|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 1-2/2022 3-4/2022 5-6/2022 7-8/2022 9-10/2022 11-12/2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
7-8/2022 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 281 | |
| Zašto kasnimo u zelenoj tranziciji i energetskoj neovisnosti? |  
|
|
| Riječ uredništva Sredina je ljeta užarenog od toplinskih valova uvjetovanih klimatskim zagrijavanjem, koji vuku planet Zemlju u nepovoljnom smjeru po život, u odnosu na dosadašnji, posebice u području umjerenog pojasa planeta. Padaju temperaturni rekordi, haraju požari, sve su češći snažni vjetrovi i intenzivne padaline u kratkom vremenu s velikim štetama, suša snižava korita rijeka i jezera, počinju redukcije vode, smanjuju se urodi u poljoprivredi. Uz sve te nevolje, neopravdana i brutalna ratna agresija Rusije na Ukrajinu traje šesti mjesec, bez naznaka da će doći do prekida. S istom se situacija dodatno komplicira zbog nastojanja Europske unije da što brže stekne energetsku neovisnost od Rusije, koja je ionako počela smanjivati isporuke plina i nafte. Na tragu svega, krajem srpnja Vlada Republike Hrvatske objavila je da će predložiti smanjivanje stope PDV-a s 13 na pet posto za ogrjevna drva, pelete, sječke i brikete te toplinsku energiju iz toplinskih stanica. Jesmo li davno prije mogli postići energetsku neovisnost i preorijentirati vlastito gospodarstvo u zelenom smjeru? O tome smo već pisali u ovogodišnjem broju 3-4, ali zbog aktualnosti teme još ćemo se jednom osvrnuti na isto. Podsjetit ćemo na dio onoga što smo unatrag 17 godina radili i predlagali unutar šumarskog sektora. I šire po tom pitanju. O svemu se može pročitati na stranicama Šumarskog lista. Tako je u cilju što bolje organizacije stručnih potencijala, Hrvatsko šumarsko društvo na svojoj 109. redovitoj Skupštini održanoj u Karlovcu 17. lipnja 2005., u okviru Dana hrvatskog šumarstva, osnovalo sekciju „Hrvatska udruga za biomasu“...Prema planu aktivnosti za 2006. godinu organizirali smo trodnevnu stručnu ekskurziju u Austriju – Gradišće od 18. do 20. svibnja. HŠD kao osnivač Hrvatske udruge za biomasu, organiziralo je posjet ovoj austrijskoj pokrajini gdje je najviše zastupljena uporaba bioenergije. Može se reći da su gotovo u potpunosti zamijenili uporabu fosilnih goriva obnovljivim resursima kao energetskim drvetom za toplinsku energiju i proizvodnju struje, uljanom repicom za proizvodnju biodizela te uporabom vjetrenjača za proizvodnju struje. (Šumarski list 5-6/2006) Šumarski list 9-10/2006 donosi opis navedene stručne ekskurzije u Gradišće: Zatim smo posjetili toplanu na biomasu Güttenbach (Pinkovac), snage kotla 1 MW na biomasu i s rezervnim kotlom na lož ulje snage 1,35 MW. Dipl. ing. Franz Jandrisitz upoznao nas je s Centralnim toplinskim sustavom Pinkovac, gdje se već 7 godina putem desetogodišnjeg ugovora toplovodom dužine 12 km grije oko 240 obiteljskih kuća. U uvodniku našeg lista broj 1-2/2007 pisali smo o pozitivnom utjecaju šume na globalno zatopljenje klime: Nedavno održani skup znanstvenika u Parizu potvrdio je kako je uzrok globalnoga zatopljenja na Zemlji nerazumno ponašanje čovjeka. Prekomjernim korištenjem fosilnih goriva atmosfera se obogaćuje ugljičnim dioksidom, povećavajući učinak „staklenika atmosfere“. Poznato je da su brojne ekskurzije udruga, tvrtki, jedinica lokalne uprave i samouprave posjetile Gradišće i divile se postignutim rezultatima na polju ostvarene energetske neovisnosti te nekada najmanje razvijene austrijske pokrajine. Ispada da se potrošilo skoro dvadesetak godina na obilaske, koji kasnije nisu poslužili kao primjer za primjenu u vlastitom kraju. Brdsko-planinsko područje Hrvatske obiluje šumskim resursima te je većina naselja u tom području mogla riješiti pitanje grijanja izgradnjom objekata na biomasu. Osim samog grijanja korist bi se našla i u zapošljavanju lokalnog stanovništva i gospodarstva, netrošenju sredstava za fosilna goriva, čišćem okolišu te zadržavanju ruralnog stanovništva u prostoru. Rezultat korištenja šumske biomase kod nas se ogleda u kogeneracijskim postrojenjima uz autoceste, koji svojim vlasnicima donose profit uz povlaštenu cijenu isporučene struje, a lokalnoj zajednici ne doprinosi osiguranom toplinskom energijom koja bi nas danas činila spokojnom prema neizvjesnosti koja vlada s dobavom i cijenom plina, nafte i struje. Nismo li uludo napravili još jednu akumulaciju kapitala kojom se financijska sredstva, pa dobrim dijelom i iz EU fondova, slijevaju u džepove malobrojnih privatnih investitora, a domaće stanovništvo koje živi okruženo šumom teškom mukom dolazi do ogrjevnog drveta, po cijeni koja je, umjesto socijalna, za razliku od ostalih sortimenata najbliža tržišnoj. Nedavno vladino smanjenje PDV-a za ogrjevno drvo ubrzo je kompenzirano povećanjem cijene istog. Uredništvo |
autori: Uredništvo  | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Damir Ugarković, Ivica Tikvić, Ivana Grgurić, Ivan Perković, Nataša Hulak, Vibor Roje, Petar Šutalo, Krešimir Popić | UDK 630* 114.7 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.7-8.1 |
283 |
| Enzimatska aktivnost šumskog tla u oštećenom šumskom ekosustavu obične jele s rebračom |
|
|
| Sažetak Odumiranjem stabala mijenjaju se stanišne prilike u šumskom ekosustavu, uslijed čega dolazi do promjene mikroklime i mikrobiološke aktivnosti tla. Cilj ovoga istraživanja je utvrditi razlike u mikroklimi staništa te u enzimatskoj aktivnosti šumskog tla u trima šumskim progalama i trima šumskim sastojinama obične jele s rebračom (Blechno-Abietetum Ht. 1950). Od mikroklimatskih elemenata mjerene su temperatura zraka, temperatura tla, relativna vlažnost zraka i volumetrijska vlažnost tla. Za određivanje kemijskih svojstava tla te dehidrogenazne i proteolitičke aktivnosti tala prikupljeni su kompozitni uzorci tla s dubine od 0 do 10 cm. U šumskim progalama utvrđene su značajno više vrijednosti temperatura zraka i tla te značajno niže vrijednosti relativne vlažnosti zraka i volumetrijske vlažnosti tla nego u šumskoj sastojini. Provedenim istraživanjem nisu utvrđene značajne razlike u kemijskim svojstvima tala između šumskih progala i sastojina. Zbog nesignifikantnih promjena kemijskih karakteristika tla, nisu utvrđene značajne promjene u enzimatskoj aktivnosti tala u progalama u odnosu na šumske sastojine. Temperatura zraka i temperatura tla povezane su s dehidrogenaznom aktivnosti tala, dok su temperatura tla i volumetrijska vlažnost tla povezane s proteolitičkom aktivnosti tala u šumskim progalama. Kemijska su svojstva tla također imale značajan utjecaj na enzimatsku aktivnost, jer se povećanjem udjela organske tvari, dušika, humusa i ugljika u tlu povećava i enzimatska aktivnost šumskih tala. Najveće korelacije enzimatske aktivnosti i kemijskih svojstava tla utvrđene su za proteolitičku aktivnost šumskih tala. Enzimatska aktivnost šumskih tala bila je najveća na početku vegetacijskog razdoblja u uvjetima optimalne temperature i vlažnosti tla. Ključne riječi: šumska progala; enzimi tla; kemijska svojstva tla; obična jela |
autori: UGARKOVIĆ, Damir ŠL TIKVIĆ, Ivica  ŠL Ivana Grgurić PERKOVIĆ, Ivan ŠL Nataša Hulak Vibor Roje Petar Šutalo Krešimir Popić | |
| Krunoslav Sever, Antonia Vukmirović, Luka Hodak, Saša Bogdan, Ida Katičić Bogdan, Daniel Krstonošić, Tomislav Karažija, Jozo Franjić, Željko Škvorc | UDK 630*231 + 233 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.7-8.2 |
293 |
| Funkcionalna prilagodba prirodnog pomlatka hrasta kitnjaka i obične bukve na različite stanišne prilike |
|
|
| Sažetak Cilj ovoga rada bio je usporediti dvije mješovite sastojine (provenijencije) obične bukve i hrasta kitnjaka, iz istočne (provenijencija Slavonski Brod - SB) i sjeverozapadne (provenijencija Karlovac - KA) Hrvatske, s obzirom na klimatske i edafske prilike te raspraviti njihov utjecaj na rast i produkciju suhe tvari prirodnog pomlatka hrasta kitnjaka i obične bukve u kontekstu njegove funkcionalne prilagodbe na prethodno spomenute stanišne prilike. Glavna razlika između provenijencija s obzirom na klimatske prilike ogleda se u prosječno većoj količini oborina na području provenijencije KA. Unatoč tomu, zbog nepovoljnog rasporeda oborina za vrijeme rasta i razvoja istraživanog pomlatka u razdoblju 2016. – 2020. godine područje provenijencije KA odlikovalo se učestalijom pojavom sušnih perioda nego područje provenijencije SB. S obzirom na edafske prilike (fizikalne i kemijske značajke tla) provenijencije se nisu značajnije razlikovale. Međutim, tlo provenijencije KA odlikovalo se nešto lakšom strukturom (manje gline i više skeleta) u odnosu na tlo provenijencije SB. Razlike između provenijencija i vrsta s obzirom na cijeli niz mjerenih parametara koji opisuju rast i produkciju suhe tvari istraživanog pomlatka uključujući i njihove alometrijske odnose ispitan je pomoću dvofaktorske ANOVA-e. Dobiveni rezultati ukazuju da je pomladak iz provenijencije KA ulagao više suhe tvari u rast i razvoj korijenja s posebnim naglaskom na sitno korijenje i pri tom se dublje zakorjenjivao te razvijao deblju i nižu stabljiku nego pomladak iz provenijencije SB. To ukazuje da je pomladak iz provenjencije KA funkcionalno prilagođeniji sušem staništu. Takav rezultat mogao bi biti posljedica različito ispoljene fenotipske modifikacije (reakcije na sušu) i/ili stvarnih genetskih razlika između provenijencija, što ovom prilikom nije bilo moguće točnije razlučiti. Dobivene razlike u rastu i produkciji suhe tvari između kitnjakova i bukova pomlatka odgovaraju već otprije poznatom načinu njihove funkcionalne prilagodbe na vlažnost, odnosno suhoću staništa. To znači da se kitnjakov pomladak dublje zakorjenjivao i pri tom je više suhe tvari ulagao u rast krupnog korijenja u odnosu na bukov pomladak koji se pliće zakorjenjivao i pri tom više suhe tvari ulagao u rast sitnog korijenja. Ključne riječi: Quercus petraea L.; Fagus sylvatica L.; suša; alometrijski odnosi rasta; suha tvar; sitno korijenje; krupno korijenje; stabljika |
autori: SEVER, Krunoslav ŠL Antonia Vukmirović Luka Hodak BOGDAN, Saša ŠL KATIČIĆ, Ida ŠL KRSTONOŠIĆ, Daniel ŠL Tomislav Karažija FRANJIĆ, Jozo ŠL ŠKVORC, Željko ŠL | |
| Vladan Popović, Darka Šešlija Jovanović, Aleksandar Lučić, Ljubinko Rakonjac, Sanja Jovanović, Aleksandar Vasiljević, Danijela Miljković | UDK 630* 164 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.7-8.3 |
309 |
| Spatial variation of morphological needle traits of silver fir (Abies alba Mill.) populations in the Balkan peninsula in relation to climatic factors |
|
|
| Summary Interpopulation and intrapopulation variability of three morphological needle traits (length, width and thickness) was investigated in 16 natural silver fir populations in the Balkan Peninsula. The populations represent refugial areas of silver fir (Abies alba Mill.). This paper aims to provide a comprehensive analysis of the influence of climatic factors (mean annual temperature, number of days with temperatures < 0, > 5, < 18, > 18oC, Hargreaves climatic moisture deficit and De Martonne aridity index, on the pattern of morphological needle traits within each population. Populations showed variation in the analyzed morphological needle traits, which could not be clearly defined by any of the analyzed climatic factors. The De Martonne aridity index and Hargreaves climatic moisture deficit had the greatest impact on the trait values, whereas the mean annual precipitation had the lowest. Evolutionary ecology research of the silver fir needle morphology is a valuable contribution to the comprehention of the present genetic variability as a prerequisite for adaptation to the rapid climate change and conservation of the species area in the Balkan Peninsula region. Key words: needle morphology; climatic factors; silver fir; Balkan Peninsula |
autori: Vladan Popović Darka Šešlija Jovanović Aleksandar Lučić Ljubinko Rakonjac Sanja Jovanović Aleksandar Vasiljević Danijela Miljković | |
| Vojislav Dukić, Miroslav Mirković, Branko Stajić, Danijela Petrović, Marko Kazimirović, Srđan Bilić | UDK 630* 111.8 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.7-8.4 |
319 |
| Comparative analysis of the influence of climate factors on the radial growth of autochthonous pine species (Pinus spp.) in central Bosnia and Herzegovina |
|
|
| Summary In central Bosnia and Herzegovina, in the Zavidovići-Teslić area, the study of the radial growth of Austrian and Scots pine (autochthonous pine species) trees was conducted using the dendrochronological method in order to identify the differences between the species in terms of the influence of climatic variables on the tree ring formation. Trees were sampled in five experimental areas or five sites. The first site had a Scots pine stand, while the second had an Austrian pine stand, and the other three sites had mixed stands of Scots and Austrian pine. Cross-dating was conducted using visual on-screen techniques of CDendro software and statistical methods using Cofecha software. The tree ring series were standardized using the Arstan program and cubic smoothing spline. It produced Scots pine regional chronology, 145 years long (1870-2014), and Austrian pine regional chronology, 180 years long (1835-2014). Correlation analysis of the relationship between the index of tree-ring width and precipitation and temperature in the characteristic periods of the year showed a negative effect of temperature (except in winter months) and a positive effect of precipitation on the tree ring formation. The statistically significant dependence of the tree-ring width index on the SPEI indices indicates a significant impact of moisture deficiency on the tree ring formation in the period from June to August (r = 0.33 in June, r = 0.45 in July and r = 0.47 in August) for Scots pine and in the period from June to September (r = 0.36 in June, r = 0.43 in July, r = 0.47 in August and r = 0.30 in September) for Austrian pine. The analysis of the relationship between climatic parameters and the chronologies of Scots and Austrian pine shows similar relationships between radial growth and climate but the influence of climate is somewhat more pronounced in Austrian pine. In the study area, the radial growth of both tree species is significantly determined by climate conditions. In other words, the chronology of these species has a good climatic signal, especially the drought signal in the summer months. Key words: dendrochronology; tree-ring width; Austrian pine; Scots pine; climate; Bosnia and Herzegovina |
autori: Vojislav Dukić Miroslav Mirković Branko Stajić Danijela Petrović Marko Kazimirović Srđan Bilić | |
| Abdullah E. Akay, H. Hulusi Acar, Buse Kalkan | UDK 630*907.1 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.7-8.5 |
333 |
| Using GIS techniques for modeling of anthropogenic noise propagation generated by a chainsaw in forest harvesting |
|
|
| Summary Noise is an environmental pollution that negatively affects human health and reduces the performance of employees. Forest harvesting activities are one of the working environments where noise effect is intense. The most common equipment used in forest operations is chainsaw whose noise affects not only the operator but also the wildlife in the territory. The noise maps showing noise propagation can be effectively used in evaluating and controlling the noise effects. In this study, it was aimed to measure the anthropogenic noise levels resulting from the chainsaw used in tree felling and to map its noise propagation with SPreAD-GIS (System for Prediction of Acoustic Detectability) which is a GIS (Geographical Information Systems) based noise prediction software. The study was conducted in Karacabey Flooded Forest within the city of Bursa in Türkiye. The results indicated that the average noise level from the chainsaw was above the danger limit (90 dBA) that causes increased physiological reactions and headache on the workers. According to the noise propagation map, the noise exposure of the employees exceeded the warning limit (85 dBA) and the maximum noise level was 95.96 dBA during the harvesting activity. In some parts of the study area, the noise level was 45 dBA or above, causing negative effects on bird species. It can be concluded that the noise maps can be effectively used to determine noise propagation generated by a chainsaw and evaluate the noise effects on the operators and as well as on the bird species in the perimeter. Key words: anthropogenic noise; noise propagation map; SPreAD-GIS; chainsaw |
autori: Abdullah E. Akay H. Hulusi Acar Buse Kalkan | |
| Alptug Sari | UDK 630*156 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.7-8.6 |
345 |
| Maximum Entropy Niche-Based Predicting of Potential Habitat for the Anatolian Leopard (Panthera pardus tulliana Valenciennes, 1856) in Türkiye |
|
|
| Summary The Anatolian leopard (Panthera pardus tulliana Valenciennes, 1856) is the largest surviving cat species in Türkiye. Despite the adversity they face, leopards still exist in Türkiye. In this study, using the maximum entropy model (MaxEnt), potentially suitable habitats for the Anatolian leopard in Türkiye was surveyed. When evaluating leopard habitat preference, the fact that the species can easily adapt to its habitat and live anywhere with sufficient vegetation and sufficient prey animals was taken into account; only data on climate which affects the geographic distribution patterns and population structures of flora and fauna were examined before. When the climatic variables affecting leopard’ distribution were examined, the following had the highest values: isothermally, seasonal temperature, average temperature of the coldest season, minimum temperature of the coldest month, and annual precipitation. Except for the Central Anatolia Region and coastal areas, almost every region in Türkiye contains habitats suitable for the leopard. There are scarce data on leopards’ populations and habitats in Türkiye. Therefore, even though ecological niche modelling (ENM) may generate important results when determining potentially suitable habitats, it is clear that this model cannot yield accurate results without considering the areas that the species is known to inhabit but in which no studies were previously conducted. The results that were obtained in the present study can also provide background information related to the long-term conservation of this species. Key words: Bioclimatic data; Conservation; Habitat suitability; Leopard; MaxEnt; Türkiye |
autori: Alptug Sari | |