+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
1-2/2021
3-4/2021
5-6/2021
7-8/2021
9-10/2021
11-12/2021
+ 2022
+ 2023
new


HR  EN   

5-6/2021

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   209
Odlazak čovjeka koji je život posvetio šumi i šumarstvu      
30. ožujka 2021. godine u 83. godini života napustio nas je akademik, prof. emeritus Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, doktor honoris causa Mendelovog poljoprivrednoga i šumarskog Sveučilišta u Brnu (Češka) i Tehničkoga sveučilišta u Zvolenu (Slovačka), član predsjedništva HAZU, jedan od osnivača i prvi predsjednik Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu, član kluba dekana Zagrebačkog sveučilišta i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog šumarskog društva Slavko Matić.
Ovdje nećemo iznositi njegovu znanstvenu ostavštinu o kojoj govori dovoljno njegova bibliografija, dostupna na WEB stranicama HŠD-a, kao i brojna priznanja koja je primio u bogatoj karijeri šumarskog pedagoga i znanstvenika.
Iako je uže područje znanstvenoga rada Slavka Matića, unutar znanstvenoga područja biotehničkih znanosti, uzgajanje šuma, on je svojim širokim poljem aktivnosti obilježio cijelo jedno razdoblje šumarske povijesti konca 20. i početka 21. stoljeća.
Ljubav prema šumama i šumarstvu usmjerila je njegov životni put te je često isticao da šumarstvo nije samo struka, već i način života.
Uporno je zagovarao i promicao jedinstvo šumarske politike, znanosti, obrazovanja i struke.
Njegove riječi izgovorene na 107. godišnjoj skupštini HŠD-a u Županji misao su vodilja i njegovo poimanje šumarske struke. „Ponosni smo na svoju dugu tradiciju obilježenu ponajprije brigom za šume i šumarstvo Hrvatske, u želji da svi oni koji aktivno rade u toj struci daju najviše u prilog poboljšanja kvalitete i vječnosti šuma. Isto tako, uvijek smo vjerovali, a i danas, da će nam se uloženi trud i ljubav prema šumi višestruko i trajno vratiti, ne u enormnim i za pristojan život nepotrebnim materijalnim dobrima, nego u zadovoljstvu i saznanju da pripadamo struci gdje je rad, ljubav i poštenje temeljna odrednica i zakon. Bez tih odrednica ne bi bilo moguće uzgojiti i danas održati šume, koje su po svojoj strukturi i vrijednosti najljepše i najvrjednije u Europi. Bez takvog uvjerenja ne bi bilo moguće šume uzgajati i održavati u stanju da daju materijalna i općekorisna dobra, dobra namijenjena svakom čovjeku ove zemlje“.
Bio je u pravom smislu zaštitnik šuma i šumarske struke. Sjetimo se njegovih reakcija kada je znao „zagrmiti“ ukoliko se nešto unutar struke nije odvijalo u skladu s njezinim pravilima bez obzira da li se to odnosilo na izdvajanja šuma i šumskog zemljišta za potrebe građevinske infrastrukture ili za poljoprivrednu proizvodnju, ili kod primjene građevinskih zahvata (Kanal Dunav-Sava, Projekt Zagreb na Savi, Hidrocentrale na Dravi, šuma Kalje) s negativnim posljedicama na šumski ekosustav. U svojim istupima često je bio protiv politike pasivne zaštite šuma provođene od strane Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri današnjem Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, naglašavajući sječu kao sredstvo njege šuma.
Kada bi se poduzimali zahvati u šumama koji nisu bili u skladu s načelima Zagrebačke škole uzgajanja šuma, kojoj je bio jedan od utemeljitelja, šumari su znali da je tu profesor Matić, koji će reagirati i adekvatno odgovoriti.
Otvoreno je istupao protiv plaćanja vodne naknade za površine šuma i šumskog zemljišta koje istovremeno jedine omogućuju prirodni vodni režim i čistu vodu. Uvijek je naglašavao važnost općekorisnih funkcija šuma, dok je drvo smatrao kao nusproizvod gospodarenja šumama.
Prostore Hrvatskoga šumarskoga društva smatrao je svojim drugim domom gdje je često raspravljao o šumama i šumarstvu.
Iskazivao je nezadovoljstvo aktualnom politikom prema šumarstvu, koja je posebice nakon brisanja imena šumarstva iz naziva resornog ministarstva, sustavno zanemarivala interese šumarske struke.
Žalostilo ga je ponašanje brojnih naših kolega, koji su pod uticanjem politike pretpostavili konformizam trenutnih rukovodećih funkcija osnovnim šumarskim postulatima koje su učili na Fakultetu,.
Odlaskom profesora Matića završilo je jedno razdoblje koje će nama suvremenicima ostati u sjećanju kao nezaboravno iskustvo, plemenitog, šumarskog načina života i zajedništva, a koje je rezultiralo njegovanim i očuvanim šumama.
Hoće li novi trendovi koji su sve izraženiji u današnjem šumarstvu, a prema kojima su šumarski stručnjaci sve manje povezani sa šumom, ali i međusobno, uspjeti odgovoriti na nove izazove, posebice u okolnostima sve izraženijih klimatskih promjena, tek je za vidjeti.
Uredništvo


    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Tomislav Poršinsky, Vitomir Kajgana, Željko Tomašić, Andreja Đuka  UDK 630* 453 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.145.5-6.1
211
Granični nagib kretnosti skidera s vitlom temeljem vučne značajke vozila      
Sažetak
Na osnovi poznavanja dimenzijskih značajki skidera s vitlom (osnovne dimenzije, masa vozila, položaj točke težišta), razvijen je model procjene kretnosti skidera za privlačenje drva uz nagib terena na siguran, djelotvoran i okolišno prihvatljiv način. Model je zasnovan na graničnom nagibu kretnosti skidera temeljem vučne značajke vozila, koji povezuje dva istraživačka pristupa, 1) vozilo – teren (raspodjela sila ovisno nagibu i vučenom teretu) te 2) kotač – tlo (procjena vučnih značajki skidera temeljem indeksa kotača), uz poštivanje niza ograničenja proisteklih iz prethodnih istraživanja: i) rasterećenja prednje osovine vozila, ii) preopterećenja stražnje osovine vozila, iii) najmanje uzdužne stabilnosti skidera, iv) najmanje nosivosti šumskog tla te v) dopuštenog opterećenja pneumatika.
Rezultati simulacijskog modeliranja procjene kretnosti skidera s vitlom Ecotrac 55V opremljenoga pneumaticima 12.4-24 pri privlačenju drva uz nagib terena, značajno se razlikuju s obzirom na uvjete nosivosti podloge te masu vučenih tereta. Kod manjih tereta, mase do 1 tone, kretnost skidera određuju kriteriji/ograničenja graničnoga nagiba kretnosti vozila (vučna značajka) i okolišne pogodnosti (najmanja nosivost podloge). Porastom težine tereta, osim nosivosti šumskog tla, odlučujući ograničavajući čimbenik kretnosti postaje odnos opterećenja prednje i stražnje osovine vozila (>1 : 3,5), koji ograničava kretnost skidera na terene nagiba <33 % kod tereta od 1,5 tone, tj. <20 % kod tereta od 2 tone. Kod tereta od 2,5 tone, na kretnost skidera, utječu kriteriji najvećeg dopuštenog opterećenja stražnje osovine skidera na nagibima <7 %.

Ključne riječi: skider s vitlom; privlačenje drva uz nagib; granični nagib kretnosti skidera; vučna značajka

    autori:
    PORŠINSKY, Tomislav      ŠL
    Vitomir Kajgana  
    TOMAŠIĆ, Željko    ŠL
    Andreja Đuka  
 
Krunoslav Sever, Dimitrije Damir Sviličić, Tomislav Karažija, Boris Lazarević, Željko Škvorc  UDK 630*232.3 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.145.5-6.2
225
Fotosintetski odgovor bukovih klijanaca na suboptimalnu ishranjenost s mineralnim hranivima      
Sažetak
U ovom radu prikazani su rezultati izmjere parametara koji opisuju fotosintetsku aktivnost bukovih klijanaca pod utjecajem suboptimalne ishranjenosti s mineralnim hranivima. Cilj rada bio je približiti ovu problematiku šumarskoj praksi kroz raspravu dobivenih rezultata u kontekstu dosadašnjih spoznaja o utjecaju mineralne ishrane na fotosintetski proces šumskoga drveća. U rano proljeće 2019. godine bukovi klijanci porijeklom iz jedne prirodne mješovite sastojine hrasta kitnjaka i obične bukve presađeni su u sterilni supstrat (agroperlit). Nakon presadnje redovito su zalijevani (tretirani) kompletnom hranivom otopinom (KO tretman), odnosno hranivim otopinama u kojima su izostavljeni dušik (–N tretman), fosfor (–P tretman), magnezij (–Mg tretman) ili željezo (–Fe tretman). Na šest klijanaca unutar svakog od pet prethodno opisanih tretmana tijekom vegetacijskog razdoblja 2019. godine redovito su mjereni sljedeći parametri: stopa fotosinteze (A), provodljivost puči (gs), intercelularna koncentracija CO2 (ci), indeks relativnog sadržaja klorofila u lišću (CCI) te indeks fotosintetske učinkovitosti (PIABS). Svi parametri bili su lošiji kod klijanaca iz –N, –P i –Mg tretmana u odnosu na klijance iz KO tretmana. Takav rezultat vjerojatno proizlazi iz fizioloških funkcija N, P i Mg koji sudjeluju u građi proteina i enzima, prometu i skladištenju energije te građi klorofila, što je sve skupa neophodno za uredno funkcioniranje cjelokupnog fotosintetskog procesa. Unatoč važnoj ulozi Fe u gotovo svim životnim procesima biljaka pa tako i fotosintezi svi mjereni parametri kod klijanaca iz –Fe i KO tretmana bili su podjednaki. Međutim, za razliku od N, P i Mg koji pripadaju skupini makrohraniva, Fe pripada skupini mikrohraniva, čije su koncentracije u biljnom tkivu relativno niske. Prema tome, moguće je pretpostaviti da su istraživani klijanci iz tla prirodne sastojine i/ili iz rezervi u sjemenu tijekom početne faze svoga razvoja uspjeli usvojiti i/ili mobilizirati dovoljnu količinu Fe koja im je bila dostatna za normalno funkcioniranje tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja, bez obzira na kasniju primjenu tretmana. S obzirom na ovakav rezultat, inicijalno praćenje parametara fotosintetske aktivnosti bit će nastavljeno tijekom sljedećih nekoliko vegetacijskih razdoblja. U tom periodu planira se započeti s praćenjem dinamike vegetativnoga rasta, fenologije listanja i razvoja vizualnih simptoma pri suboptimalnoj ishranjenosti obične bukve s mineralnim hranivima s ciljem dodatnog približavanja ove problematike šumarskoj praksi.

Ključne riječi: Fagus sylvatica; obična bukva; klijanci; fotosinteza; mineralna hraniva

    autori:
    SEVER, Krunoslav    ŠL
    Dimitrije Damir Sviličić  
    Tomislav Karažija  
    Boris Lazarević  
    ŠKVORC, Željko    ŠL
 
Ahmet Lojo, Jusuf Musić, Besim Balić, Admir Avdagić, Velid Halilović, Aida Ibrahimspahić, Jelena Knežević  UDK 630* 523 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.145.5-6.3
239
Modeliranje debljine kore bukve (Fagus sylvatica L.)      
Sažetak
Debljina kore i njen udio u obujmu oblog drva predstavljaju bitne značajke u tehnološkom procesu pridobivanja drva, posebno u fazi preuzimanja drva. S obzirom da je itekako važno raspolagati s relativno točnim podacima ovih značajki kore za pojedine vrste drveća, osnovni cilj ovoga rada je istražiti navedene značajke kore bukve. Istraživanje je provedeno na području Kantona 10, a obuhvatilo je 678 stabla bukve od 10 do 85 cm promjera na prsnoj visini i od 5 do 40 m visine. Mjerenje srednjeg promjera i debljine kore obavljeno je metodom sekcioniranja, a ukupno je izmjereno 6.403 promjera i debljina kore ili 9,4 mjerenja po jednom stablu u prosjeku. Rezultati su pokazali sljedeće: a) povećanjem srednjeg promjera oblog drva dvostruka debljina kore povećava se od 6,05 mm (debljinski razred 12,5 cm) do 20,69 mm (debljinski razred 82,5 cm); b) povećanjem srednjeg promjera oblog drva udio se kore u obujmu eksponencijalno smanjuje od 9,44% (debljinski razred 12,5 cm) do 4,95% (debljinski razred 82,5 cm). ­Utvrđene razlike u komparaciji s drugim autorima koji su istraživali ove značajke kore bukve, ukazuju na važnost nastavka istraživanja i na drugim područjima u BiH. Na taj način bi se dobili pouzdaniji rezultati koji bi bili primjenjivi za cijelu državu ili parcijalno za pojedine njene dijelove, ako se razlika između područja pokaže statistički ­značajnom. Dobiveni rezultati predstavljaju nezaobilaznu polaznu osnovu za izradu tablica kore bukve i novog ­pravilnika o načinu izmjere oblog drva i utvrđivanja količina.

Ključne riječi: bukva; debljina kore; udio kore; oblo drvo

    autori:
    Ahmet Lojo  
    Jusuf Musić  
    Besim Balić  
    Admir Avdagić  
    Velid Halilović  
    Aida Ibrahimspahić  
    Jelena Knežević  
 
Tark Çtgez, Refik Karagül, Mehmet Özcan  UDK 630*114.1 + 116
https://doi.org/10.31298/sl.145.5-6.4
249
Procjena utjecaja nekih značajki sliva obilježenih dominantno šumarstvom i poljoprivredom na otjecanje vode i produkciju suspendiranog erozijskog nanosa      
Sažetak
U ovom smo radu istraživali utjecaj različitih značajki sliva na otjecanja vode i na produkciju suspendiranog erozijskog nanosa u slivovima obilježenih dominantno šumarstvom i poljoprivredom (lješnjak), te smo na taj način željeli doprinijeti održivom upravljanju vodnim resursima. Istraživanje je provedeno u podslivovima sliva rijeke Big Melen u zapadnoj crnomorskoj regiji Turske obilježenih dominantno šumarstvom i poljoprivredom. Istraživani slivovi imaju slične klimatske karakteristike. Tlo sliva uglavnom je plitko i ima visoki udio gline. Tipovi uporabe zemljišta u poljoprivrednom slivu
sastoje se od 27% šume, 70 % poljoprivrednog zemljišta, i 3% naseljenih mjesta, dok se šumski sliv sastoji od 64 % šume i 36 % poljoprivrednog zemljišta. Topografija šumskog sliva je strma, a njezina geološka struktura sastoji se od pješčenjaka-muljnjaka i sedimentnih stijena. Područje poljoprivrednog sliva je veće i za razliku od šumskog sliva, u njegovoj strukturi nalazimo argilitni vapnenac. Oborine, otjecanje vode i produkcija suspendiranog erozivnog nanosa u slivovima mjereni su od siječnja 2014. do prosinca 2015. godine. Tijekom dvije godine ukupna količina oborina u području istraživanja iznosila je 2217,3 mm. Za određivanje otjecanja vode u slivovima kreirali smo regresijske jednadžbe koje pokazuju odnos između izmjerenog istjecanja i razina vode. Vrijednost R2 jednadžbe za oba sliva bila je iznad 0,98. Dvogodišnji izračunati prosječni koeficijent otjecanja u šumskim i poljoprivrednim slivovima bio je 0,39, odnosno 0,30. Otjecanje vode u šumskom slivu iznosilo je 867,6 mm, dok je u poljoprivrednom slivu iznosilo 654,9 mm. Glavni razlog za visoku stopu otjecanja vode po jedinici površine u šumskom slivu kako u vlažnim tako i u suhim razdobljima, u usporedbi s poljoprivrednim slivom, leži u činjenici da su vrijednosti za nagib sliva, nagib glavnog kanala, gustoću mreže vodotokova te frekvenciju vodotoka bile visoke. Tijekom dvije godine, produkcija suspendiranog erozivnog nanosa transportiranog iz šumskog sliva iznosila je 19,51 t ha-1, a iz poljoprivrednog sliva 7,70 t ha-1. Međutim, s izuzetkom visokih vrijednosti izmjerenih nakon ekstremnih oborinskih događaja, produkcija suspendiranog erozijskog nanosa po jedinici površine u poljoprivrednom slivu pokazala se višom od one u šumskom slivu. Ovi rezultati pokazuju da značajke sliva, kao što se nagib, geološka struktura i intenzitet oborina, mogu imati veći utjecaj na vodu i ukupnu produkciju suspendiranog erozijskog nanosa slivova nego što to ima način uporabe zemljišta. Ovo je istraživanje pokazalo da bi za bolje razumijevanje utjecaja različitih načina uporabe zemljišta na otjecanje vode i produkciju nanosa u uparenim slivovima značajke slivova trebale biti slične.

Ključne riječi: sliv rijeke Big Melen; korištenje zemljišta; produkcija suspendiranog nanosa; značajke sliva; otjecanja vode

    autori:
    Tark Çtgez  
    Refik Karagül  
    Mehmet Özcan  
 
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
 
Nediljko Landeka, Mirela Uzelac, Danijela Poljuha, Barbara Sladonja  UDK 630* 453
https://doi.org/10.31298/sl.145.5-6.5
263
Prvi nalaz azijske pamučne štitaste uši Takahashia japonica u Hrvatskoj      
Sažetak
Azijska pamučna štitasta uš Takahashia japonica Cockerell (Hemiptera, Coccomorpha, Coccidae), vrsta je porijeklom iz Japana. U Europi je prvi put pronađena 2017. godine u Italiji te 2018. godine u Velikoj Britaniji. U ovom radu dajemo pregled prvog nalaza vrste T. japonica u Hrvatskoj. Prvi nalaz kukca T. japonica uočen je 2019. godine u Puli (Istarska županija, Hrvatska), a vrsta je determinirana u proljeće 2020 godine. Kako bi što učinkovitije prikupili terenske podatke, pokrenuli smo kampanju po načelu „građani znanstvenici“ pod naslovom: “Traži se neobičan kukac - Takahashia japonica”. Poziv za dostavu dojava s lokacijama poslan je svim komunalnim gradskim poduzećima u Istri, javnim ustanovama zaštićenih područja, nevladinim udrugama te je podijeljen u lokalnim novinama i radio postajama. Specifična morfologija ooteka omogućila je lako prepoznavanje ove vrste i osigurala pouzdanost dojava građana. Tijekom kampanje prikupljeno je ukupno sedam dojava u širem središtu grada Pule. Najčešća biljka domaćin bila je Acer sp. i Morus alba L. od kojih su neka stabla pretrpjela značajnu defolijaciju te propadanje krošnje. S obzirom na ograničenu zarazu i relativno mali broj zaraženih stabala opravdano je pokušati provesti potpuno uklanjanje ove vrste. Postupci mjera ranog otkrivanja i brzog iskorjenjivanja invazivnih štetočina u skladu su s Pravilnikom br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te Europske i Mediteranske Organizacije za Zaštitu Bilja (EPPO). Aktivnosti iskorjenjivanja dogovorene su s gradskim komunalnim poduzećem Herculanea d.o.o. koji je odgovoran za hortikulturu i zaštitu biljaka u gradu Puli.

Ključne riječi: prvi nalaz; azijska pamučna štitasta uš (Takahashia japonica); biljni nametnik; invazivna vrsta; rano otkrivanje

    autori:
    Nediljko Landeka  
    Mirela Uzelac  
    Danijela Poljuha  
    Barbara Sladonja  
 
Toni Safner, Ana Gracanin, Ivan Gligora, Boštjan Pokorny, Katarina Flajšman, Marco Apollonio, Nikica Šprem  UDK 630* 461
https://doi.org/10.31298/sl.145.5-6.6
269
Ograde na državnim granicama kao prijetnja povezanosti staništa: studija slučaja iz Jugoistočne Europe      
Sažetak
Konzervatorska vrijednost prekograničnog gospodarenja populacijama divljih životinja u Europi, koja je obilježila kraj 20. i početak 21. stoljeća, našla se pod velikim pritiskom od 2015., posebice u jugoistočnoj Europi, zbog izgradnje graničnih ograda kao odgovor na velike prilive izbjeglica/migranata. Primarni je cilj ovoga rada predstaviti podatke o izravnim utjecajima ograde na divlje životinje (npr. smrtnost od ograde) preko mađarsko–hrvatske granice. Prikupili smo podatke o smrtnosti životinja vezanih uz granične ograde (ukupne dužine 136 km) u prvih 28 mjeseca poslije konstrukcije. Ukupno je pronađeno 64 dvopapkara (38 jelena običnog, 23 srne obične i tri divlje svinje) upleteno ili uginulo zbog bodljikave žice. Uz to, predstavljamo izravne (fotografske) dokaze o novo zabilježenom ponašanju jelenske divljači, okupljajući se u velika krda koja pokušavaju prijeći graničnu ogradu između Mađarske i Hrvatske. Kratkoročni učinak granične ograde ogleda se u obliku izravne smrtnosti životinja, a isto tako i kao opstrukcije kretanju i ponašanja životinja. Ako postojeće ograde ostanu ili se nastave širiti duž sjeverne granice jugoistočne Europe, vjerojatno je da će fragmentirane populacije divljih životinja u regiji patiti od negativnih učinaka genetske podjele, poput gubitka alela i smanjene heterozigotnosti, što može izazvati dugoročno značajnije štete u vitalnosti tih populacija.

Ključne riječi: granična ograda; uginuće divljih dvopapkara; fragmentacija staništa; jelen obični; srna obična; divlja svinja; jugoistočna Europa

    autori:
    Toni Safner  
    Ana Gracanin  
    Ivan Gligora  
    Boštjan Pokorny  
    Katarina Flajšman  
    Marco Apollonio  
    Nikica Šprem  
 
 
PREGLEDNI ČLANCI
 
Marina Milović, Marko Kebert, Saša Orlović  UDK 630* 172.8
https://doi.org/10.31298/sl.145.5-6.7
279
Kako mikorize mogu pomoći šumama da se nose s aktualnim klimatskim promjenama      
Sažetak
Klimatske promjene koje su u tijeku, imaju višestruke učinke ne samo na metabolizam biljaka, već utječu i na svojstva tla i zajednicu mikoriznih gljiva. Pod utjecajem klimatskih promjena, stabilnost cjelokupnog šumskog ekosustava i ravnoteža ugljika ovise u velikoj meri o interakciji između drveća i mikoriznih gljiva. Pokretači klimatskih promjena su porast razine CO2, porast temperature, promjene distribucije oborina, povećano taloženje dušika, zakiseljavanje tla i zagađivanje polutantima, fragmentacija ekosustava, gubitak staništa i širenje invazivnih organizama. Pokretači klimatskih promjena mogu izravno i neizravno utjecati na zajednicu mikoriznih gljiva. U radu je dan prikaz utjecaja svakog od navedenih pokretača na mikoriznu zajednicu i naglašeno da mikorize imaju važnu ulogu u otpornosti i oporavku šumskih ekosustava ublažavanjem štetnih učinaka porasta CO2, porasta temperature, suše, nedostatka hranjivih sastojaka, zakiseljavanja tla, porasta zagađivača u tlu, štetočina i bolesti. Očuvanje cjelokupne biološke raznolikosti u šumskim ekosustavima kao i osiguranje što povoljnijih uvjeta za razvoj mikorize može doprinijeti povećanju otpornosti šumskih ekosustava na klimatske promjene.

Ključne riječi: mikorizne gljive; šumsko drveće; kolonizacija; porast CO2; suša

    autori:
    Marina Milović  
    Marko Kebert  
    Saša Orlović