|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 1-2/2021 3-4/2021 5-6/2021 7-8/2021 9-10/2021 11-12/2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
3-4/2021 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 113 | |
| Nerazumijevanje |  
|
|
| RIJEČ UREDNIŠTVA Kada je krajem ožujka ove godine Thomas Waitz, zastupnik Europskog parlamenta, član Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza, objavio na svojoj službenoj stranici „Novo izvješće o krčenju šuma u Hrvatskoj“ dostavljeno od braniteljske udruge ViDrA – „veterani i društvena akcija“, vijest o tome proširila se na hrvatskim mrežnim stranicama. Povodom toga objavljen je na portalu Telegram.hr i razgovor s predsjednicom udruge Vesnom Grgić. Forum udruge pod nazivom Zeleni odred za cilj ima, kako su sami naveli, „borbu protiv devastacije šuma i šumskih površina u Republici Hrvatskoj“. Pohvalna je briga za opće dobro, što šume u Republici Hrvatskoj i jesu. Samo čitajući optužbe, koje se većinom odnose na djelovanje trgovačkog društva Hrvatske šume, ne može se oteti dojmu da tu ima puno neshvaćanja zakonskih postavki i operativnih radnji koje se odvijaju u gospodarenju šumama. U razgovoru se kao mogućnost „jezive devastacije šuma“ navodi zabrana sječe svih šuma u razdoblju od 10 godina, uspoređujući to s primjerom Albanije. Toj zemlji to nitko izvan nje nije naredio, već je to bila odluka albanskog parlamenta da se uvede moratorij na sječu šuma za trgovačke namjene od 2016. do 2025. godine. Zabrana je uvedena kao posljedica nekontroliranih prevelikih sječa, što je stvorilo erozivna područja koja su jako vidljiva diljem države. Uspoređujući to s Republikom Hrvatskom u kojoj postoji organizirano šumarstvo 256 godina, potpuno je deplasirano. Osnovno nerazumijevanje, koje se i inače ponavlja u javnosti, je održivo gospodarenje putem oplodnih sječa, gdje se na kraju životnog ciklusa jednodobnih sastojina (sam naziv jednodobno označava da su stabla približno jednake starosti) stara šuma, naravno sa starim i debelim stablima, zamjenjuje mladom šumom, koja se izvan vegetacijskog razdoblja svugdje dobro i ne uočava. Bitno je to da na šumskom zemljištu i dalje ostaje šuma, znači nema devastacije, odnosno degradacijskih stadija šuma (kao što laici obično mlade šume u razvoju – u progresiji smatraju šikarom koja je primjer obrnutog procesa – regresije). Oplodno razdoblje koje traje i 20 godina, a u fazi dovršne sječe godinu ili više godina ako se sječe na manjim površinama, u stvari je porođaj mlade šume. Svima je poznato da rođenje djeteta u ljudskom svijetu nastaje nakon porođajnih muka, a odrastanje i osamostaljivanje traje godinama. Isto možemo usporediti s nastankom mlade šume i brigom oko njenog razvoja. Rađaonica u šumi traje i njeno uređenje traži vremena. Osim što je šumska površina u obnovi rađaonica, ona je i radilište na kojemu vladaju posebni propisi, posebice oni vezani za zaštitu na radu. Ljubitelji prirode koji se prolazeći kroz šumu u obnovi ljute zbog oštećenih šumskih puteva, trebaju znati da se oni nalaze usred radilišta i da se ne bi mogli slobodno kretati po radilištu nekakve zgrade ili mosta. Povlačeći paralelu, šumsko radilište bi se moglo ograditi kao i neko građevinsko, a onda ne bi bilo pristupa u to područje. Nerealno je očekivati da se stanje šuma, kao uostalom i drugih dijelova prirode, može konzervirati. Prirodni ekosustavi su dinamične cjeline i kroz vrijeme se stalno mijenjaju. U Republici Hrvatskoj prirodne gospodarene šume doživjele su bar dva kompletna, a neke i po tri životna ciklusa od nastanka do dovršnog sjeka. Znači da su kroz taj ciklus prošle sve faze, od mlade šuma visine nekoliko centimetara, do stare šume s visokim stablima 30-40 m. Prosječni ljudski vijek u današnje doba u našoj domovini od 78 godina tek je nešto iznad polovice životnog vijeka propisanog za šume hrasta lužnjaka od 140 godina, a oko tri četvrtine vijeka bukovih šuma od 100 godina. Normalno je da stanovniku i posjetitelju nekog šumskog područja promiču promjene u starim šumama koje nisu tako drastične, kao što se dogodi kada se stara šuma zamijeni mladom šumom. Zanimljivo je kako se ljudi raduju rađanju novih ljudi i njihovom odrastanju, a ne raduju se, za razliku od šumara, rađanju novih šuma koje šumari nastoje stvoriti kvalitetnijim od prethodnih. Stara poslovica kaže „Na mladima svijet ostaje“. Logično je da isto vrijedi i za šume. Nove šume će omogućiti blagodati novim generacijama. Zamislimo da su danas sve šume stare po dvjesto i više godina (kao što za primjer imamo potpuno zaštićenu šumu Prašnik, gdje je ostalo malo starih stabala hrasta lužnjaka, a ispod njih prevladavaju mlađa stabla graba čime se u biti gubi glavna vrsta drveća). Imali bi šume pune bolesnih stabala, od kojih ne bi bilo previše koristi. Drvna industrija ostala bi skoro bez ikakve sirovine za svoj rad, a onda i stanovništvo bez mogućnosti zaposlenja i brojnih proizvoda od drveta. Još jedna bitna činjenica u svjetlu klimatskih promjena je to da se najveći ponor (upijanje) ugljika stvara u šumama mlađim od 140 godina, nakon čega se unos ugljika smanjuje. Postavlja se i pitanje zašto se u općoj brizi za naše šume prati samo stanje u državnim šumama, dok se u privatnim šumama malih posjednika, koje čine jednu četvrtinu ukupnoga šumskog kompleksa, događaju radnje koje, za razliku od državnih šuma, otprilike odgovaraju stanju koje navode gore navedene Udruge. Dobna struktura vlasnika, neriješeni imovinsko pravni odnosi i zapušteno i neažurirano stanje našeg katastra i gruntovnice, usitnjeni posjed, kao i neadekvatna zakonska rješenja i nepostojanje organizirane čuvarske službe razlog su takvom stanju. Razvoj tehnologija donio je brojne olakšice i koristi u današnjem življenju, ali nažalost i nedostatke. Mogućnost brzog prijenosa informacija omogućila je svima upoznavanje sa svim djelatnostima i strukama, što je pak stvorilo lažnu predodžbu o razumijevanju svih sfera života i njihovom funkcioniranju. Tako su danas brojni posjetitelji šume postali znalci o šumarstvu, ali i dobili mogućnost lakog iskazivanja svog viđenja o tome u medijima. Čak su nastali takvi uvjeti da im se više vjeruje nego struci koja se za to školovala i stjecala iskustvo kroz praksu. Paušalno i olako iznesene optužbe zauzimaju naslovnice i postaju istina, dok se demanti teško probijaju i prolaze nezapaženo. Tko je u svemu tome odgovoran za točno i istinito informiranje javnosti? U svakoj struci postoje pojedinci koji ne rade dobro ili se čine pogrešne radnje, ali ne može se generalizirati i na temelju toga donositi zaključke. Nažalost današnjim prevladavajućim negativističkim novinarstvom stvaraju se uvjeti nepovjerenja u bilo kakvu djelatnost i struku što nije dobro, a u budućnosti može biti i gore. Mlada šuma koja će uskoro stasati, i postati vidljiva i nešumarskom oku, na tako često prozivanim sljemenskim sječinama, ali i diljem Lijepe Naše, dokazat će da šumarska struka postoji i uspješno obavlja svoj posao, što je u cijeloj priči najvažnije. Takvih mladih i njegovanih šuma ima i sada na značajnim površinama, samo ih laici ne prepoznaju. Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Dino Hadžidervišagić, Azra Čabaravdić | UDK 630* 272 (001) https://doi.org/10.31298/sl.145.3-4.1 |
117 |
| Važnost i strukturna raznolikost stabala u povijesnom parku |
|
|
| Sažetak U ovome radu istražena je važnost vrsta i porodica drveća u starom povijesnom parku Ilidža površine 16,5 ha, smještenom u blizini grada Sarajeva u Bosni i Hercegovini. Izvršeno je mjerenje najvažnijih dendrometrijskih varijabla (prsni promjer, visina i promjer krošnje) te je utvrđena i analizirana raspodjela broja stabala po debljinskim klasama. Važnost vrsta drveća i njihovih porodica iskazana je pomoću indeksa relativne važnosti, koja je određena pomoću relativne brojnosti i relativne dominantnosti. Rezultati istraživanja ukazuju na linearno inverzno proporcionalnu debljinsku raspodjelu kakva je poželjna u povijesnim parkovima, ali s neodgovarajućim udjelom stabala u najnižoj i višim debljinskim klasama. Najznačajnije vrste drveća, prema indeksu relativne važnosti većem od 10 %, su: gorski javor (Acer pseudoplatanus L.), obični jasen (Fraxinus excelsior L.), velelisna lipa (Tilia platyphyllos Scop.) i javor mliječ (Acer platanoides L.). Dobiveni rezultati imaju i praktičnu primjenu, jer mogu nam pomoći u planiranju kratkoročnih mjera njege i razvoju dugoročnih strategija radi održivog ostvarivanja biološke stabilnosti te svih funkcija urbanih zelenih površina (ekoloških, bioloških, estetskih, socijalnih i dr.). Ključne riječi: povijesni park; urbana stabla; važnost vrsta; debljinska raspodjela; strukturne karakteristike |
autori: Dino Hadžidervišagić  Azra Čabaravdić | |
| Dušan Jovanović, Milan Gavrilović, Mirko Borisov, Miro Govedarica | UDK 630*902 (001) https://doi.org/10.31298/sl.145.3-4.2 |
127 |
| Uporaba Sentinel 1 i Sentinel 2 snimaka u identifikaciji nestalih šumskih površina – studija slučaja Fruška gora (Srbija) |
|
|
| Sažetak Poznavanje točnih i ažurnih geoprostornih podataka o šumama i šumskim površinama dobivenih interpretiranjem podataka metodama daljinskih istraživanja, ima veliko značenje na pravovremenu intervenciju i upravljanje šumskim površinama, dok odluke temeljene na zastarjelim i nedovoljno preciznim podacima mogu imati vrlo negativne posljedice. U ovome radu prezentirana je metoda analize radarskih Sentinel 1 SAR satelitskih snimaka, zajedno s kombinacijom multispektralnih Sentinel 2 snimaka, s ciljem identifikacije nestalih i novo nastalih šumskih površina, kao i ocjenom uporabljivosti besplatnih, svima dostupnih radarskih satelitskih snimaka za promatranje šumskih površina. Klasifikacija radarskih snimaka obavljena je pomoću Random Forest klasifikacijskog algoritma na Cloud platformi. Provedena studija pokazala je da je u svakom analiziranom periodu od 2016. do 2019. godine veća površina pod nestalom šumom u odnosu na novonastalu površinu pod šumama. Procjena točnosti klasifikacije za svaki promatrani period izvršena je računanjem matrice grešaka i Kappa statistike, a prosječna točnost klasifikacije je oko 97%. Vizualnom analizom i usporedbom dobivenih rezultata s povijesnim podacima potvrđena je visoka točnost identifikacije nestalih šumskih površina. Prezentirana metoda je pokazala da se vrlo brzo, na osnovi slobodno dostupnih satelitskih snimaka može doći do pouzdanih i ažurnih podataka zadovoljavajuće kvalitete. Ključne riječi: SAR; Copernicus; Random forest klasifikacija; monitoring šuma; detekcija promjena |
autori: Dušan Jovanović Milan Gavrilović Mirko Borisov Miro Govedarica | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Boris Miklić, Anja Žmegač, Domagoj Trlin , Marko Orešković, Stjepan Mikac, Igor Anić | UDK 630* 111.8 https://doi.org/10.31298/sl.145.3-4.3 |
137 |
| Klimatska osjetljivost kronologije crnoga bora (Pinus nigra Arnold.) na Sjevernom Velebitu |
|
|
| Sažetak Zabrinutost oko mogućih posljedica klimatskih promjena i njihovog utjecaja na Mediteransko područje ukazuje na potrebu boljeg razumijevanja varijabilnosti klime dugo u povijest, a posebice izvan razdoblja obuhvaćenih instrumentalnim mjerenjima. Kako bismo poboljšali prostornu i vremensku pokrivenost hrvatskog Sredozemlja klimatskim podacima te bolje razumjeli utjecaj klimatskih promjena na rasta stabala, provedena su prva dendrokronološka istraživanja na području Sjevernog Velebita. Rezultati istraživanja 274 godine stare kronologije crnoga bora ukazuju da je glavni limitirajući čimbenik rasta stabala crnoga bora nedostatka vlage u ljetnom razdoblju godine. Korelacije kronologije rasta stabala i količine ljetnih oborina od 1954. do 2015. godine su značajne i pozitivne (R=0.60, p=0.0099) te vremenski stabilne. Time se stvorila mogućnost rekonstrukcije klime relativno daleko u prošlost za područje sjeverozapadnih Dinarida. Ključne riječi: crni bor; sjeverni Velebit; dendroklimatologija; dendrokronologija; klimatske promjene |
autori: Boris Miklić ŠL Anja Žmegač Domagoj Trlin Marko Orešković MIKAC, Stjepan ŠL ANIĆ, Igor  ŠL | |
| Jelena Kranjec Orlović, Ida Bulovec, Milivoj Franjević, Damjan Franjević, Josip Skejo, Marin Biliškov, Danko Diminić, Boris Hrašovec | UDK 630*232.3 + 442 https://doi.org/10.31298/sl.145.3-4.4 |
147 |
| Preliminarni rezultati istraživanja entomofaune sjemena poljskog (Fraxinus angustifolia Vahl) i pensilvanskog jasena (Fraxinus pennsylvanica Marshall) u Hrvatskoj |
|
|
| Sažetak Autohtoni poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) i alohtoni pensilvanski jasen (F. pennsylvanica Marshall) su dvije najčešće vrste roda Fraxinus prisutne u nizinskim šumama Hrvatske, zbog čega zauzimaju važno mjesto u ovim šumskim ekosustavima. Posljednjih godina je zapaženo smanjenje uroda sjemena poljskog jasena, naglašavajući važnost dobrog zdravstvenog stanja sakupljenih količina, jer se sjeme koristi za proizvodnju sadnica koje se dalje upotrebljavaju za pomlađivanje šumskih sastojina ili pošumljavanje. Kako kukci mogu imati velik utjecaj na zdravstveno stanje sjemena, cilj ovog istraživanja je bio dobiti uvid u prisutne vrste i njihovu učestalost u sjemenu jasena. Prisutnost kukaca je analizirana u ukupno 2.500 sjemenki poljskoga i 1.000 sjemenki pensilvanskog jasena. Promatrano sjeme je kategorizirano kao neoštećeno, oštećeno i prazno (šturo), a nađene jedinke kukaca su identificirane na temelju morfoloških karakteristika i korištenjem molekularno genetičke analize. Sjeme pensilvanskog jasena pokazalo je veću oštećenost kukcima u usporedbi sa sjemenom poljskoga jasena, pri čemu je pipa Lygniodes bischoffii bila najčešći utvrđeni štetnik. Oštećeno sjeme poljskog jasena je najčešće bilo nastanjeno autohtonom vrstom pipe, L. enucleator. Osim navedenih štetnika, u sjemenu obje vrste jasena su nađene ličinke, kukuljice i imaga parazitoidnih osa (Hymenoptera) te ličinke štetnika Pseudargyrotoza conwagana (Lepidoptera). S obzirom da štetnici utvrđeni u istraživanju preferiraju urbana područja ili su nađeni na vrlo malom broju sjemena, često zajedno sa parazitoidima, može se zaključiti kako kukci trenutno nemaju značajan negativan utjecaj na zdravstveno stanje sjemena poljskog i pensilvanskog jasena u šumskim sastojinama. Ključne riječi: jasen; oštećenost sjemena; pipe; Lygniodes; parazitoidne ose; Pseudargyrotoza conwagana |
autori: Jelena Kranjec Orlović Ida Bulovec FRANJEVIĆ, Milivoj ŠL Damjan Franjević Josip Skejo Marin Biliškov DIMINIĆ, Danko ŠL HRAŠOVEC, Boris ŠL | |
| Mirjana Stevanov, Albina Tarjan Tobolka, Ljubomir Kljajić, Martina Kičić, Max Krott | UDK 630*903 https://doi.org/10.31298/sl.145.3-4.5 |
155 |
| Analiza sukoba interesa na primjeru specijalnog rezervata prirode u Srbiji: empirijsko analitički pristup |
|
|
| Sažetak Empirijsko analitički pristup znanosti šumarske politike primijenjen je na primjeru specijalnog rezervata prirode „Koviljsko-Petrovaradinski Rit“ (Srbija) s ciljem sveobuhvatne analize korisnika, njihovih interesa i potencijalnih sukoba interesa. Istraživanje je provedeno od kolovoza 2017. do kolovoza 2018. godine. Procjena intenziteta interesa identificiranih korisnika temelji se na kvalitativnoj analizi sadržaja i kritičkoj analizi te kombinaciji tehnika triangulacije, logičkog zaključivanja, indukcije i dedukcije. Unosom procijenjenog intenziteta interesa korisnika (vlasnici šuma – država i privatni šumovlasnici; zaposleni u šumarstvu; poduzeća/institucije – drvna industrija, pokrajinski sekretarijat, itd.; građani) u analitičku shemu jasno se mogla izdvojiti zona sukoba između korisnika s vrlo jakim interesom za korištenje drvne mase (Vojvodinašume, crkva, prerada drva) i korisnika koji pripadaju interesnom polju očuvanja/zaštite prirode (institucije zaštite prirode, građani). Uz navedeno, država tj. Vojvodinašume su u unutarnjem sukobu, jer (također) imaju vrlo snažan interes za proizvodnju drva s jedne strane i za zaštitu prirode s druge strane. Kako bi uravnotežila interese, država/pokrajina je u prednosti jer rješenje može potražiti interno, ali analitička shema pokazuje i da će rezultat neizbježno dovesti do sukoba s drugim korisnicima (drvnom industrijom ako se poveća opseg zaštite ili zaštitom prirode ako se pojača sječa drva). Koncept zaštitnih zona pokazuje trenutni kompromisni paket između zainteresiranih strana (stroga zaštita 6%, aktivna zaštita 29% i korištenje drva 65%), koji će opstati dok ga država bude mogla podržati političkim mjerama. Empirijsko analitički pristup omogućio je sveobuhvatni uvid u korisnike i interese vezane za Rit, a metodološka postavka je uz zaključake relevantne za daljnja znanstvena istraživanja stvorila osnovu za aktivniju komunikaciju rezultata s praksom. Ključne riječi: interesi; konflikti; zaštićena dobra; šumarska politika; Srbija |
autori: Mirjana Stevanov Albina Tarjan Tobolka Ljubomir Kljajić Martina Kičić Max Krott | |
| Erol Akkuzu, Mustafa Şahin, Abdullah Ugiş, Ebru Bal | UDK 630* 453 https://doi.org/10.31298/sl.145.3-4.6 |
169 |
| Procjena boje i visine feromonske klopke iznad zemlje za ulov Ips sexdentatus i Thanasimus formicarius |
|
|
| Sažetak Šesterozubi borov potkornjak Ips sexdentatus jedan je od najrazornijih potkornjaka u euroazijskim borovim šumama. Za praćenje populacija Ips sexdentatus koriste se feromonske klopke. U ovom radu istraživali smo utjecaj boje i visine klopki na ulov Ips sexdentatus i njegovog predatora Thanasimus formicarius. Istraživanje je provedeno u sastojinama Pinus sylvestris unutar Yayla Forest Enterprise Chief (Kastamonu-Daday) u Turskoj. U području istraživanja koristili smo 25 skandinavskih klopki s tri lijevka u pet različitih boja (žute, bijele, zelene, crne i crvene klopke). Klopke su postavljene na istu visinu, 1,5 m iznad zemlje. U drugom dijelu istraživanja postavljeno je ukupno 20 klopki (5 po visinskoj kategoriji) na visine od 1,0 m, 1,5 m, 2,0 m, i 2,5 m iznad zemlje. Klopke smo kontrolirali u intervalima od 7-10 dana i izbrojali smo jedinke Ips sexdentatus i T. formicarius. Dobiveni podaci su obrađeni Kruskal-Wallisovim testovima i testovima višestrukih usporedbi. Rezultati ispitivanja su sljedeći: 1) Značajne razlike u broju ulova u odnosu na boju klopki, 2) Postoji značajan i pozitivni odnos između štetnika i predatora, 3) Nisu utvrđene značajne razlike u broju uhvaćenih jedinki Ips sexdentatus i T. formicarius u odnosu na visine klopki. Ključne riječi: šestozubi borov potkornjak; mravasti kornjaš; visina klopke; boja klopke; bor |
autori: Erol Akkuzu Mustafa Şahin Abdullah Ugiş Ebru Bal | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Damir Barčić, Vlado Habjanec, Željko Španjol, Mario Šango | UDK 630* 111.5 + 421 https://doi.org/10.31298/sl.145.3-4.7 |
175 |
| Analiza podizanja vjetrozaštitnih pojasa na mediteranskom kršu Hrvatske |
|
|
| Sažetak Vjetrozaštitni pojasi uspostavljaju se kao barijere od redova stabala ili grmlja koje se sade s namjenom reduciranja brzine vjetra, smanjenja evapotranspiracije, zaštite od eolske erozije, istovremeno izravno se koriste za zaštitu kultura i nasada te osiguravaju povoljnije stanišne uvjete. Jedna od bitnih pretpostavki uspjeha podizanja pojasa je korištenje autohtonih vrsta drveća i grmlja prilagođenih na stanišne uvjete. Tehnologije i postupci zaštite mogu biti usmjerene na biološko-tehničke postupke pošumljivanja i podizanja nasada s ciljem ublažavanja udara vjetra. Izbor biljnih vrsta za podizanje nasada uvjetovan je različitim klimatskim zonama, biološko-ekološkim značajkama vrsta, ali i kompoziciji s ostalim elementima krajobraza. Zaštita od vjetra postavlja se prema pravcu udara glavnog vjetra. Uspostava vjetrozaštitnih pojasa ponajprije smanjuje snagu vjetra i reducira njegovu brzinu. Na taj način ublažavaju se klimatski ekstremi povezani s olujnim vjetrom (na kršu se ponajprije radi o buri) i utječe na mikroklimatske uvjete, što u konačnici može osigurati zaštitu poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Ključne riječi: vjetar; propusnost; mikroklima; erozija; zaštita tla |
autori: BARČIĆ, Damir ŠL Vlado Habjanec ŠPANJOL, Željko ŠL ŠANGO, Mario ŠL | |