|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 1-2/2021 3-4/2021 5-6/2021 7-8/2021 9-10/2021 11-12/2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
11-12/2021 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 513 | |
| Što nam donosi Glasgowska klimatska konferencija? |  
|
|
| Riječ uredništva Nedavno je završena velika UN–ova klimatska konferencija COP26 donošenjem globalnog sporazuma „Glasgowski klimatski pakt“. Ujedno su potvrđeni svi nerazriješeni elementi u mehanizmima za provođenje Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama iz 2015. godine i dogovorena transparentnost postupaka u njegovom provođenju. U sklopu potpisane Deklaracije o korištenju šuma i zemljišta, koju je do sada podržalo preko 140 država u kojima se nalazi više od 90 % svjetskih šuma, čelnici zemalja obvezali su se zajednički raditi na zaustavljanju i preokretanju gubitka šuma i degradacije zemljišta do 2030. godine. Prvi cilj konferencije odnosio se na ograničavanje povišenja globalne prosječne temperature na razinu koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju, kao i ulaganje napora u njezino ograničavanje na 1,5 °C. Drugi cilj odnosio se na prilagođavanje učincima klimatskih promjena i usklađivanje financijskih tokova s razvojem otpornim na klimatske promjene. U tom cilju do 2025. godine planira se mobilizirati 100 milijardi američkih dolara. Kao predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena EU se obvezala do 2030. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55 % u odnosu na 1990. godinu. Opći je zaključak da će šume biti od vitalnoga značajenja za postizanje ciljeva u borbi protiv globalnog zatopljenja. Prema istraživanjima World Resources Institute (WRI), šume apsorbiraju 30 posto emisije ugljikovog dioksida. Iako je šuma prirodni klimatski tampon u borbi protiv globalnog zatopljenja, činjenica je da se u svijetu površina šuma i dalje ubrzano smanjuje. Na sastanku je sudjelovao i hrvatski predsjednik Vlade gospodin Andrej Plenković. Najavio je prestanak proizvodnje električne energije dobivene iz ugljena najkasnije do 2033. godine te povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na više od dvije trećine. Izrazito pohvalno je govorio o hrvatskom šumarstvu i njegovoj stoljetnoj tradiciji, što se inače od naših političara jako rijetko čuje. Jedna od aktivnosti koje Hrvatska planira u sljedećem razdoblju je i sadnja milijun dodatnih stabala godišnje do 2030. godine. Pod tim se podrazumijeva povećanje sadnje sa sadašnjih devet milijuna stabala na 10 milijuna, kako bi se anulirale emisije stakleničkih plinova koje stvaraju vozila turista prilikom dolaska u Hrvatsku. Ta njegova najava u javnosti je otvorila niz pitanja, poput onoga kakvo je trenutno stanje naših šuma, da li se one ubrzano krče, mogu li Hrvatske šume d. o. o. ispuniti ovakav ambiciozan plan i sl. Sva ta pitanja još jednom su pokazala nerazumijevanje i nepoznavanje šuma i šumarstva. Ponajprije u hrvatskom šumarstvu krčenje šuma je zabranjeno osim u propisanim slučajevima, što dokazuje i povećanje površina pod šumom. U javnosti se pošumljavanje, dakle sadnja sadnica, povezuje jedino s obnovom šuma. Stoljetna tradicija hrvatskoga šumarstva obnovu šuma temelji na prirodnoj obnovi, dok se izuzeto od toga pošumljavaju gole, neobrasle i nešumske površine, ili one šumske površine zahvaćene požarima i ostalim katastrofama na kojima prirodna regeneracija nije moguća ili iz bilo kojeg drugog razloga nije uspjela. To nažalost ne znaju ni „Briselski činovnici“ kada, kao što je to bio slučaj s ledolomom u Hrvatskoj 2014. godine, kao sanaciju priznaju i financijski valoriziraju samo sadnju stabala. Uz ostalo time na uznapredovale šumske površine s klimatogenim vrstama vraćamo pionirsku vrstu i time činimo „korak unazad“. Sljedeća opasnost je ograničavanje sječe, čitaj gospodarenje šumama. Koliko god to imalo smisla kao zaustavljanje krčenja šuma, u Hrvatskoj i zemljama s razvijenom šumarstvom to može imati negativne posljedice. Ograničavanje šumarskih zahvata kroz pasivno zaštićivanje šuma, preferiranje „starih šuma“ i sl. negativno će se odraziti na njihovo stanje i zaustaviti proces njihove obnove. Poznato je da mlade šume najviše prirašćuju, a time i apsorbiraju najviše CO2. Drugo je pitanje kako raspolažemo s posječenom drvnom masom. Da li je dovoljno finaliziramo, da li drvo upotrebljavamo kaskadno, da li ga recikliramo ili to sve nadomještamo potrebom za novim količinama? Isto tako zapitajmo se kako i koliko drvo upotrebljavamo kao ekološki najprihvatljiviji energent. Činjenica je da sustavno još nismo savladali pridobivanje biomase iz naših šuma, a drvni pelet čiju smo proizvodnju, zahvaljujući jeftinoj sirovini, podigli na zavidnu razinu, završava pretežito u drugim zemljama, smanjujući im onečišćenja stakleničkim plinovima. Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| David Mijoč, Nikola Perković, Mario Šporčić, Matija Landekić, Matija Bakarić, Andreja Đuka, Tomislav Poršinsky | UDK 630*360 +761 https://doi.org/10.31298/sl.145.11-12.1 |
515 |
| Vrednovanje metode izračuna planske cijene usluge pridobivanja drva |
|
|
| Sažetak Rad se bavi prikazom metode izračuna planskih cijena pridobivanja drva, koje su predmet javnih nadmetanja u Šumsko gospodarskom društvu »Hercegbosanske šume« d.o.o. Kupres te analizom odstupanja planskih od ugovorenih/ostvarenih cijena usluga pridobivanja drva za 97 grupa odjela, koji su bili predmet javnih natječaja u 2019. i 2020. godini. Deskriptivnom i korelacijskom statističkom analizom obuhvaćeni su i pokazatelji grupa odjela na javnim natječajima: površina, neto obujam doznačenog drva, sječna gustoća, broj doznačenih stabala po ha, obujam srednjeg doznačenog stabla, nagib terena, srednja udaljenost privlačenja drva, stjenovitost terena i privlačenje drva uz nagib terena. Test zavisnih parova podataka je ukazao da postoji statistički značajna razlika između planskih i ugovorenih cijena usluga pridobivanja drva (t = 7,78, p < 0,001), a rezultati korelacijske analize potvrdili povezanost utjecajnih čimbenika izvođenja šumskih radova s ugovorenom i planskom cijenom pridobivanja drva. Uslijed statistički značajne (p < 0,05) i vrlo jake korelacije natječajima ostvarene i prikazanom metodom izračunate planske cijene usluge pridobivanja drva, ovisnost je izjednačena linearnim regresijskim modelom uz koeficijent determinacije od 0,667. Navedenim, prikazana je metoda izračuna planske cijene usluge pridobivanja drva dobar prediktor ostvarenih cijena pridobivanja drva na javnim natječajima, što govori i o samoj dobroti prikazane metode izračuna. Slaba i negativna korelacija (p < 0,05, r = -0,22) razlike ugovorene i planske cijene usluge pridobivanja drva o obujmu srednjeg doznačenog stabla, ukazala je da bi ovu pojavu u budućnosti trebalo pratiti s ciljem utvrđivanja uzroka, koji mogu biti: 1) međusobna konkurencija između izvoditelja usluga pridobivanja drva za grupe odjela sa većim srednjim obujmom doznačenoga stabla ili 2) precjenjivanje obujma srednjeg doznačenog stabla u prikazanome modelu izračuna planske cijene pridobivanja drva. Predložene su i smjernice povećanja točnosti određivanja ulaznih parametara (srednja udaljenost privlačenja drva, nagib i stjenovitost terena te privlačenje drva uz nagib terena) prikazane metode izračuna planskih cijena pridobivanja drva u cilju njenog usavršavanja. S obzirom da je izračun vezan za srednju plansku cijenu na razini šumskog gospodarstva, a koju utvrđuje uprava trgovačkog društva, neophodno je stalno praćenje tržišta, kako bi se na vrijeme moglo reagirati ukoliko bi došlo do većih oscilacija. Ključne riječi: pridobivanje drva; planska cijena; ugovorena cijena; tržište |
autori: David Mijoč  PERKOVIĆ, Nikola ŠL ŠPORČIĆ, Mario  ŠL Matija Landekić BAKARIĆ, Matija ŠL Andreja Đuka PORŠINSKY, Tomislav ŠL | |
| T. Gomerčić, I. Topličanec, V. Slijepčević, S. Blašković, I. Selanec, I. Budinski, J. Tomaić, J. Kusak, Gj. Ivanov, M. Sindičić | UDK 630* 152 + 146 (001) https://doi.org/10.31298/sl.145.11-12.2 |
525 |
| Distribution and minimum population size of Eurasian lynx (Lynx lynx) in Croatia in the period 2018–2020 |
|
|
| Summary Scientific data on distribution and abundance of endangered species are the foundation for their effective conservation and management. In this paper, we present results of the first scientifically – based estimation of lynx population size in Croatia. The goal of the study was to determine the area of lynx distribution and to estimate the minimum size of lynx population in Croatia in the period 2018 - 2020. To determine lynx distribution, 902 signs of lynx presence were collected in the period from the beginning of May 2018 until the end of April 2020. Out of those, 92.8% of lynx observations were categorized as C1, 2.8% as C2 and 4.4% as C3. Permanent lynx presence was confirmed in Primorsko – Goranska and Ličko – Senjska county, in southern part of Karlovac county and north-eastern part of Zadar county on the total surface of 7200 km2. For the minimum population size estimation, 804 camera trap photographs led to identification of 89 – 108 adult lynxes. Among 108 identified individuals there were 29 females, 22 males, while for 7 animals the sex was not determined. During the two reproductive seasons, we photographed 44 cubs in 25 litters. Future important steps in lynx population monitoring are correcting the deficiencies identified in this study and implementation of methodology that will allow us to use spatial capture recapture models for estimation of lynx abundance in Croatia. Key words: distribution; abundance; Lynx lynx; minimum population size; Croatia |
autori: Tomislav Gomerčić Ira Topličanec Vedran Slijepčević Silvia Blašković Ivana Selanec Ivan Budinski Josip Tomaić Josip Kusak Gjorge Ivanov Magda Sindičić | |
| Lovre Panđa, Ante Šiljeg, Ivan Marić, Fran Domazetović, Silvija Šiljeg, Rina Milošević | UDK 630*174.7 https://doi.org/10.31298/sl.145.11-12.3 |
535 |
| Usporedba GEOBIA klasifikacijskih algoritama na temelju Worldview-3 snimaka u izdvajanju šuma primorskih četinjača |
|
|
| Sažetak Šume primorskih četinjača, sa svojom ekološkom, ekonomskom, estetskom i društvenom funkcijom, predstavljaju važan dio europskih šumskih zajednica. Osnovni cilj ovoga rada je usporediti najkorištenije GEOBIA (engl. Geographic Object-Based Image Analysis) klasifikacijske algoritme (engl. Random Trees – RT, Maximum Likelihood – ML, Support Vector Machine – SVM) s ciljem izdvajanja šuma primorskih četinjača na visoko-rezolucijskom WorldView-3 snimku unutar topografskog slijevnog područja naselja Split. Metodološki okvir istraživanja uključuje (1) izvođenje izoštrenog multispektralnog snimka (WV-3MS-a); (2) testiranje segmentacijskih korisničko-definiranih parametara; (3) dodavanje testnih uzoraka; (4) klasifikaciju segmentiranog modela; (5) procjenu točnosti klasifikacijskih algoritama, te (6) procjenu točnosti završnog modela. RT se prema korištenim pokazateljima (correctness – COR, completeness – COM i overall quality – OQ) pokazao kao najbolji algoritam. Iterativno postavljanje segmentacijskih parametara omogućilo je detekciju najprikladnijih vrijednosti za generiranje segmentacijskog modela. Utvrđeno je da sjene mogu uzrokovati značajne probleme ako se klasificiranje vrši na visoko-rezolucijskim snimkama. Modificiranim Cohen’s kappa coefficient (K) pokazateljem izračunata je točnost konačnog modela od 87,38%. WV-3MS se može smatrati kvalitetnim podatkom za detekciju šuma primorskih četinjača primjenom GEOBIA metode. Ključne riječi: GEOBIA; WorldView-3; šuma primorskih četinjača; Random Trees; Maximum Likelihood; Support Vector Machine. |
autori: Lovre Panđa Ante Šiljeg Ivan Marić Fran Domazetović Silvija Šiljeg Rina Milošević | |
| Marina Milović, Verica Vasić, Milan Drekić, Branislav Kovačević, Saša Pekeč, Zoran Galić, Saša Orlović | UDK 630* 181.3 + 164 (001) https://doi.org/10.31298/sl.145.11-12.4 |
547 |
| Diversity of ectomycorrhizal fungi associated with Quercus petraea in the national park Fruška gora in the Republic of Serbia |
|
|
| Summary Although sessile oak is one of the most important deciduous forest tree species in Europe, data on the diversity of ectomycorrhizal (ECM) fungi on sessile oaks in the Republic of Serbia are scarce. The aim of this study was to provide the first insight into the diversity of ECM fungi on sessile oak in Serbia. Two sites Info center and Brankovac, located in National Park Fruška gora were chosen. ECM fungi were identified combining morphological and anatomical characterization with molecular analysis of nuclear rDNA internal transcribed spacer (ITS) region. All vital ECM root tips were counted, diversity indices were calculated, and ECM fungi were classified into the exploration types. The granulometric and chemical composition of soil were analyzed as well. At both sites, 26 different ECM fungal taxa were recorded in total, 17 taxa were observed at the site Info center and 12 taxa at Brankovac. ECM communities consisted of a few abundant taxa and a larger number of rare taxa. Lactarius quietus, Cenococcum geophilum, and Tomentella sublilacina were recorded at both sites. High abundance of contact and short-distance exploration types recorded in studied stands suggests that soils are sufficiently rich in total nitrogen and organic matter. Values of diversity indices recorded in studied sessile oak stands from Fruška gora were lower in comparison to those obtained in stands of different oak species across Europe which is likely induced by drought. To get a more thorough insight into the diversity of ECM fungi on sessile oak, research should be continued at more sites and seasonal dynamics should be included. Key words: ectomycorrhiza; Quercus petraea; morpho-anatomical characterization; molecular identification; exploration types |
autori: Marina Milović Verica Vasić Milan Drekić Branislav Kovačević Saša Pekeč Zoran Galić Saša Orlović | |
| Zafer Yücesan, Derya Bayram | UDK 630* 232.3 (001) https://doi.org/10.31298/sl.145.11-12.5 |
557 |
| Effects of pretreatment, sowing time, sowing environment and climate factors on germination in Acer pseudoplatanus L. |
|
|
| Summary In this study, the effects of different sowing environment (greenhouse and nursery), pretreatment (cold moist stratification), different sowing time (autumn, spring and summer) and some climate factors (air temperature, relative air humidity, soil temperature and soil moisture) on the germination of Acer pseudoplatanus L. seeds were studied. Seeds were harvested from the tree located in the Karadeniz Technical University campus. Three different germination trials were carried out; (1) direct sowing in autumn after seed collection (Control), (2) sowing stratified seeds in spring (Stratification-1) and (3) sowing stratified seeds in summer (Stratification-2). During the germination trial processes, air temperature, relative air humidity, soil temperature and soil moisture were measured periodicaly. Thus, the germination percentage changes in different sowing environments have been established on the basis of some climate factors. Higher germination percentages were obtained in the autumn (Control) compared to the spring (Stratification-1) and summer (Stratification-2) sowings. The highest percentages of germination were determined in the control trials (70% in greenhouse and 58% in nursery). Obtained germination results based on different sowing times revealed secondary dormancy in Acer pseudoplatanus L. seeds. It has been determined that the mean germination time in the greenhouse (12 days) was shorter than the mean germination time in the nursery (18 days). In addition, the obtained results showed that stratification and sowing time have a positive effect on the mean germination time in the greenhouse. Because of getting the best germination rates, keeping some climate factors constant (21.0-24.9 °C air temperature; 17.0-19.9 °C soil temperature; 63.0-68.9% relative air humidity; 60.0-67.9% soil moisture) during the vegetative propagation practices in the greenhouse, should affect mass seedling production in Acer pseudoplatanus L. Key words: cold-moist stratification; sowing time; seed storage; greenhouse; nursery |
autori: Zafer Yücesan Derya Bayram | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Ivan Balenović, Luka Jurjević, Krunoslav Indir, Ante Seletković | UDK 630* 587 + 622 https://doi.org/10.31298/sl.145.11-12.6 |
567 |
| Fotogrametrijska procjena volumena u sastojinama hrasta lužnjaka pokupskog bazena |
|
|
| Sažetak U radu je dodatno istražena i evaluirana točnost fotogrametrijske procjene volumena na razini sastojine. Konkretno, na području šuma hrasta lužnjaka Pokupskog bazena (g.j. Jastrebarski lugovi) testirana je mogućnost korištenja fotogrametrijske metode bazirane na postojećim i lako dostupnim podacima (aerosnimke, digitalni model reljefa, podaci osnove gospodarenja) kao i postojećih fotogrametrijskih modela procjene sastojinskog volumena izrađenih za šume hrasta lužnjaka Spačvanskog bazena. Iz aerosnimaka i digitalnog modela reljefa izrađen je digitalni model visine krošanja (DMVK) prostorne rezolucije 5 m. Iz DMVK-a su dobiveni metrički podaci, koji su potom korišteni kao nezavisne varijable u modelima procjene volumena sastojine. Uspoređena je točnost procjene izvornih modela izrađenih za područje Spačvanskog bazena (SB modeli) te istih modela, ali s naknadno procijenjenim lokalnim parametrima za područje Pokupskog bazena (PB modeli). Fotogrametrijski procijenjeni volumeni validirani su s volumenom sastojina iz osnove gospodarenja. Dobiveni rezultati ukazuju na značajno poboljšanje točnosti fotogrametrijske procjene volumena kod PB modela u odnosu na SB modele. Korištenjem izvornih SB modela, volumen sastojine procijenjen je s korijenom srednje kvadratne pogreške od 18,47%, dok je korištenjem dodatno parametriziranih PB modela volumen procijenjen s pogreškom od 12,03%. U ovom radu prikazana fotogrametrijska metoda procjene volumena sastojina ne može zamijeniti klasične terenske metode za potrebe uređajne inventure šuma, međutim, budući da ne zahtijeva dodatna terenska mjerenja, već se u potpunosti bazira na postojećim podacima (aerosnimke, DMR, podaci osnove gospodarenja), a uz to pruža i zadovoljavajuću točnost, može poslužiti kao učinkovita i financijski isplativa metoda u slučajevima kada je u vrlo kratkom vremenu potrebno provesti inventuru nekog većeg šumskog područja. Ključne riječi: aerosnimke; digitalna fotogrametrija; digitalni model visine krošanja (DMVK); volumen sastojine; inventura šuma |
autori: BALENOVIĆ, Ivan ŠL Luka Jurjević INDIR, Krunoslav ŠL SELETKOVIĆ, Ante ŠL | |
| Branislav Drašković, Marko Gutalj, Stefan Stjepanović, Boban Miletić | UDK 630* 233 https://doi.org/10.31298/sl.145.11-12.7 |
581 |
| Estimating recent forest losses in Bosnia and Herzegovina by using the Copernicus and Corine land cover databases |
|
|
| Summary The analysis of data from the first two decades of the 21st century shows that the area under forests in Bosnia and Herzegovina is gradually decreasing. In order to gain a detailed insight into this process, the paper will analyse the forest databases of the European satellite monitoring program Copernicus. This program, among other things, monitors the condition of forests in 39 European countries by using the High Resolution Layer (HRL). The HRL Forests database consists of 3 types of (status) products, and additional change products. The status products are available for the reference years 2012, 2015, and 2018. The status layers provide information on the Dominant Leaf Type and the Tree Cover Density at pixel level for the reference year 2018 in 10 m resolution. The Forest Type layer largely follows the Food and Agriculture Organization (FAO) forest definition. Also, the paper will use the data on forests from the CORINE Land Cover project for 2000, 2006, 2012 and 2018. The time-series includes a land change layer, highlighting changes in land cover and land use. The CLC Changes database will be analysed separately for three periods: 2000-2006, 2006-2012 and 2012-2018, due to more accurate data on forest losses. The results of the research show that forests in Bosnia and Herzegovina were reduced by 2.95%, in the period 2012-2018, where 2.55% of them were coniferous. Forests are primarily endangered by the process of conversion to transitional forest / shrub and fires. Key words: forest; losses; BiH; Copernicus; database; changes |
autori: Branislav Drašković Marko Gutalj Stefan Stjepanović Boban Miletić | |