+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
1-2/2022
3-4/2022
5-6/2022
7-8/2022
9-10/2022
11-12/2022
+ 2023
new


HR  EN   

7-8/2022

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   281
Zašto kasnimo u zelenoj tranziciji i energetskoj neovisnosti?      
Riječ uredništva
Sredina je ljeta užarenog od toplinskih valova uvjetovanih klimatskim zagrijavanjem, koji vuku planet Zemlju u nepovoljnom smjeru po život, u odnosu na dosadašnji, posebice u području umjerenog pojasa planeta. Padaju temperaturni rekordi, haraju požari, sve su češći snažni vjetrovi i intenzivne padaline u kratkom vremenu s velikim štetama, suša snižava korita rijeka i jezera, počinju redukcije vode, smanjuju se urodi u poljoprivredi. Uz sve te nevolje, neopravdana i brutalna ratna agresija Rusije na Ukrajinu traje šesti mjesec, bez naznaka da će doći do prekida. S istom se situacija dodatno komplicira zbog nastojanja Europske unije da što brže stekne energetsku neovisnost od Rusije, koja je ionako počela smanjivati isporuke plina i nafte. Na tragu svega, krajem srpnja Vlada Republike Hrvatske objavila je da će predložiti smanjivanje stope PDV-a s 13 na pet posto za ogrjevna drva, pelete, sječke i brikete te toplinsku energiju iz toplinskih stanica.
Jesmo li davno prije mogli postići energetsku neovisnost i preorijentirati vlastito gospodarstvo u zelenom smjeru? O tome smo već pisali u ovogodišnjem broju 3-4, ali zbog aktualnosti teme još ćemo se jednom osvrnuti na isto. Podsjetit ćemo na dio onoga što smo unatrag 17 godina radili i predlagali unutar šumarskog sektora. I šire po tom pitanju. O svemu se može pročitati na stranicama Šumarskog lista.
Tako je u cilju što bolje organizacije stručnih potencijala, Hrvatsko šumarsko društvo na svojoj 109. redovitoj Skupštini održanoj u Karlovcu 17. lipnja 2005., u okviru Dana hrvatskog šumarstva, osnovalo sekciju „Hrvatska udruga za biomasu“...Prema planu aktivnosti za 2006. godinu organizirali smo trodnevnu stručnu ekskurziju u Austriju – Gradišće od 18. do 20. svibnja. HŠD kao osnivač Hrvatske udruge za biomasu, organiziralo je posjet ovoj austrijskoj pokrajini gdje je najviše zastupljena uporaba bioenergije. Može se reći da su gotovo u potpunosti zamijenili uporabu fosilnih goriva obnovljivim resursima kao energetskim drvetom za toplinsku energiju i proizvodnju struje, uljanom repicom za proizvodnju biodizela te uporabom vjetrenjača za proizvodnju struje. (Šumarski list 5-6/2006)
Šumarski list 9-10/2006 donosi opis navedene stručne ekskurzije u Gradišće: Zatim smo posjetili toplanu na biomasu Güttenbach (Pinkovac), snage kotla 1 MW na biomasu i s rezervnim kotlom na lož ulje snage 1,35 MW. Dipl. ing. Franz Jandrisitz upoznao nas je s Centralnim toplinskim sustavom Pinkovac, gdje se već 7 godina putem desetogodišnjeg ugovora toplovodom dužine 12 km grije oko 240 obiteljskih kuća.
U uvodniku našeg lista broj 1-2/2007 pisali smo o pozitivnom utjecaju šume na globalno zatopljenje klime: Nedavno održani skup znanstvenika u Parizu potvrdio je kako je uzrok globalnoga zatopljenja na Zemlji nerazumno ponašanje čovjeka. Prekomjernim korištenjem fosilnih goriva atmosfera se obogaćuje ugljičnim dioksidom, povećavajući učinak „staklenika atmosfere“.
Poznato je da su brojne ekskurzije udruga, tvrtki, jedinica lokalne uprave i samouprave posjetile Gradišće i divile se postignutim rezultatima na polju ostvarene energetske neovisnosti te nekada najmanje razvijene austrijske pokrajine. Ispada da se potrošilo skoro dvadesetak godina na obilaske, koji kasnije nisu poslužili kao primjer za primjenu u vlastitom kraju. Brdsko-planinsko područje Hrvatske obiluje šumskim resursima te je većina naselja u tom području mogla riješiti pitanje grijanja izgradnjom objekata na biomasu. Osim samog grijanja korist bi se našla i u zapošljavanju lokalnog stanovništva i gospodarstva, netrošenju sredstava za fosilna goriva, čišćem okolišu te zadržavanju ruralnog stanovništva u prostoru. Rezultat korištenja šumske biomase kod nas se ogleda u kogeneracijskim postrojenjima uz autoceste, koji svojim vlasnicima donose profit uz povlaštenu cijenu isporučene struje, a lokalnoj zajednici ne doprinosi osiguranom toplinskom energijom koja bi nas danas činila spokojnom prema neizvjesnosti koja vlada s dobavom i cijenom plina, nafte i struje. Nismo li uludo napravili još jednu akumulaciju kapitala kojom se financijska sredstva, pa dobrim dijelom i iz EU fondova, slijevaju u džepove malobrojnih privatnih investitora, a domaće stanovništvo koje živi okruženo šumom teškom mukom dolazi do ogrjevnog drveta, po cijeni koja je, umjesto socijalna, za razliku od ostalih sortimenata najbliža tržišnoj. Nedavno vladino smanjenje PDV-a za ogrjevno drvo ubrzo je kompenzirano povećanjem cijene istog.
Uredništvo


    autori:
    Uredništvo  
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Damir Ugarković, Ivica Tikvić, Ivana Grgurić, Ivan Perković, Nataša Hulak, Vibor Roje, Petar Šutalo, Krešimir Popić  UDK 630* 114.7 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.7-8.1
283
Enzimatska aktivnost šumskog tla u oštećenom šumskom ekosustavu obične jele s rebračom      
Sažetak
Odumiranjem stabala mijenjaju se stanišne prilike u šumskom ekosustavu, uslijed čega dolazi do promjene mikroklime i mikrobiološke aktivnosti tla. Cilj ovoga istraživanja je utvrditi razlike u mikroklimi staništa te u enzimatskoj aktivnosti šumskog tla u trima šumskim progalama i trima šumskim sastojinama obične jele s rebračom (Blechno-Abietetum Ht. 1950). Od mikroklimatskih elemenata mjerene su temperatura zraka, temperatura tla, relativna vlažnost zraka i volumetrijska vlažnost tla. Za određivanje kemijskih svojstava tla te dehidrogenazne i proteolitičke aktivnosti tala prikupljeni su kompozitni uzorci tla s dubine od 0 do 10 cm. U šumskim progalama utvrđene su značajno više vrijednosti temperatura zraka i tla te značajno niže vrijednosti relativne vlažnosti zraka i volumetrijske vlažnosti tla nego u šumskoj sastojini. Provedenim istraživanjem nisu utvrđene značajne razlike u kemijskim svojstvima tala između šumskih progala i sastojina. Zbog nesignifikantnih promjena kemijskih karakteristika tla, nisu utvrđene značajne promjene u enzimatskoj aktivnosti tala u progalama u odnosu na šumske sastojine. Temperatura zraka i temperatura tla povezane su s dehidrogenaznom aktivnosti tala, dok su temperatura tla i volumetrijska vlažnost tla povezane s proteolitičkom aktivnosti tala u šumskim progalama. Kemijska su svoj­stva tla također imale značajan utjecaj na enzimatsku aktivnost, jer se povećanjem udjela organske tvari, dušika, humusa i ugljika u tlu povećava i enzimatska aktivnost šumskih tala. Najveće korelacije enzimatske aktivnosti i kemijskih svojstava tla utvrđene su za proteolitičku aktivnost šumskih tala. Enzimatska aktivnost šumskih tala bila je najveća na početku vegetacijskog razdoblja u uvjetima optimalne temperature i vlažnosti tla.

Ključne riječi: šumska progala; enzimi tla; kemijska svojstva tla; obična jela

    autori:
    UGARKOVIĆ, Damir    ŠL
    TIKVIĆ, Ivica      ŠL
    Ivana Grgurić  
    PERKOVIĆ, Ivan      ŠL
    Nataša Hulak  
    Vibor Roje  
    Petar Šutalo  
    Krešimir Popić  
 
Krunoslav Sever, Antonia Vukmirović, Luka Hodak, Saša Bogdan, Ida Katičić Bogdan, Daniel Krstonošić, Tomislav Karažija, Jozo Franjić, Željko Škvorc  UDK 630*231 + 233 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.7-8.2
293
Funkcionalna prilagodba prirodnog pomlatka hrasta kitnjaka i obične bukve na različite stanišne prilike      
Sažetak
Cilj ovoga rada bio je usporediti dvije mješovite sastojine (provenijencije) obične bukve i hrasta kitnjaka, iz istočne (provenijencija Slavonski Brod - SB) i sjeverozapadne (provenijencija Karlovac - KA) Hrvatske, s obzirom na klimatske i edafske prilike te raspraviti njihov utjecaj na rast i produkciju suhe tvari prirodnog pomlatka hrasta kitnjaka i obične bukve u kontekstu njegove funkcionalne prilagodbe na prethodno spomenute stanišne prilike. Glavna razlika između provenijencija s obzirom na klimatske prilike ogleda se u prosječno većoj količini oborina na području provenijencije KA. Unatoč tomu, zbog nepovoljnog rasporeda oborina za vrijeme rasta i razvoja istraživanog pomlatka u razdoblju 2016. – 2020. godine područje provenijencije KA odlikovalo se učestalijom pojavom sušnih perioda nego područje provenijencije SB. S obzirom na edafske prilike (fizikalne i kemijske značajke tla) provenijencije se nisu značajnije razlikovale. Međutim, tlo provenijencije KA odlikovalo se nešto lakšom strukturom (manje gline i više skeleta) u odnosu na tlo provenijencije SB. Razlike između provenijencija i vrsta s obzirom na cijeli niz mjerenih parametara koji opisuju rast i produkciju suhe tvari istraživanog pomlatka uključujući i njihove alometrijske odnose ispitan je pomoću dvofaktorske ANOVA-e. Dobiveni rezultati ukazuju da je pomladak iz provenijencije KA ulagao više suhe tvari u rast i razvoj korijenja s posebnim naglaskom na sitno korijenje i pri tom se dublje zakorjenjivao te razvijao deblju i nižu stabljiku nego pomladak iz provenijencije SB. To ukazuje da je pomladak iz provenjencije KA funkcionalno prilagođeniji sušem staništu. Takav rezultat mogao bi biti posljedica različito ispoljene fenotipske modifikacije (reakcije na sušu) i/ili stvarnih genetskih razlika između provenijencija, što ovom prilikom nije bilo moguće točnije razlučiti. Dobivene razlike u rastu i produkciji suhe tvari između kitnjakova i bukova pomlatka odgovaraju već otprije poznatom načinu njihove funkcionalne prilagodbe na vlažnost, odnosno suhoću staništa. To znači da se kitnjakov pomladak dublje zakorjenjivao i pri tom je više suhe tvari ulagao u rast krupnog korijenja u odnosu na bukov pomladak koji se pliće zakorjenjivao i pri tom više suhe tvari ulagao u rast sitnog korijenja.

Ključne riječi: Quercus petraea L.; Fagus sylvatica L.; suša; alometrijski odnosi rasta; suha tvar; sitno korijenje; krupno korijenje; stabljika

    autori:
    SEVER, Krunoslav    ŠL
    Antonia Vukmirović  
    Luka Hodak  
    BOGDAN, Saša      ŠL
    KATIČIĆ, Ida    ŠL
    KRSTONOŠIĆ, Daniel    ŠL
    Tomislav Karažija  
    FRANJIĆ, Jozo      ŠL
    ŠKVORC, Željko    ŠL
 
Vladan Popović, Darka Šešlija Jovanović, Aleksandar Lučić, Ljubinko Rakonjac, Sanja Jovanović, Aleksandar Vasiljević, Danijela Miljković  UDK 630* 164 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.7-8.3
309
Prostorna varijabilnost morfoloških obilježja iglica populacija jele (Abies alba Mill.) na Balkanskom poluotoku u odnosu na klimatske čimbenike      
Sažetak
Interpopulacijska i intrapopulacijska varijabilnost triju morfoloških osobina iglica (dužina, širina i debljina) istraživana je u 16 prirodnih populacija jele na Balkanskom poluotoku. Populacije predstavljaju refugijalna područja jele (Abies alba Mill.). Ovaj rad ima za cilj pružiti opsežnu analizu utjecaja klimatskih čimbenika (srednja godišnja temperatura, broj dana s temperaturama < 0, > 5, < 18, > 18°C, Hargreavesov klimatski deficit vlage i De Martonneov indeks aridnosti) na obrazac morfoloških obilježja iglica unutar svake populacije. Populacije su pokazale varijacije u analiziranim morfološkim obilježjima iglica koje se nisu mogle jasno definirati niti jednim od analiziranih klimatskih čimbenika. Najveći utjecaj na vrijednosti obilježja imao je klimatski deficit vlage po Hargreavesu, a zatim najniže vrijednosti srednje godišnje količine oborina. Evolucijska ekološka istraživanja morfologije iglica jele vrijedan su doprinos razumijevanju sadašnje genetske varijabilnosti kao preduvjeta za prilagodbu na brze klimatske promjene i očuvanje vrste na području Balkanskog poluotoka.

Ključne riječi: morfologija iglica; klimatski čimbenici; jela; Balkanski poluotok

    autori:
    Vladan Popović  
    Darka Šešlija Jovanović  
    Aleksandar Lučić  
    Ljubinko Rakonjac  
    Sanja Jovanović  
    Aleksandar Vasiljević  
    Danijela Miljković  
 
Vojislav Dukić, Miroslav Mirković, Branko Stajić, Danijela Petrović, Marko Kazimirović, Srđan Bilić  UDK 630* 111.8 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.7-8.4
319
Usporedna analiza utjecaja klimatskih čimbenika na radijalni rast autohtonih vrsta borova (Pinus spp.) u središnjoj Bosni i Hercegovini      
Sažetak
U Zavidovićko - Teslićkom području, u središnjoj Bosni i Hercegovini, dendrokronološkom metodom je proučavan radijalni rast stabala crnog i bijelog bora, autohtonih vrsta u pomatranom području. Cilj je bio identifikacija razlika između spomenutih vrsta glede utjecaja klimatskih čimbenika. Uzorci su uzeti iz stabala s pet lokaliteta. Na prvom lokalitetu je sastojina bijelog bora, na drugom crnog bora, a na ostala tri lokaliteta su mješovite sastojine. Standardizacija serija širina godova (radijalnih prirasta) obavljena je primjenom Arstan programa. Dobivena je regionalna kronologija bijeloga bora dužine 145 godina (od 1870. do 2014.) i regionalna kronologija crnoga bora dužine 180 godina (od 1835. do 2014.). Ispitivanje zavisnosti između indeksa širine goda i oborina odnosno temperature u pojedinim karakterističnim periodima godine, pokazalo je negativan utjecaj temperature (osim u zimskim mjesecima) na formiranje goda i pozitivan utjecaj oborina. Statistički značajna zavisnost indeksa širine goda od SPEI indeksa ukazuje na značajan utjecaj nedostatka vlage u periodu lipanj – kolovoz (r = 0,33 u lipnju, r = 0,45 u srpnju i r = 0,47 u kolovozu) za bijeli bor i periodu lipanj - rujan (r = 0,36 u lipnju, r = 0,43 u srpanju, r = 0,47 u kolovozu i r = 0,30 u rujnu) za crni bor na formiranje godova. Analiza odnosa klimatskih parametara i formiranih kronologija bijeloga i crnoga bora pokazuje slične odnose između širine goda i klime, ali je utjecaj klimatskih čimbenika nešto više izražen kod crnog bora, kojemu više odgovaraju uvjeti staništa na promatranom području. U promatranom području radijalni prirast stabala obje vrste drveća značajno je uvjetovan klimatskim čimbenicima, odnosno kronologije navedenih vrsta imaju dobar klimatski signal, a posebno signal suše u ljetnim mjesecima.

Ključne riječi: dendrokronologija; širina goda; crni bor; bijeli bor; klima; Bosna i Hercegovina

    autori:
    Vojislav Dukić  
    Miroslav Mirković  
    Branko Stajić  
    Danijela Petrović  
    Marko Kazimirović  
    Srđan Bilić   
 
Abdullah E. Akay, H. Hulusi Acar, Buse Kalkan  UDK 630*907.1 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.7-8.5
333
Korištenje GIS tehnika za modeliranje širenja antropogene buke koju stvara motorna pila prilkom sječe šuma      
Sažetak
Buka je onečišćenje okoliša koje negativno utječe na zdravlje ljudi i smanjuje učinak zaposlenika. Aktivnosti sječe šuma jedno su od radnih okruženja u kojima je buka intenzivna. Najčešća oprema koja se koristi u šumarstvu je motorna pila, čija buka utječe ne samo na operatera, već i na divlje životinje na teritoriju. Karte buke koje prikazuju širenje buke mogu se učinkovito koristiti za procjenu i kontrolu učinaka buke. U ovome radu cilj je bio izmjeriti razine antropogene buke nastale radom motorne pile koja se koristi pri sječi stabala i mapirati širenje buke pomoću SPreAD-GIS programa (Sustav za predviđanje akustične detektabilnosti) čija se procjena širenja buke temelji na GIS-u (Geografski informacijski sustav). Istraživanje je provedeno u poplavnoj šumi Karacabey na području grada Bursa u Turskoj. Rezultati su pokazali da je prosječna razina buke motorne pile iznad granice opasnosti (90 dBA), što uzrokuje pojačane fiziološke reakcije i glavobolju radnika. Prema karti širenja buke, izloženost zaposlenika buci prešla je granicu upozorenja (85 dBA), a maksimalna razina buke tijekom rada iznosila je 95,96 dBA. U nekim dijelovima istraživanog područja razina buke iznosila je 45 dBA ili više, što je uzrokovalo negativan utjecaj na vrste ptica. Može se zaključiti da se karte buke mogu učinkovito koristiti za određivanje širenja buke koju stvara motorna pila i procjenu učinaka buke na operatere, kao i na vrste ptica u okruženju.

Ključne riječi: antropogena buka; karta širenja buke; SPreAD-GIS; motorna pila

    autori:
    Abdullah E. Akay  
    H. Hulusi Acar  
    Buse Kalkan  
 
Alptug Sari  UDK 630*156 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.7-8.6
345
Prediktivno modeliranje distibucije potencijalnog staništa za anatolskog leoparda (Panthera pardus tulliana Valenciennes, 1856) u Turskoj korištenjem modela maksimalne entropije      
Sažetak
Anatolski leopard (Panthera pardus tulliana Valenciennes, 1856.) je najveća preživjela vrsta mačaka u Turskoj. Unatoč nedaćama s kojima se suočavaju, leopardi još uvijek postoje u Turskoj. U ovoj studiji istražena su korištenjem modela maksimalne entropije (MaxEnt), potencijalno pogodna staništa za anatolskog leoparda u Turskoj. Prilikom procjene preferiranog staništa leoparda, u obzir je uzeta činjenica da se vrsta može lako prilagoditi svom staništu i živjeti bilo gdje ako ima dovoljno vegetacije i lovine; jedino su podaci o klimi koja utječe na zemljopisne obrasce rasprostranjenosti i populacijske strukture flore i faune prethodno ispitani. Nakon ispitivanja klimatskih varijabli koje utječu na distribuciju leoparda, dobivene su sljedeće najviše vrijednosti: izotermno, sezonska temperatura, prosječna temperatura najhladnijeg godišnjeg doba, minimalna temperatura najhladnijeg mjeseca i godišnja količina oborina. Osim regije središnje Anatolije i obalnih područja, gotovo svaka regija u Turskoj sadrži staništa pogodna za leoparda. Nema puno podataka o populacijama i staništima leoparda u Turskoj. Stoga, iako ekološko modeliranje niša (ENM) može proizvesti važne rezultate pri određivanju potencijalno prikladnih staništa, jasno je da ovaj model ne može dati točne rezultate ako ne uzmemo u obzir područja za koja znamo da ih ta vrsta naseljava, ali u kojima još nisu provedena istraživanja. Rezultati dobiveni u ovoj studiji mogu dodatno doprinijeti već poznatim informacijama vezano uz dugoročno očuvanje ove vrste.

Ključne riječi: Bioklimatski podaci; Očuvanje; Pogodnost staništa; Leopard; MaxEnt (model maksimalne entropije); Turska

    autori:
    Alptug Sari