|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 1-2/2021 3-4/2021 5-6/2021 7-8/2021 9-10/2021 11-12/2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
1-2/2021 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 5 | |
| Uz dvije šumarske obljetnice |  
|
|
| RIJEČ UREDNIŠTVA Ove godine hrvatska šumarska struka obilježit će dvije značajne obljetnice – 175 godina Hrvatskoga šumarskog društva i 145 godina njegovog znanstveno-stručnog i staleškog glasila Šumarski list. Glavni ciljevi ove, jedne od najstarijih strukovnih udruga u Europi, ostvareni su u cijelosti. Zaslugom ove udruge, šumarska nastava započela je kod nas 1860. godine osnivanjem Gospodarsko šumarskoga učilišta u Križevcima, a ona visokoškolska 1898. godine osnivanjem Šumarske akademije kao četvrte visokoškolske ustanove Zagrebačkog sveučilišta. Drugi cilj, pokretanje tiskanja znanstveno-stručnog i staleškog glasila, ostvaren je 1877. godine tiskanjem Šumarskoga lista koji izlazi neprekidno, unatoč ratovima, tako da je ovo prvi dvobroj 145-og volumena. Razlog otvaranja Šumarske akademije (danas Šumarskog fakulteta) bila je spoznaja tadašnjih vlasti da za vođenje šumskog gospodarstva nije dovoljna viša, nego je potrebna visokoškolska sprema. Već tada je shvaćeno kako je šuma najsloženiji ekosustav, zbog čega njime trebaju gospodariti visokostručni kadrovi po načelu potrajnog gospodarenja. To znači da se poštivala struka, a rezultat toga je očuvanost naših šuma. Hrvatsko šumarsko društvo dalo je svoj obol tome izravno, ali i kroz stranice Šumarskoga lista, što vidimo i u tekstovima ovoga dvobroja, posebice u rubrici Aktualno. Kakva je situacija danas sa strukom? Nikakva – ne poštuje se – svi, bez obzira na stručnu kvalifikaciju „znaju sve o šumi“, a politika ne nalazi vremena da o njoj stručno raspravlja. Ona odobrava netržišno gospodarenje šumskim resursima, a podupire drvoprerađivače, od kojih se većina bavi primarnom preradom drva s malom dodanom vrijednošću, dok je vrlo mali broj onih koji se bave finalnom obradom drva. Time, osim izvoza drvne sirovine, „izvozimo“ i radna mjesta, što očito nekima nije jasno. Prerađujući drvnu sirovinu uglavnom primarnom preradom, poništavamo trud prosječno tri generacije šumarskih stručnjaka, koji su uzgojnim postupcima osigurali njenu visoku kvalitetu i potrajnost. Šume kao resurs od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, unatoč činjenici da pokrivaju okvirno gotovo 50 % kopnene površine, već u mandatu tri Vlade „nisu zaslužile“ biti spomenute u nazivu resornog Ministarstva. Mediji, kada i govore nešto o šumi, to su uglavnom senzacionalistički negativni napisi koji podržavaju kritike nekih ekoloških udruga bez stručne podloge. Naravno, nisu mediji krivi, jer i oni ne posjeduju minimalnu edukaciju o šumi. Svojevremeno, osjećajući potrebu da se mediji educiraju kako bi imali stručnu podlogu za ono o čemu pišu ili govore, tadašnja urednica Hrvatske radio-televizije Lidija Firšt, potakla je uz stručnu potporu Hrvatskoga šumarskog društva pri Hrvatskom novinarskom društvu osnivanje Zbora novinara za okoliš. Taj rad je djelomično nastavila Tanja Devčić, urednica Drugog programa hrvatskog radija, čije se jutarnje emisije „Ekološka minuta“ svi sjećamo. Iz toga zaključujemo, kako bi mogla neposredno komunicirati s javnošću, šumarska struka trebala bi imati javnu tribinu. Svake nedjelje gledamo emisije Plodovi zemlje i More, a zašto ne i Šume, makar jednom mjesečno, a imalo bi se o čemu govoriti, primjerice o spomenutoj prodaji i preradi drvnih sortimenata, općekorisnim funkcijama šume, privatnim šumama ili pitanju rješenja sukcesija, jer smo recimo u Gorskom kotaru prije 30-tak godina govorili od oko 70 % šumovitosti, a ona se danas procjenjuje na 82 %. Dakle šuma je obrasla pašnjake i spustila se do vrtova, što bi se moglo riješiti primjerice Zelenom tranzicijom. Da se ne ponavljamo, treba „prolistati“ tekstove ove rubrike, gdje se mogu pronaći vrlo interesantne teme za raspravu. Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Stjepan Posavec, Ljiljana Keča, Sabina Delić, Makedonka Stojanovska, Špela Pezdevšek Malovrh | UDK 630* 666 (001) https://doi.org/10.31298/sl.145.1-2.1 |
7 |
| Komparativna analiza odabranih pokazatelja poslovanja državnih šumarskih poduzeća |
|
|
| SAŽETAK Poduzeće koje upravlja prirodnim resursom, šumom, predstavlja kompleksnu ekonomsku cjelinu. Osim ekonomskih pokazatelja na godišnjoj razini, dugoročno se mora voditi računa i o biološkoj komponenti potrajnog gospodarenja šumom. Dakle, iznimno je važno, učinkovito poslovanje. Financijska analiza je postupak utvrđivanja značajnih poslovnih i financijskih karakteristika poduzeća iz računovodstvenih podataka. Karakterizira je široka uporaba financijskih izvješća i raznovrsnih financijskih indikatora – pokazatelja. U radu će se pomoću metode komparativne analize prikazati pokazatelji poslovanja u poduzećima koji gospodare šumama u državnom vlasništvu Republike Hrvatske, Republike Slovenije, Republike Srbije, Bosne i Hercegovine te Sjeverne Makedonije, na temelju financijskih izvješća (kao što su bilanca, račun dobiti i gubitka). Kako neke zemlje posjeduju više državnih šumarskih poduzeća, odabrana su ona koja gospodare većom površinom šume, brojem zaposlenih, profitabilnošću i godišnjim etatom. Korištenjem analize poslovanja, analizirati će se parametri koji predviđaju buduće trendove poslovanja. U radu su izračunati prihodi i rashodi odabranih poduzeća, ekonomičnost, te pokazatelji profitabilnosti, koji se najčešće izračunavaju kao pokazatelji povrata na vlasničku glavnicu (ROE) i pokazatelji povrata na ukupnu imovinu (ROA). Na temelju poslovnih izvješća za 2017. i 2018 godinu, najveći broj zaposlenih ima tvrtka Hrvatske šume d.o.o. (7787 u 2018. godini). Najviši pokazatelj ROA (32,17), i pokazatelj ROE (39,82) ostvaren je u tvrtki Slovenske državne šume 2017. godine, koja je osnovana 2016. godine. U 2018 godini, najbolje poslovne rezultate ostvarila je tvrtka iz Slovenije (SiDG d.o.o.), dok su najslabiji rezultati šumarskog poduzeća iz Sjeverne Makedonije. Dobit po zaposlenom se za većinu poduzeća smanjila u 2018. godini, a najznačajnije upravo u Sjevernoj Makedoniji gdje je četiri puta niža. Na temelju provedene usporedne analize, iako sva poduzeća posluju ekonomično, vidljivo je da dugoročno planiranje u šumarstvu treba osim bioloških slijediti i ekonomske zakonitosti, kako bi bili uspješni na slobodnom tržištu. Ključne riječi: potrajno gospodarenje; državna šumarska poduzeća; pokazatelji poslovanja; profitabilnost poslovanja |
autori: POSAVEC, Stjepan  ŠL Ljiljana Keča  Sabina Delić Makedonka Stojanovska Špela Pezdevšek Malovrh | |
| Mirzeta Memišević Hodžić, Dalibor Ballian | UDK 630* 181.8 + 232.1 (001) https://doi.org/10.31298/sl.145.1-2.2 |
19 |
| Morfološka i fenološka varijabilnost obične bukve (Fagus sylvaticaL.) u međunarodnom testu provenijencija u Bosni i Hercegovini |
|
|
| SAŽETAK Cilj istraživanja je usporediti rast provenijencija obične bukve, te utvrditi početak i završetak fenoloških faza listanja provenijencija obične bukve u međunarodnom testu provenijencija u Bosni i Hercegovini. Test obuhvaća osam provenijencija iz Bosne i Hercegovine, četiri iz Njemačke, tri iz Srbije, po dvije iz Hrvatske, Rumunije i Švicarske te jednu iz Mađarske (tablica 1). U proljeće 2017. godine mjerili smo visine i promjere vrata korijena biljaka u međunarodnom testu provenijencija. Također smo promatrali i bilježili pojavu fenoloških faza listanja kroz šest faza (slika 1): A – Spavajući pup; B – Pupovi izduženi, nabubreni, žućkasto-zelenkaste boje; C – Pupovi se počinju otvarati i vidi se prvo zelenilo; D – Počinju se javljati savijeni dlakavi listići; E – Listovi su odmotani, još lepezasti, prisutne blijede liske; F – Listovi su potpuno razvijeni, glatki i široki. Prosječna visina za sve provenijencije bila je 164,6 cm (tablica 2), a prosječan promjer vrata korjena 33,4 mm (tablica 5). Najmanju prosječnu visinu (104,2 cm) i promjer (22,6 mm) imala je provenijencija Alba - Iulia iz Rumunije (9664). Najveću prosječnu visinu (197,4 cm) i promjer (40,1 mm) imala je provenijencija Dilj Čaglinski iz Hrvatske (9624). Utvrdili smo razlike između provenijencija u pogledu pojavljivanja fenoloških faza listanja (tablica 8), kao i dužini trajanja faza (tablica 10). Faza B se najranije pojavila 31.3. kod provenijencija Grmeč Jasenica i Dinara iz Bosne i Hercegovine i Cer iz Srbije. Najkasnije se pojavila 8.5. kod provenijencija Herzogenbuchsee iz Švicarske i NS Hasbruch iz Njemačke. Fenofaza F najranije se pojavila 1.5. kod provenijencije Valkonya iz Mađarske. Analiza varijanse pokazala je da postoje statistički značajne razlike između provenijencija, kako u visini (tablica 3) i promjeru vrata korijena (tablica 6) tako i u dužini trajanja fenoloških faza (tablica 10). Biljke u međunarodnom testu provenijencija obične bukve su za vrijeme mjerenja bile stare 12 i 13 godina. Potrebno je vršiti daljnja mjerenja morfoloških svojstava kako bi se utvrdile tendencije rasta pojedinih provenijencija u idućim fazama razvoja. Također je potrebno promatrati fenološke faze kako bi se procijenili utjecaji genetske konstitucije i godišnje klime na fenološka kretanja. Rezultati ovog istraživanja poslužit će za odabir najboljih provenijencija po produktivnosti i otpornosti na kasne proljetne mrazeve. Ključne riječi: fenološke faze listanja; visina; promjer vrata korijena; obična bukva; test provenijencija |
autori: Mirzeta Memišević Hodžić Dalibor Ballian | |
| Branko Stajić, Živan Janjatović, Marko Kazimirović, Zvonimir Baković, Snežana Obradović | UDK 630* 815 (001) https://doi.org/10.31298/sl.145.1-2.3 |
31 |
| Polimorfne krivulje indeksa staništa europske bukve (Fagus sylvatica L.) u centralnoj i istočnoj Srbiji |
|
|
| SAŽETAK Moderno uzgajanje šuma, predviđanje rasta i prirasta, uređivanje šuma i donošenje odluka na različitim razinama, zahtijevaju pouzdane pokazatelje proizvodnosti staništa. Najvažniji pokazatelj potencijalne proizvodnosti šumskih staništa je dominantna visina sastojine u referentnoj dobi – stanišni indeks. Usprkos velikom značenju evaluacije proizvodnog potencijala staništa za gospodarenje šumama, istraživanja proizvodnosti staništa u vidu stanišnih indeksa nisu intenzivno provođena u Srbiji, ali i u cijeloj regiji zemalja s prostora bivše države Jugoslavije (s izuzetkom Slovenije). Stoga je cilj istraživanja bio (1) modeliranje odnosa visine i starosti dominantnih stabala bukve i (2) konstrukcija polimorfnih krivulja stanišnih indeksa za bukvu u središnjoj i istočnoj Srbiji te (3) usporedba dobivenih rezultata iz Srbije s rezultatima o visinskom rastu i prirastu bukve iz zemalja u neposrednoj blizini. Istraživanje je provedeno u bukovim jednodobnim sastojinama u području Žagubice – ŽA, u istočnoj Srbiji (oko 15.000 ha ukupne površine pod šumom) i planine Rudnik – RU, u središnjoj Srbiji (oko 7.000 ha ukupne površine pod šumom). Uzorak od 53 (ŽA) i 53 (RU) dominantnih stabala bukve korišten je za dobivanje odgovarajućih podataka o visini stabala u različitim dobima. Stabla su odabrana tako da pokrivaju širok raspon dobi i uvjeta staništa unutar područja istraživanih kompleksa bukovih šuma. Za utvrđivanje polimorfnih krivulja staništa testirane su funkcije Korfa, Korsuna i Chapman-Richardsa (CHR), čiji su parametri utvrđeni metodom predviđanja vrijednosti parametara. Rezultati dobiveni u našoj studiji ukazali su da se CHR model pokazao najboljim i kada su u pitanju značajnost i preciznost predviđanja parametara modela, ali i biološke značajke modela koje se odnose na uklapanje modela u mjerene podatke o visinskom rastu i prirastu bukve. Također, raspodjela reziduala kod CHR modela pokazala je najmanja odstupanja od normalne, dok su ostala dva modela imala određeni stupanj heteroscedastičnosti. Drugi poželjan kriterij za ocjenu modela indeksa staništa može biti njegovo „ponašanje“ u pogledu sličnosti rezultata dobivenih primjenom modela i empirijskih rezultata, u ovome slučaju s empirijskim podacima o dobi kulminacije i maksimalnih vrijednosti tečajnog visinskog prirasta (CAIh) po klasi staništa. Dobiveni rezultati sugeriraju da su se krivulje indeksa staništa generirane funkcijom CHR najbolje uklopile u podatke dobivene postupkom analize stabla. Modeli Korf i Korsun dali su relativno točne rezultate za najbolje dvije klase staništa (bonitete), ali generirali su nerealne procjene za slabije produktivna staništa. Stoga se može zaključiti da se CHR model pokazao najboljim i prema ovom biološkom kriteriju. Modelirani podaci o dobi kulminacije CAIh pokazali su da bukva na području RU i ŽA dostiže dob kulminacije godišnjeg tečajnog visinskog prirasta (CAIh) kasnije nego u Austriji i Hrvatskoj, dok je slična dobi utvrđenoj u Sloveniji i Srbiji (sa drugog područja). Dobivene krivulje indeksa staništa ponajprije se trebaju koristiti za procjenu proizvodnog potencijala bukve na srednjim i nisko produktivnim staništima u Srbiji. Daljnje istraživanje u Srbiji treba provesti na najproizvodnijim staništima i u smjeru primjene nekih ‘’od bazične dobi nezavisnih’’ pristupa, kao što su algebrični diferencijalni pristup - ADA i generalizirani algebrični diferencijalni pristup – GADA. Determinirane polimorfne krivulje stanišnih indeksa bukve su vrlo korisne u određivanju odgovarajućih uzgojnih tretmana, općoj klasifikaciji staništa s obzirom na njihovu kvalitetu i za primjenu načela potrajnog gospodarenja šumama. |
autori: Branko Stajić Živan Janjatović Marko Kazimirović Zvonimir Baković Snežana Obradović | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Mirza Dautbašić, Osman Mujezinović, Dejan Kulijer, Adi Vesnić, Kenan Zahirović, Sead Ivojević, Damir Prljača | UDK 630* 453 https://doi.org/10.31298/sl.145.1-2.4 |
43 |
| Prvi nalaz vrste Pyrrhalta viburni (Coleoptera: chrysomelidae) u Bosni i Hercegovini |
|
|
| SAŽETAK Pyrrhalta viburni (Coleoptera: Chrysomelidae), hudikina zlatica je kornjaš autohton u Europi i Aziji. U Sjevernoj Americi hudikina zlatica je invazivna, zbog čega je porastao interes za istraživanje biologije vrste. Imaga i ličinke hrane se najčešće lišćem biljaka iz roda Viburnum i uzrokuju štete na listovima, a zbog tendencije da agregiraju i polažu jaja na već oštećenim biljkama izazivaju oštećenja koja mogu uzrokovati sušenja biljke. Odrasli oblici su 4,5-6,5 mm duge, smeđe boje sa blago tamnijim prednjim dijelom elitri, dok je dorzalna površina prekrivena sa gustim zlatno-sivim dlačicama. Imaga i ličinke sakupljene su od 18.05. do 23.06.2020. godine na četiri lokaliteta: Pazarić, dva lokaliteta u urbanom području grada Sarajeva (ulice Kolodvorska i Brčanska) i Trtorići (Općina Breza). Ovo je prvi nalaz ove vrste kukca, potencijalno važnog defolijatora autohtonih i kultiviranih vrsta iz roda Viburnum koji ukazuje na potrebu daljeg istraživanja rasprostranjenosti i brojnosti vrste Pyrrhalta viburni na području Bosne i Hercegovine. |
autori: Mirza Dautbašić Osman Mujezinović Dejan Kulijer Adi Vesnić Kenan Zahirović Sead Ivojević Damir Prljača | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Damir Barčić, Željko Španjol, Roman Rosavec, Mario Ančić, Tomislav Dubravac, Sanja Končar, Ivan Ljubić, Ivona Rimac | UDK 630*182 https://doi.org/10.31298/sl.145.1-2.5 |
47 |
| Pregled vegetacijskih istraživanja u šumama hrasta crnike(Quercus ilex L.) na pokusnim plohama u Hrvatskoj |
|
|
| SAŽETAK U vegetacijskom smislu, šume hrasta crnike sastavni su dio mediteranske regije, a hrast crnika se pojavljuje kao edifikator klimatogene zajednice vazdazelenog pojasa. Tijek razvoja vegetacije u smislu progresije i regresije prikazan je sukcesijom crnikovih šuma. Sukcesija je prisutna ne samo na hrvatskoj obali Jadrana, nego i u cijelom Sredozemlju. U radu je prikazan pregled vegetacijskih analiza i dinamika razvoja crnikovih šuma. Istraživanjem su obuhvaćene samo MAB plohe i plohe na otoku Rabu na poluotoku Kalifrontu osnivane istraživanjima Rauša, Španjola i Barčića (plohe Šumarskog fakulteta). Uz navedeno u radu je analizirana zapaljivost i gorivost hrasta crnike s obzirom da su šumski požari najveća ugroza za šumsku vegetaciju i općenito raslinje u mediteranskoj zoni. Ključne riječi: eumediteran; sukcesija; dinamika razvoja; monitoring |
autori: BARČIĆ, Damir ŠL ŠPANJOL, Željko ŠL ROSAVEC, Roman ŠL ANČIĆ, Mario ŠL DUBRAVAC, Tomislav ŠL Sanja Končar Ivan Ljubić Ivona Rimac | |
| Toni Buterin, Robert Doričić, Igor Eterović, Amir Muzur, Marina Šantić | UDK 630*111 + 469 https://doi.org/10.31298/sl.145.1-2.6 |
63 |
| Javnozdravstvena perspektiva utjecaja industrijskog onečišćenja na globalno zatopljenje i pojavnost zoonoza |
|
|
| SAŽETAK Iako je utjecaj klimatskih promjena na čovjeka i okoliš odavno poznat, manje se važnosti pridaje bolestima koje na epidemiološka vrata ulaze sporednim putem. Zoonoze tako spadaju u skupinu bolesti čiju sve veću pojavnost možemo povezati upravo s klimatskim promjenama i stvaranjem preduvjeta za njihovo širenje. Pregledom literature utvrđena je sve veća osvještenost glede potencijalnih posljedica moguće pojavnosti zoonoza uzrokovanih zatopljenjem na globalnoj razini, no usprkos tomu u Hrvatskoj takva istraživanja (još) nisu prepoznata. Pod hipotezom da klimatske promjene i globalno zatopljenje uzrokovano industrijskim onečišćenjem i antropogenim čimbenicima uzrokuju pojavnost zoonoza, nude se rješenja preventivnog karaktera, koja uz pravovremenu detekciju i epidemiološke intervencije nužno ne utječu na pojavnost zoonoza. Ono što je izglednije i nezanemarivo, jest činjenica da klimatske promjene stvaraju preduvjete za različite puteve prijenosa i širenje zoonoza što bi, ako se negativan trend globalnog zatopljenja nastavi, moglo s vremenom utjecati na njihovu incidenciju i prevalenciju – svakako i u Hrvatskoj – što iz javnozdravstvenog prerasta u globalni okolišnoetički problem. Ključne riječi: globalno zatopljenje; klimatske promjene; zoonoze; industrijsko onečišćenje; antropogeni čimbenici; etika (okoliša) |
autori: Toni Buterin Robert Doričić Igor Eterović Amir Muzur Marina Šantić | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Branko Sitaš | UDK 630* 659 https://doi.org/10.31298/sl.145.1-2.7 |
71 |
| Kontroling radnih strojeva pri izvođenju šumskih radova |
|
|
| SAŽETAK Kontroling radnih strojeva pri izvođenju šumskih radova predstavlja razvoj sustava upravljanja poslovanjem, nadzor radnog vremena radnih strojeva, analizu prikupljenih podataka, kao podlogu za donošenje poslovnih odluka. Navedeni je sustav povezan sa drugim informatičkim sustavima (različitih poslovnih namjena) koji se rabe u trgovačkom društvu “Hrvatske šume” d.o.o., tvrtki koja gospodari državnim šumama. Prikazani financijski i naturalni izvještaji ponajprije se odnose za strojeve u šumarstvu i predstavljaju suvremeni poslovni model upravljanja u operativnom šumarstvu. Glavni instrument kontrolinga radnih strojeva je web aplikacija HsKPR. Aplikacija je kontrolni mehanizam praćenja aktivnosti po mjestu troška, što znači za svaki radni stroj u djelatnostima mehanizacije, građevinarstva i osobnog prijevoza. Svaki radni stroj mjesto je troška i prihoda, a svako putničko vozilo mjesto je troška. Aplikacija pruža informacije o planiranim i izvršenim prihodima, rashodima i dobiti radnog stroja. Kod rashoda prate se troškovi goriva, maziva, rezervnih dijelova, guma, internih i eksternih usluga održavanja, amortizacije, plaća strojara. Osim financijskih izvještaja o prihodima, rashodima i dobiti, aplikacija pruža i naturalne pokazatelje o produktivnosti, pogonskim satima, iskoristivosti radnog vremena, potrošnji goriva, praznom hodu i zastojima. Posebno su korisne informacije o troškovima po strojodanu i ostvarenim troškovima po jedinici mjere kn/m3. Financijski i naturalni izvještaji dostupni su na razini mjesta troška i prihoda, grupe mjesta troška i prihoda te profitnog centra. Grupe mjesta troška i prihoda radni su strojevi iste tehnologije, npr. zglobni šumski traktori, forvarderi, žičare. Profitni centar je djelatnost mehanizacije s poddjelatnostima privlačenja, prijevoza i ostalih sredstava rada te djelatnost građevinarstva s poddjelatnostima radnih strojeva i prijevoza. Svi ti izvještaji dostupni su i na tri organizacijske razine: šumarija odnosno radna jedinica, uprava šuma i trgovačko društvo. Kontroling izvješća čine podlogu za menadžerske odluke, signal za uzbunu kada ukazuju na značajne nepovoljne razlike između planiranih i ostvarenih pokazatelja, podloga za otkrivanje razloga odstupanja od planiranih zadataka i podloga za propisivanje potrebnih aktivnosti koje vode do ciljanog rezultata. Ključne riječi: kontroling; strojevi u šumarstvu; plan i analiza; management |
autori: SITAŠ, Branko ŠL | |