|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 1-2/2022 3-4/2022 5-6/2022 7-8/2022 9-10/2022 11-12/2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
3-4/2022 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 101 | |
| Da li i kako koristimo biomasu kao energent? |  
|
|
| Riječ uredništva Zbog Ruske agresije na Ukrajinu, a time i povezanih sankcija, ponovno smo svjedoci ovisnosti o fosilnim gorivima čija cijena raste u „nebo“, a sada je upitna i njihova dobavljivost. Možda će ova aktualna situacija ubrzati proces prelaska s fosilnih goriva na obnovljive resurse temeljene na energiji vode, vjetra i Sunca, termalnim izvorima i biomasi te u tom smislu napraviti više od svih klimatskih konferencija, jer strah od mogućnosti pomanjkanja energenata veći je od svijesti za očuvanjem zemlje od globalnog zatopljenja. Tako bi ciljevi Glasgowske klimatske konferencije da se do 2030. godine staklenički plinovi smanje na 55 % mogli biti ostvareni i ranije. Da se podsjetimo, glede zaštite prirode i okoliša, računa se da drvo kao energent za grijanje obiteljske kuće s 20 000 kWh godišnje, kod izgaranja ispušta 100 kg, plin 4 600 kg, a loživo ulje 5 600 kg CO2, a da je zaposlenost kod korištenja drva kao energenta za istu količinu energije 1 : 9 u korist drva. Šumarstvo svakako može pomoći s raspoloživom biomasom na proizvodnji toplinske i elektro energije. Ponovit ćemo kako se redovitom proizvodnjom uz realne redovite etate korištenje biomase koja je do sada ostajala u šumi, kao i povećanjem uzgojnih radova na čišćenju i njezi sastojina koji postaju isplativi kao novi proizvod koji na tržištu ima pristojnu cijenu, u bližoj budućnosti potencijali biomase kreću oko 4,5 milijuna tona godišnje, što je pak ekvivalent 2,2 milijuna tona nafte. Sa stručnog pak šumarskog gledišta, nije ni potrebno napominjati što bi ti sada isplativi radovi, koje često zapuštamo radi manjka financijskih sredstava, značili za kvalitetu šume, vrijednost njenih općekorisnih funkcija i osiguranja potrajnosti te napose izvršenje obveza iz Kyoto protokola i Gradečke deklaracije čiji smo potpisnici. Jesmo li pisali o tome? Jesmo i to u više navrata. „Listajući“ Uvodnike iz ove rubrike nailazimo na tu temu upravo pod istim naslovom ovog Uvodnika i to u Uvodniku iz dvobroja 7-8/2010. U prethodnom pasusu naveli smo i nekoliko podataka iz toga napisa. Spomenuta je i ekskurzija članova Hrvatskoga šumarskog društva na šumarsko-drvnotehnološki sajam „Holzmesse“ u Klagenfurtu i „Interforst“ u Münchenu. Oba su posvetila pozornost pridobivanju i korištenju šumske biomase. Godinama se u Našicama, u sklopu Hrvatskih dana biomase, održavao gospodarski skup na temu „Biomasa (električna i toplinska energija), bioplin i biogoriva“. Hrvatsko šumarsko društvo po pitanju bioenergije raspravljalo je na tematskim sjednicama Upravnog odbora, godišnjoj skupštini ili u okviru aktivnosti HŠD-ove sekcije Hrvatske udruge za biomasu. Ovdje možemo spomenuti i znanstveni skup na temu „Poljoprivreda i šumarstvo kao proizvođači obnovljivih izvora energije“. Prodajemo drvnu sječku, a mogli bi energiju kao što to čine Austrijanci ili Nijemci – primjerice Austrijske državne šume imaju u vlasništvu 30 kogeneracijskih sustava i prodaju Kwh kao gotov proizvod, a ne sirovinu. Spomenimo i znanstveni skup „Šume, vode i tlo najveće bogatstvo Republike Hrvatske“, gdje možemo nešto naučiti i o termalnim vodama, kojima moglo bi se reći također obilujemo. Glede proizvodnje peleta u znanstvenom članku Domac, J. i dr., saznajemo nešto više o razvoju domaćeg tržišta peleta. U 2009. godini 8 naših proizvođača planiralo je proizvesti 212 100 tona peleta, a proizvelo je 92 000 tona, od čega je 98 % izvoz, a samo je 1 850 tona (2 %) prodano na domaćem tržištu. Osim ušteda i ekološki prihvatljivijeg načina grijanja u odnosu na klasično grijanje ogrjevnim drvom i ovdje je u pitanju zapošljavanje, posebno u domaćoj metalnoj industriji (peći, cjevovodi i sl.). Gdje je tu i Energetska strategija razvoja pita se autor? Ako se sada mi upitamo što se promijenilo u zadnjih 12-ak godina, odgovor bi bez razmišljanja bio – nešto je, ali ne u dobrom smjeru. Na jednom skupu u Našicama, gost-gradonačelnik Güsinga (područje Gradišća) koji svoje potrebe za električnom i toplinskom energijom u potpunosti pokriva iz obnovljivih izvora energije dostupnih u svojoj regiji, prozvao je gradonačelnike gradova i načelnike općina, posebice iz ruralnih područja, naglasivši kako je korištenje biomase kao energenta u najvećoj mjeri njihova zadaća. Unatoč brojnim studijskim odlascima u regiju Gradišće, koja je jedna od najboljih europskih primjera energetske neovisnosti na lokalnoj razini, u Hrvatskoj se još nijedno, makar i malo mjesto, ne može pohvaliti takvim slučajem. 2011. godine imali smo se prilike uvjeriti kako švedski grad Östersund, s oko 50 tisuća stanovnika, koristeći biomasu iz okolice (50 % šumska biomasa, 30 % drvni otpad iz drvne industrije, 10 % iz starog namještaja i stolarije te 10 % iz treseta), čitavo desetljeće proizvodi toplinu i struju, čime pokriva čak 98 % od ukupno potrošene energije za 10 tisuća kućanstava. U Hrvatskoj su niknula kogeneracijska postrojenja koja koriste povoljne godišnje ugovore za dobavu sirovine i energetske poticaje za prodaju električne energije, a lokalna zajednica od toga ima malo koristi. Također se dio jeftine drvne sirovine pretvara u pelete, čime se uglavnom griju izvan granica Lijepe naše. Oba slučaja su povoljna uglavnom samo za vlasnike pogona i prodavatelje proizvedene energije i sirovine za sječu. Možemo se nadati da će sadašnja energetska kriza mjerodavnima razbistriti poglede i potaknuti ih da se pokrenu i krenu koristiti sve blagodati koje Hrvatska ima. Uredništvo |
autori: Uredništvo  | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| David Janeš, Andreja Đuka, Ivica Papa, Tibor Pentek, Maja Moro, Ivan Žarković, Tomislav Poršinsky | UDK 630* 686 + 463 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.3-4.1 |
103 |
| Pokazatelji primarne otvorenosti četiri reljefna područja šuma |
|
|
| Sažetak Poznavanje značajki gustoće i prostornog rasporeda šumskih cesta različitih reljefnih područja olakšava daljnje procese planiranja i projektiranja budućih šumskih cesta. Istraživanjem su proučavani osnovi pokazatelji otvorenosti šuma primarnim šumskim prometnicama na uzorku od dvadeset gospodarskih jedinica raspodjeljenih u četiri reljefna područja, odnosno šumskih bioklimata: 1) Nizinskih šuma hrasta lužnjaka, 2) Brežuljkastih šuma hrasta kitnjaka, 3) Brdskih bukovih šuma te 4) Gorskih bukovo – jelovih šuma. Postojeće i unaprijeđeno (na temelju idejnih trasa nultih linija) stanje primarne otvorenosti šuma dvadeset primjernih gospodarskih jedinica, provedeno je kroz analizu sljedećih pokazatelja: gustoću mreže šumskih cesta, geometrijsku srednju udaljenost privlačenja drva, faktor mreže šumskih prometnica te primarnu relativnu otvorenost. Za valorizaciju nehomogenosti površina istraživanih gospodarskih jedinica korišten je faktor razvedenosti šumske površine, a za razinu zahtjevnosti terena udjel površine s nagibom > 33 %. Polučeni rezultati primarne otvorenosti šuma, ukazuju na sličnosti i razlike mreže šumskih cesta pojedinih reljefnih područja šuma, odnosno najveće vrijednosti gustoće cesta pojedinog šumskog bioklimata za izvrsnu relativnu otvorenost šuma. Ostvareni rezultati potvrđuju propisane vrijednosti ciljane gustoće cesta po reljefnim područjima (Pravilnik o provedbi mjere 4 »Ulaganja u fizičku imovinu«, podmjere 4.3. »Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva«, tipa operacije 4.3.3. »Ulaganje u šumsku infrastrukturu« iz programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.), budući da primarna otvorenost veća od ciljanih vrijednosti ne daje značajne pozitivne učinke. Ključne riječi: šumske ceste; bioklimat; planiranje; reljefna područja šuma; ArcGIS |
autori: David Janeš Andreja Đuka Ivica Papa PENTEK, Tibor  ŠL Maja Moro Ivan Žarković PORŠINSKY, Tomislav ŠL | |
| Kristijan Tomljanović, Marijan Grubešić, Danko Diminić, Milan Poljak, Jelena Kranjec Orlović | UDK 630* 156 + 451 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.3-4.2 |
117 |
| Štete od jelena običnog (Cervus elaphus L.) u sastojinama poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) Srednje Posavine |
|
|
| Sažetak Šumski ekosustavi složeni su sustavi u kojima je ponekad teško predvidjeti i objasniti procese međusobnog djelovanja i interakcije pojedinih čimbenika. Neodvojivi dio šumskih ekosustava su različite vrste krupne divljači. Divljač, a posebice krupni preživači i divlja svinja, u stalnoj su interakciji sa florom područja koje naseljavaju. Njihovi pozitivno/negativni utjecaji mijenjaju se tijekom različitih fenofaza i starosti sastojine te ovise o prisutnosti i brojnosti divljači, dostupnosti hranjiva i sl. Negativni utjecaji krupnih vrsta divljači predmet su brojnih istraživanja u svijetu i kod nas. U ovome istraživanju obrađene su štete koje uzrokuje jelen obični (Cervus elaphus L.) na kori mladih stabala poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl). Na dvije lokacije unutar poplavnog područja rijeke Save, u staništima gdje se preklapaju zajednice poljskog jasena i areal jelena običnog, izvršeno je istraživanje oštećenja na kori poljskog jasena. Rezultati pokazuju da guljenje kore mladih stabala jasena započinje odmah po uklanjanju zaštitne ograde kojim se sastojine štite u fazi oplodnih sječa. Oštećivana stabla jasena kreću se u rasponu prsnog promjera od 2 do 18 cm. Na stablima promjera 18 cm i više, zbog formiranja debljeg sloja mrtve kore, jeleni prestaju s guljenjem, a štete iz prethodnih godina postaju teže uočljive. Oštećivanja kore kreću od pridanka debla (vrata korijena) pa sve do 190 cm visine. Porastom promjera unutar raspona 2 – 18 cm, raste i stupanj prstenovanja odnosno kumulativna višegodišnja oštećenja. Na nekim lokacijama šteta je zabilježena na svim stablima poljskog jasena. Oštećenja nisu pronađena na hrastu lužnjaku (Quercus robur L.) i amorfi (Amorpha fruticosa L.) kao dvjema najzastupljenijim drvenastim vrstama pored jasena. Provedene analize kore ne upućuju da je nedostatak hranjiva, šećera ili minerala razlog zašto jeleni gule koru mladih jasenovih stabala. Ključne riječi: poljski jasen; štete na drveću; krupna divljač; jelen obični |
autori: TOMLJANOVIĆ, Kristijan ŠL GRUBEŠIĆ, Marijan ŠL DIMINIĆ, Danko ŠL Milan Poljak Jelena Kranjec Orlović | |
| Mustafa Arslan, Arzu Ucar Turker, Isa Tas, Arzu Birinci Yildirim, Erva Ozkan | UDK 630* 423 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.3-4.3 |
127 |
| Determination of some phenolic substances in six different populations of turkish hazel (Corylus colurna L.) leaves and comparison of phenolic fluctuation with water deficiency |
|
|
| Summary Turkish hazel (Corylus colurna L.) is one of the naturally grown hazelnut species in Turkey. It can be easily separated from other hazel species with its thick single stem and tall appearance. It can be used in afforestation and erosion control studies due to low demand for habitat and strong root system. It contains substances with high medicinal value in its fruits and leaves. Hazel leaves have strong antioxidant activity due to their high phenolic content. Objective of the study was primarily to determine the individual phenolic constituents of six different population of Turkish Hazelnut and then to evaluate the effect of water deficiency stress generated by irrigation regime on phenolic constituents and photosystem II activity on these genotypes. Grafted plants were produced by taking scions from six different populations of Turkish Hazelnut (Oğuzlar, Erenler, Merkeşler, Seben, Güney Felakettin and Pelitcik). The study was started when the grafted seedlings were 7 years old in greenhouse. During the experiment (June and July), two different levels of irrigation were applied (W1: the soil was fully irrigated to reach field capacity in each irrigation; W2: 50% reduction of W1 irrigation water). After the application of two different irrigation regimes, leaves were collected for each month, dried, extracted with methanol and then quantitatively analyzed and compared for individual phenolic constituents (gallic acid monohydrate, caffeic acid, rutin hydrate, luteolin-7-O-β-D glucoside, kaempferol, rosmarinic acid, myricetin, quercetin, coumarin and apigenin) by using high performance liquid chromatography (HPLC) coupled with a diode array detector (DAD). Generally, rutin, kaempferol and luteolin were dominant individual phenols in methanol extracts of Turkish hazelnut leaves. Pelitcik population was noticeable source of rutin and kaempferol in June, and the halved irrigation regime significantly increased the levels of both phenols in July. Similarly, the highest total phenolic content was observed in the Pelitcik population in June and the halved irrigation regime significantly increased the total phenolic content in both months in this population. It was also determined to what extent water deficiency physiologically affects the quantum efficiency (Fv/Fm) of photosystem II activity through chlorophyll fluorescence technique in hazelnut leaves. Generally, Fv/Fm value decreased with water deficiency. This study showed that water deficiency stress generally caused an increase in phenolic constituents in Turkish Hazel leaves and they may be proper natural sources of phenolic constituents with abiotic stress applications in pharmaceutical and food industry. Key words: Corylus colurna L.; quantum efficiency; phenol; Turkish Hazelnut; water deficiency |
autori: Mustafa Arslan Arzu Ucar Turker Isa Tas Arzu Birinci Yildirim Erva Ozkan | |
| Ender Bugday | UDK 630* 261 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.3-4.4 |
137 |
| A GIS based landslide susceptibility mapping using machine learning and alternative forest road routes assessment in protection forests |
|
|
| Summary Forestry activities should be carried out within the purview of sustainable forestry while reaping the benefits of forestry. Accordingly, the construction of forest roads through forests should be carefully planned, especially in protection forests. Forest areas in Turkey are generally widespread in mountainous and high sloping areas that are susceptible to landslides-landslide susceptibility is one of the most important criteria for the selection of protected forests. As such, it is important to evaluate detailed and applicable alternatives regarding special areas and private forests. The aim of this study is to determine alternative routes for forest roads in protected forests through the use of geographic information systems (GIS), particularly in areas with high landslide susceptibility. To this end, a landslide susceptibility map (LSM) was created using logistic regression (LR) and random forest (RF) modeling methods, which are widely used in machine learning (ML). Two models with the highest receiver operating characteristic (ROC) and area under curve (AUC) values were selected, and ten factors (slope, elevation, lithology, distance to road, distance to fault, distance to river, curvature, stream power index, topographic position index, and topographic wetness index) were used. The best LSM modeling method was AUC. The AUC value was 90.6% with the RF approach and 80.3% with the LR approach. The generated LSMs were used to determine alternative routes that were calculated through cost path analysis. It is hoped that the susceptibility to landslides and selection of alternative forest road routes determined through the approaches and techniques in this study will benefit forest road planning as well as plan and decision makers. Key words: forestry; alternative route detection; cost-path; random forest; logistic regression |
autori: Ender Bugday | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Zdravko Dolenec | UDK 630* 148.2 https://doi.org./10.31298/sl.146.3-4.5 | 149 |
| Dates of arrival of the Eurasian golden oriole (Oriolus oriolus L.) in decidious forest in relation to increase of local air temperature in NW Croatia |
|
|
| Summary Numerous regions worldwide are affected by Earth climate warming. Most studies of bird phenology in relation to global and regional climate change have focused on trends in arrival dates and breeding dates. The study investigates the results of phenological spring migration research on Eurasian Golden Oriole during a period of 26 years (1991–2016) in relation to average spring air temperatures (April–May) and year in deciduous forests (northwestern Croatia). Data is available for spring arrivals detected by the first song. Arrival date advanced significantly during the research period. According to the linear regression slopes, models suggested that in Eurasian Golden Oriole arrival date has advanced 6 days in period 1991–2016. Furthermore, average spring air temperatures (April–May) increased significantly during the study period. Furthermore, date of arrival was significantly negative correlated with average spring temperatures. My results provide evidence that warms spring has impacted spring migration arrival dates of Eurasian golden oriole of the deciduous forests in northwestern Croatia. Key words: Eurasian Golden Oriole; Oriolus oriolus L.; spring migration; spring temperature; deciduous forests; NW Croatia |
autori: Zdravko Dolenec | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Matija Bakarić, Ivan Martinić, Mario Šporčić, David Mijoč, Matija Landekić | UDK 630* 641 https://doi.org/10.31298/sl.146.3-4.6 |
153 |
| Poduzetnička infrastruktura i poduzetništvo u šumarstvu Republike Hrvatske – mogućnosti i perspektive korištenja |
|
|
| Sažetak Poduzetništvo, posebice mikro, malo i srednje prema EU nasljeđu u Republici Hrvatskoj ima ključnu ulogu u stvaranju novih radnih mjesta, ponajprije kroz modele samozapošljavanja, potom kao pokretanje inovativnih poslovnih modela koji su generatori proizvodnje. Šumarski sektor bilježi sve veći udio inovativnih inženjerskih usluga namijenjenih za državne i privatne šume. Glavno obilježje još uvijek najzastupljenijih vrsta poduzetničkih aktivnosti u šumarskom sektoru je primarna primjenjivost u državnim šumama na djelatnostima sječe, privlačenja i daljinskog transporta te potom na uzgojnim radovima. Institucije i potpore na državnoj i EU razini imaju ulogu poticanja novih poduzetnika kroz „start-up“ modele na pokretanje inovativnih poslovnih rješenja primjenjivih u cijelom šumarkom sektoru. Ključne riječi: inovacije; gospodarski razvoj; start-up; potpore |
autori: BAKARIĆ, Matija ŠL MARTINIĆ, Ivan ŠL ŠPORČIĆ, Mario ŠL David Mijoč Matija Landekić | |