiji su rezultati jako upitni. Nažalost, ovaj jako bitan preduvjet za kvalitetnije gospodarenje prostorom i zadržavanje, ali i povećavanje broja stanovnika u njemu, nije ispunjen. Kao i u drugim segmentima, godine prolaze bez provedbe zakona i strategije glede zacrtanih ciljeva. Organizacija šumarstva u nekim susjednim državama možda nudi odgovore na naša pitanja. Austrijske i mađarske šumarske tvrtke ne bave se samo proizvodnjom i prodajom drvnih sortimenata, već su im djelatnosti vezane i za obnovljive izvore energije i zaštitu prirode, čime se proširuje mogućnost zapošljavanja lokalnog stanovništva. Na kraju i njihovi šumari imaju bolja primanja i standard. Uredništvo |
autori: Uredništvo  | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Tomislav Poršinsky, Zdravko Pandur, Zoran Bumber, Mihael Lovrinčević, Branko Ursić, Andreja Đuka | UDK 630* 312 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.9-10.1 |
387 |
| Dimenzijske i masene značajke forvardera |
|
|
| Sažetak Izvoženje drva forvarderima, obilježava kotrljanje drva na kotačima, prihvat i sakupljanje sortimentnom metodom izrađenoga drva hidrauličnom dizalicom, iz čega proizlazi i zahtjev za paralelnom mrežom sekundarnih šumskih prometnica međusobnoga razmaka dvostrukoga dosega dizalice. Rad se bavi prikazom: 1) dimenzijskih i masenih značajki forvardera u svijetlu norme ISO 13860 (2016) te 2) plana raspodjele tereta forvardera kojega je razvio njemački Kuratorij za šumski rad i šumsku tehniku (KWF), s ciljem pomoći šumarskim stručnjacima pri nabavci, odnosno korištenju ovih šumskih vozila. Za primjerni forvarder odabran je teški osmokotačni forvarder Komatsu 875, za koji su na osnovi mjerenja prikazane njegove dimenzijske i masene značajke, kao i plan raspodjele tereta s ciljem njegove ocjene. Kritički osvrt je dan i na normu ISO 13860 (2016) s obzirom na neobuhvaćanje nekih dimenzijskih (duljina i visina prednjeg te stražnjeg prepusta forvardera, kutovi i polumjeri prohodnosti vozila) i masenih (položaj točke težišta) pokazatelja forvardera, a koje opisuju i/ili služe modeliranju njegove kretnosti pri izvoženju drva s obzirom na smjer i uzdužni nagib terena. Isto tako, norma izrijekom ne spominje niti jedan pokazatelj okolišne pogodnosti (npr. nominalni tlak na podlogu). Ključne riječi: prohodnost i kretnost forvardera; ISO 13860 (2016); raspodjela tereta |
autori: PORŠINSKY, Tomislav  ŠL Zdravko Pandur BUMBER, Zoran ŠL Mihael Lovrinčević Branko Ursić Andreja Đuka | |
| Ping Qin, Ying Huang, Wenjun Zheng, Haitao Yu, Qing Zhang, Zhiyuan Xie, Yangyang Gao, Yichuan Bu, Yu Gan | UDK 630* 231 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.9-10.2 |
403 |
| Factors of Natural Regeneration of Platycladus orientalis (L.) Franco in Guilin, China |
|
|
| Summary Cypress (Platycladus orientalis (L.) Franco) is one of the important evergreen trees for afforestation in barren mountains, soil consolidation, and water conservation, but natural regeneration of cypress is complex and slow. An understanding of the influence mechanism of the natural regeneration of cypresses is essential for elevating survival and regeneration. This study aimed to clarify the relationship between stand factors, environmental factors, and regeneration of cypress plantations. A total of 42 cypress sample plots in Guilin, China, were selected to evaluate the impact of various stand factors and environmental factors on the regeneration of cypresses using survey statistics and Pearson and Spearmanrank correlation analysis. In this study, cypress has the highest frequency and density of regeneration among all the seedlings in the 18 surveyed forests, but the height structure of cypress seedlings distributes in uneven mode and mainly Grade I (height < 30 cm) seedlings. Low-density herbs and high-density moss mulching had a directly positive effect on the number of cypress regeneration seedlings. Larger soil stone content and gap area can promote cypress regeneration, which is appropriate for cypresses in the seedling stage. In conclusion, timely weeding, proper soil loosening, and improving light transmittance contribute to promoting the regeneration of cypresses. Key words: Cypress; Stand factors; Environmental factors; Natural regeneration |
autori: Ping Qin Ying Huang Wenjun Zheng Haitao Yu Qing Zhang Zhiyuan Xie Yangyang Gao Yichuan Bu Yu Gan | |
| Emrah Erdog˘an, Hayati Zengin, Mehmet Özcan, Ahmet Salih Deg˘ermenci, Necmi Aksoy | UDK 630* 232.4 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.9-10.3 |
415 |
| Plant diversity indices for trojan fir stands in Aladag¨ region of Bolu |
|
|
| Summary 640 samples in quadrates of 0.5 x 0.5 m obtained by systematic sampling method were evaluated. Samplings were made in two repetitions in GA (old), GB (young), GC (medium-aged), and GD (irregular) stand types, on north and south aspects. Field studies were carried out in 4 different periods (June, July, August, September) within the vegetation period. 122 plant taxa were determined at the level of species and intraspecific taxa. While 48 of the 122 plant taxa in fir stands were seen only in one of the stands, 41 plant taxa were detected in all stands. 5 taxa were seen only in GA stands, 7 in GB, 15 in GC and 13 only in GD stands, while 8 taxa could not be identified due to the insufficient vegetative and generative organs of the collected samples. The richest stand type in terms of taxa number was determined as the GC stand type with 84 plant taxa, but more individuals per ha were counted in the GA and GD stand types. Key words: Trojan Fir; Plant diversity; Diversity indices; Stand; Aladağ; Türkiye |
autori: Emrah Erdog˘an Hayati Zengin Mehmet Özcan Ahmet Salih Deg˘ermenci Necmi Aksoy | |
| Vladimir Petković, Dane Marčeta, Igor Potočnik | UDK 630* 319 https://doi.org/10.31298/sl.146.9-10.4 |
427 |
| Optimization of primary forest accessibility in high forests with natural regeneration |
|
|
| Summary Optimization of primary forest accessibility is observed from the point of intensity of forest management and terrain relief conditions of the forest area. Optimization of primary forest accessibility is the first phase of the planning of primary forest traffic infrastructure. The second phase is designing of new primary forest traffic infrastructure. The high forests with natural regeneration (high forests) in the public forests are selected for optimization of accessibility because they are the most valuable forest category from the point of quantity and quality of timber. Planning of primary forest traffic infrastructure implies analysis of actual primary forest accessibility of high forests, determination of optimal density of primary forest traffic infrastructure, defining of suitability of high forests area for construction of primary forest traffic infrastructure and upgrading of actual primary forest traffic infrastructure with new routes of primary forest traffic infrastructure. Optimization of primary forest accessibility in hilly and mountainous high forests was done in two Management Units, Prosara and Bobija-Ribnik. Optimal density of primary forest traffic infrastructure ranges from 24 to 26 m/ha. Results showed that high forests have potential for sustainable forest management. Key words: primary forest traffic infrastructure; GIS; multicriteria evaluation |
autori: Vladimir Petković Dane Marčeta Igor Potočnik | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Milan Pernek, Marta Kovač, Andrija Jukić , Tomislav Dubravac, Nikola Lacković, Carrie Brady | UDK 630*459+111.8 https://doi.org/10.31298/sl.146.9-10.5 |
439 |
| Akutno odumiranje hrastova (AOH) – nova kompleksna bolest na hrastu crniki (Quercus ilex L.) i mogućnosti širenja na ostale vrste hrastova u Hrvatskoj |
|
|
| Sažetak U radu se prikazuje pregled dosadašnjih saznanja o Akutnom odumiranju hrastova (AOH), u svijetu opisanom kao AOD (Acute oak decline). Ova polimikrobna bolest je nedavno otkrivena u Hrvatskoj (2021. godine) na poluotoku Pelegrin (otok Hvar), gdje se na stablima hrasta crnike zadnjih nekoliko godina javljaju tipični simptomi: sušenje vrhova krošnje koje prate uzdužne raspukline kore, gdje istodobno ispod kore dolazi do odumiranja tkiva u obliku crnih nekroza. U kasnijoj fazi javljaju se i tekline te se vide izlazne rupe kukaca, a stablo nakon 3-4 godine odumire. Bolest se širi sa stabla na stablo, a krajnja posljedica je masovno sušenje. Uzročnici odumiranja tkiva pod korom su patogene bakterije Brenneria godwinii, Gibbsiella quercinecans i Lonsdalea britannica, a njihovi mogući prijenosnici su krasnici Agrilus sulcicolis i A. olivicolor. AOH je do sada opisana u Ujedinjenom kraljevstvu, Latviji, Španjolskoj, Iranu i Švicarskoj. Važnost prvog nalaza AOH u Hrvatskoj je što hrast crnika kao autohtona vrsta ima posebno značenjej za Mediteranske šume, a k tome su po prvi puta nađene i vrste krasnika koje do sada nisu potvrđene kao vektori AOH. Posebno se naglašava rizik prijelaza AOH na kontinentalne šume hrasta lužnjaka i kitnjaka, jer za razliku od svih dosadašnjih nalaza AOH u svijetu, lužnjakove i kitnjakove šume u Hrvatskoj su jedine koje su već godinama izložene napadima hrastove mrežaste stjenice (Corythucha arcuata). Moguća kombinacija hrastove mrežaste stjenice i AOH mogla bi biti iznimno opasna. Stoga se naglašava promptna primjena mjera zaštite, posebice preventivnih te važnost znanstvenih istraživanja. Ključne riječi: hrast lužnjak; hrast kitnjak; Quercus spp.; Agrilus sulcicollis; Agrilus olivcolor; Agrilus biguttatus; klimatske promjene |
autori: PERNEK, Milan ŠL Marta Kovač ŠL Andrija Jukić DUBRAVAC, Tomislav ŠL Nikola Lacković Carrie Brady | |
| Slavko Mladenović, Milan Malinić, Boris Radić, Dragica Vilotić, Srđan Stamenković, Dragan Gačić | UDK 630* 156 https://doi.org/10.31298/sl.146.9-10.6 |
447 |
| Monitoring of reintroduced red deer in the area of Tara (Western Serbia): incidence of bark stripping within an acclimatisation enclosure and postrelease movements |
|
|
| Summary The modern approach in the development of programs for the reintroduction of red deer was applied for the first time in Serbia. We compared the most important planned and implemented activities in the period 2018-2021, and assessed the results achieved in the Mt. Tara area. The plan was to hold the red deer (5♂ + 15♀) in the acclimatisation enclosure for several months and release them into the selected favourable area (150 km2) during three consecutive years. Bark stripping occurred mainly on thinner common hazel stems of coppice origin (≤ 9.9 cm). Total mortality among the 72 red deer that were transported to the acclimatisation enclosure was 8.3%. The longest movement of a 4-year-old female (held for 15 weeks) was 24 km. During the study period, no bark stripping was observed outside the acclimatization enclosure, nor were any deaths of the released red deer registered. In the period 2019-2021, 74 red deer were released from the acclimatization enclosure into the Mt. Tara area, which is about 60% of the estimated capacity of the selected favourable area. Key words: Cervus elaphus L.; reintroduction; population; management; GPS collar |
autori: Slavko Mladenović Milan Malinić Boris Radić Dragica Vilotić Srđan Stamenković Dragan Gačić | |