|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 1-2/2021 3-4/2021 5-6/2021 7-8/2021 9-10/2021 11-12/2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
9-10/2021 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 413 | |
| Što donosi nova EU strategija za šume do 2030. |  
|
|
| Riječ uredništva Članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji, sve veća globalizacija, kao i globalne klimatske promjene, utječu i na hrvatske šume i šumarstvo. Iako u EU, koja ima 43 % površine pod šumom, ne postoji zajednička politika EU-a za šume u razdoblju od 2014. do 2020. godine, postojala je Nova strategija za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama. Europska komisija usvojila je i objavila u srpnju ove godine Novu EU strategiju za šume do 2030. Nova strategija se nadovezuje na Strategiju biološke raznolikosti EU do 2030. Smatra se ključnom za ostvarivanje ciljeva Europskoga zelenog plana, što podrazumijeva smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. i klimatske neutralnosti do 2050. godine. Pomaže i ispunjavanje ciljeva EU-a za povećanje uklanjanja CO2 prirodnim ponorima prema Zakonu o klimi. Strategijom se šumi, šumarima i sektoru koji se temelji na šumi daje središnja uloga u ostvarivanju tih ciljeva. Uz njihovu pomoć očekuje se europski prelazak na moderno, klimatski neutralno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo. Strategijom se želi dobiti zdravije, otpornije i bioraznolikije šume koje mogu ispuniti svoje socioekonomske i ekološke funkcije, osigurati opstanak stanovništva u ruralnim područjima, dakako i zapošljavanje te rekreacijske funkcije koje pridonose fizičkom i mentalnom zdravlju građana i na taj način postići najodrživije gospodarenje. Također se želi pomiriti potražnja i sječa šuma u granicama održivosti, postići optimalno korištenje šume s kaskadnim načelom, kao i kružno gospodarstvo. Kaskadno načelo već je ugrađeno u Strategiju EU za šume 2014. – 2020. U skladu s tim načelom drvo se koristi prema sljedećem redoslijedu prioriteta: 1. drvni proizvodi, 2. produljenje njihova vijeka trajanja, 3. ponovna uporaba, 4. recikliranje, 5. bioenergija i 6. odlaganje. Želi se strogo zaštititi sve primarne i stare šume. Europska komisija razvija smjernice o šumarstvu u skladu s prirodom te uključivanje u dobrovoljni program certificiranja „u skladu s prirodom”. Potrebno je učiniti sve kako bi se sprječile štete povezane s klimom i povećala otpornost šuma. Strategija predviđa financijske poticaje za vlasnike i upravitelje šuma radi povećanja količine i kvalitete šuma u EU. Komisija je pozvala države članice da uspostave nove sheme plaćanja u okviru Zajedničke poljoprivredne politike. Kao jedan primjer javnih i privatnih programa plaćanja za usluge ekosustava navodi se i hrvatska naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma, koja je u domaćoj javnosti već godinama napadana kao jedan od većih parafiskalnih nameta i nažalost značajno smanjena te šumi više ne doprinosi kao nekada. Europska komisija očekuje što širu raspravu o budućnosti europskih šuma te uključivanje građana i zajednica u sadnju najmanje 3 milijarde dodatnih stabala do 2030. na temelju općeg načela sadnje i rasta pravog stabla na pravom mjestu i u pravu svrhu. Ipak se prirodna sukcesija napuštenih ruralnih područja smatra glavnom silom za povećanje šumskih područja u EU. Donesen je i Plan djelovanja Komisije za provedbu obveze sadnje 3 milijarde dodatnih stabala do 2030., a isti se treba početi odvijati od prvog tromjesečja 2022. godine. Sve aktivnosti bit će stalno promovirane i praćene, što je ključno za praćenje napretka u postizanju cilja. Na strategiju je bilo osvrta i sa strane korisnika drvne sirovine koji strahuju od smanjenja količina za korištenje, ali i sa strane pobornika veće zaštite okoliša koji smatraju da strategija nije dovoljno jasna i s razrađenim kriterijima praćenja ostvarenja. Već sljedeće godine vidjet će se koliko će usvojene smjernice Europske komisije olakšati provedbu strategije i koliko će utjecati na različite dionike vezane uz šume. Uredništvo |
autori: Uredništvo  | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Željko Škvorc, Lucija Lisica, Vanja Zorić, Marko Bačurin, Krunoslav Sever | UDK 630* 164 +111.8 (001) https://doi.org/10.31298/sl.145.9-10.1 |
415 |
| Funkcionalna diferencijacija provenijencija hrasta crnike na istočnoj obali Jadranskoga mora |
|
|
| Sažetak Hrast crnika (Quercus ilex L.) je sredozemna vazdazelena vrsta drveća, koja na svom području pridolaska pokazuje veliku morfološku i funkcionalnu varijabilnost. Cilj ovoga rada bio je utvrditi postoji li diferencijacija hrasta crnike na klimatskom gradijentu istočne obale Jadranskoga mora (opisanom s prosječnom godišnjom količinom oborina, prosječnom količinom oborina tijekom ljetnog perioda i klimatskim deficitom vlage) s obzirom na funkcionalne značajke lišća (opisane sa specifičnom lisnom površinom, indeksom relativnog sadržaja ukupnih klorofila u lišću i stopom neto fotosinteze mjerene u lišću). Specifična lisna površina mjerena je na lišću uzorkovanom u tri provenijencije na prirodnom staništu te lišću uzorkovanom u pokusnom nasadu na mladim biljkama porijeklom iz tih istih provenijencija. U pokusnom nasadu mjeren je i indeks relativnog sadržaja ukupnih klorofila i stopa neto fotosinteze. Provenijencija Pula u odnosu na provenijencije Zadar i Bar ima veću specifičnu lisnu površinu te manji indeks relativnog sadržaja ukupnih klorofila i stopu neto fotosinteze. To potvrđuje prilagodbu provenijencije Pula na vlažnije stanište, a provenijencija Zadar i Bar na suše stanište te ujedno ukazuje na funkcionalnu diferencijaciju provenijencija hrasta crnike na istočnoj obali Jadranskoga mora s obzirom na klimatske prilike. Isti obrazac diferencijacije prema specifičnoj lisnoj površini u prirodnim sastojinama i pokusnom nasadu ukazuje na ekotipsku diferencijaciju istraživanih provenijencija. Prema tomu, hrast crnika mogao bi imati značajnu mogućnost funkcionalne prilagodbe na promijenjene klimatske uvjete. Ključne riječi: Quercus ilex L.; sklerofilni list; specifična lisna površina; stopa neto fotosinteze; klima |
autori: ŠKVORC, Željko ŠL Lucija Lisica Vanja Zorić Marko Bačurin SEVER, Krunoslav ŠL | |
| Vlado Jumić, Tihomir Florijančić, Tomica Marić, Siniša Ozimec, Krešimir Krapinec | UDK 630* 156 (001) https://doi.org)10.31298/sl.145.9-10.2 | 423 |
| May the trophy evaluation variables be utilized as population indices in cervids:Example of the red deer from the hilly part of the Pannonian plain? |
|
|
| Summary The most frequently utilized population quality indices in cervids were a fluctuating asymmetry or a branch length in yearlings. Nevertheless, unlike bovids, there has not been a reliable quality index so far that could also be applied at a later age. Therefore, an application reliability testing pertaining to certain elements of trophy measurement for the sake of difference detection between the cohorts was performed on a sample numbering 225 trophies of red deer stags from 11 cohorts. Although each of the nine trophy variables tested has succeeded in finding certain differences, the most reliable are the overall trophy value and circumferences (circumference of coronets, lower beam circumference and upper beam circumference). Since various trophy evaluation systems have been applied in the world, the implementation of the overall trophy value is limited only to the trophies evaluated pursuant to the CIC system. Hence, the most reliable indices are those based upon circumferences. Key words: trophy evaluation; antlers; weight of dry antlers; lengths; circumferences; trophy value |
autori: JUMIĆ, Vlado ŠL Tihomir Florijančić Tomica Marić Siniša Ozimec KRAPINEC, Krešimir  ŠL | |
| Zoran Galić, Alen Kiš, Radenko Ponjarac, Miljan Samardžić, Anđelina Gavranović, Zoran Novčić, Irina V. Andreeva | UDK 630* 114 (001) https://doi.org)10.31298/sl.145.9-10.3 | 445 |
| Analysis of soils spatial differentiation and productivity in forest management unit Muzljanski rit |
|
|
| Summary The paper presents analysis of soil spatial distribution and productivity of Populus x euramericana I-214 forest cultures in forest management unit (hereinafter: FMU) Muzljanski rit. Soil cover in the FMU is heterogeneous in relation to position and altitude in floodplain. Analysis were conducted on eugley and humogley soil types. Eugley, soil type, was delineated according to physiologically active soil depth as α, β or β/γ gley soils and humogley was delineated as one soil unit. Cultures of the poplar clones Populus x euramericana I-214 are found on at least two but usually more different site types within the same forest management section (18.43 %). Single forest management section is a by definition a single forest spatial unit having similar ecologic factors. Aim of our research was to enable consistent forest section delineation, based on the interaction of soil productivity properties and distribution as well as Populus x euramericana I-214 productivity dataset. Based on our anaysis (spatial analysis of raster layers of soil systematic unit distribution-soil subunit, digital elevation model and productivity according to inner delineation of FMU Muzljanski rit), the resuts show eugley share in lower systematic soil unit. The results show contribution of lower systematic units of eugley in forest managemet section/culture. We found a raising trend of α and β-gley, as well as humogley. On one side the higher contribution of this sistematic units indicates reduction in the forest culture yield. On the other side higher contribution of β/γ gley indicates an increase of culture yeald. The Populus x euramericana I-214 cultures are spatialy concentrated, extending over soil units with different characteristics, pointing in alternative economicaly justified section delineation, based on the soil types. Key words: Muzljanski rit; analysis; GIS; soil; productivity |
autori: Zoran Galić Alen Kiš Radenko Ponjarac Miljan Samardžić GAVRANOVIĆ, Anđelina ŠL Zoran Novčić Irina V. Andreeva | |
| Milica Caković, Aleksandar Baumgertel, Sara Lukić, Nada Dragović, Miodrag Zlatić | UDK 630* 164 (001) https://doi.org/10.31298/sl.145.9-10.4 |
459 |
| Effects of biological works within the integrated watershed management of torrent catchments in the area of Grdelica Gorge and Vranjska Valley (Serbia) |
|
|
| Summary Integrated watershed management is based on the application of various biological and technical works, and administration measure to reduce the degradation process. The paper presents an analysis of the effects of performed biological works as part of integrated watershed management within the Grdelica Gorge and Vranjska Valley. Extensive erosion control works were carried out in the second half of the 20th century. As vegetation is one of the key factors in mitigating the erosion process, the paper presents the trend of connecting the surface with the vegetation cover, which results from implemented biological measures. Using multispectral satellite imagery (Landsat missions) for 1972, 1986, 1996, and 2017, the vegetation index (Normalized Difference Vegetation Index – NDVI) was analyzed in torrent basins, which were afforested to control severe erosion processes. The increasing trend of vegetated areas was recorded in period from 1986 to 1996 (very low vegetation coverage 40.19 % in 1986 and 8.19 % in 1996, respectively), which continues to grow until 2017 when the very low vegetation coverage was 0.26 %, and moderately high vegetation coverage was 50.63 %. Key words: integral watershed management; erosion; NDVI; remote sensing |
autori: Milica Caković Aleksandar Baumgertel Sara Lukić Nada Dragović Miodrag Zlatić | |
| Deniz Güney, Ali Bayraktar, Fahrettin Atar, Ibrahim Turna | UDK 630* 232 (001) https://doi-org/10.31298/sl.145.9-10.5 | 467 |
| The effects of different factors on propagation by hardwood cuttings of some coniferous ornamental plants |
|
|
| Summary Chamaecyparis lawsoniana ‘Ellwoodii’, Cryptomeria japonica ‘Elegans’ and x Cupressocyparis leylandii have great importance in terms of usage areas as ornamental plant. The overcoming the problem, that may be encountered in generative propagation of these taxa, using vegetative propagation method are very important for producers dealing with park and garden works. It was investigated that the effects of different greenhouse medium, rooting medium and phytohormones on propagation by hardwood cutting of studied taxa. In this study, three greenhouse medium (Greenhouse-1, 2 and 3 medium), two rooting medium (perlite and peat) and four phytohormones (IBA 1000, IBA 5000, NAA 1000 and NAA 5000 ppm) were selected. The first root and callus formation dates, rooting percentage, callus percentage, root length and the number of roots were determined. The results showed that the highest rooting percentages for C. lawsoniana ‘Ellwoodii’ were obtained as 100% in peat rooting medium (IBA 1000 ppm) at Greenhouse-2 medium and Greenhouse-3 medium and perlite rooting medium (control) at Greenhouse-3 medium. On the other hand, the highest rooting percentages for C. japonica ‘Elegans’ were obtained as 100% in IBA 1000, IBA 5000 and NAA 1000 ppm treatments at Greenhouse-1 medium, while this value for x C. leylandii occurred in NAA 5000 ppm treatment (73.33%) at Greenhouse-2 medium, in perlite rooting medium for both. The conditions required for the best rooting in cutting propagation vary according to the species studied, and generally, auxin applications, rooting medium temperature 5 °C higher than air temperature and use of perlite rooting medium can be recommended. Key words: Cutting propagation; greenhouse medium; rooting medium; auxin; rooting percentage |
autori: Deniz Güney Ali Bayraktar Fahrettin Atar Ibrahim Turna | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Damir Ugarković, Matko Matijević, Ivica Tikvić, Krešimir Popić | UDK 630* 111.8 https://doi.org/10.31298/sl.145.9-10.6 |
479 |
| Neka obilježja klime i klimatskih elemenata na području grada Zagreba |
|
|
| Sažetak Klimu kao prosječno stanje vremena određuju srednje vrijednosti, ali i kolebanja klimatskih elemenata. S obzirom na to da je klima najvažniji stanišni čimbenik, nužno ju je motriti, opisivati, analizirati i pratiti njezine promjene. Prikupljeni su podaci o vrijednostima temperature zraka (°C), količine oborine (mm) i relativne vlažnosti zraka (%) za meteorološke postaje Grič, u središtu grada, i Maksimir, u suburbanom dijelu grada. Na osnovi promatranih i mjerenih klimatskih elemenata izračunati su različiti klimatski indeksi koji pobliže opisuju klimu grada Zagreba. Analiziran je i trend Palmerova indeksa oštrine suhoće (scPDSI). Temperatura zraka (°C), količina oborine (mm), kao i iznos potencijalne evapotranspiracije (mm) imali su znatno više vrijednosti u središtu grada u odnosu na suburbani dio grada. Suburbani dio grada humidniji je u odnosu na središte grada. Trend Palmerova indeksa oštrine suhoće za travanj, srpanj i kolovoz upućuje na povećanje aridnosti na području Zagreba. Ključne riječi: klima; Zagreb; urbani ekosustav |
autori: UGARKOVIĆ, Damir ŠL Matko Matijević TIKVIĆ, Ivica ŠL Krešimir Popić | |
| Katarina Tumpa, Marilena Idžojtić, Mirna Ćurković-Perica, Marin Ježić, Davor Juretić, Damir Drvodelić, Mario Šango, Milovan Žigante, Igor Poljak | UDK 630* 181.5 https://doi.org/10.31298/sl.145.9-10.7 |
489 |
| Vegetativno razmnožavanje pitomog kestena i maruna |
|
|
| Sažetak Maruni su selekcionirane sorte europskog pitomog kestena, uzgajane radi krupnoće i kvalitete plodova. Većina zemalja u kojima raste europski pitomi kesten ima svoje autohtone sorte, koje su dobivene dugotrajnom selekcijom i uzgojem, tijekom više stoljeća. Kultiviranje maruna ima dugu povijest u zapadnoj Hrvatskoj, većinom na području Lovrana i okolice. Nažalost, stabla maruna ugrožena su štetnicima i bolestima, kao i napuštanjem nasada, no dio uzgajivača i dalje njeguje tradicionalan način uzgoja. U ovome se radu daje pregled najčešćih metoda vegetativnog razmnožavanja pitomog kestena i maruna, kao i kraći pregled načina uzgoja, razmnožavanja te značaja nasada maruna u Hrvatskoj. Budući da je prenošenje istovjetnih karakteristika plodova s matične biljke na potomstvo moguće jedino izravnim prenošenjem genotipa roditeljske biljke, maruni se mogu razmnožavati samo vegetativnim metodama. Najčešća metoda vegetativnog razmnožavanja maruna, kao i pitomog kestena, u rasadnicima je cijepljenje. Ostale korištene metode vegetativnog razmnožavanja su razmnožavanje povaljenicama, reznicama i kulturom tkiva. Ključne riječi: vegetativno razmnožavanje; cijepljenje; maruni; pitomi kesten; kultivari |
autori: Katarina Tumpa IDŽOJTIĆ, Marilena ŠL Mirna Ćurković-Perica Marin Ježić Davor Juretić DRVODELIĆ, Damir ŠL ŠANGO, Mario ŠL Milovan Žigante Igor Poljak | |