|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 1-2/2021 3-4/2021 5-6/2021 7-8/2021 9-10/2021 11-12/2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
1-2/2021 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 5 | |
| Uz dvije šumarske obljetnice |  
|
|
| RIJEČ UREDNIŠTVA Ove godine hrvatska šumarska struka obilježit će dvije značajne obljetnice – 175 godina Hrvatskoga šumarskog društva i 145 godina njegovog znanstveno-stručnog i staleškog glasila Šumarski list. Glavni ciljevi ove, jedne od najstarijih strukovnih udruga u Europi, ostvareni su u cijelosti. Zaslugom ove udruge, šumarska nastava započela je kod nas 1860. godine osnivanjem Gospodarsko šumarskoga učilišta u Križevcima, a ona visokoškolska 1898. godine osnivanjem Šumarske akademije kao četvrte visokoškolske ustanove Zagrebačkog sveučilišta. Drugi cilj, pokretanje tiskanja znanstveno-stručnog i staleškog glasila, ostvaren je 1877. godine tiskanjem Šumarskoga lista koji izlazi neprekidno, unatoč ratovima, tako da je ovo prvi dvobroj 145-og volumena. Razlog otvaranja Šumarske akademije (danas Šumarskog fakulteta) bila je spoznaja tadašnjih vlasti da za vođenje šumskog gospodarstva nije dovoljna viša, nego je potrebna visokoškolska sprema. Već tada je shvaćeno kako je šuma najsloženiji ekosustav, zbog čega njime trebaju gospodariti visokostručni kadrovi po načelu potrajnog gospodarenja. To znači da se poštivala struka, a rezultat toga je očuvanost naših šuma. Hrvatsko šumarsko društvo dalo je svoj obol tome izravno, ali i kroz stranice Šumarskoga lista, što vidimo i u tekstovima ovoga dvobroja, posebice u rubrici Aktualno. Kakva je situacija danas sa strukom? Nikakva – ne poštuje se – svi, bez obzira na stručnu kvalifikaciju „znaju sve o šumi“, a politika ne nalazi vremena da o njoj stručno raspravlja. Ona odobrava netržišno gospodarenje šumskim resursima, a podupire drvoprerađivače, od kojih se većina bavi primarnom preradom drva s malom dodanom vrijednošću, dok je vrlo mali broj onih koji se bave finalnom obradom drva. Time, osim izvoza drvne sirovine, „izvozimo“ i radna mjesta, što očito nekima nije jasno. Prerađujući drvnu sirovinu uglavnom primarnom preradom, poništavamo trud prosječno tri generacije šumarskih stručnjaka, koji su uzgojnim postupcima osigurali njenu visoku kvalitetu i potrajnost. Šume kao resurs od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, unatoč činjenici da pokrivaju okvirno gotovo 50 % kopnene površine, već u mandatu tri Vlade „nisu zaslužile“ biti spomenute u nazivu resornog Ministarstva. Mediji, kada i govore nešto o šumi, to su uglavnom senzacionalistički negativni napisi koji podržavaju kritike nekih ekoloških udruga bez stručne podloge. Naravno, nisu mediji krivi, jer i oni ne posjeduju minimalnu edukaciju o šumi. Svojevremeno, osjećajući potrebu da se mediji educiraju kako bi imali stručnu podlogu za ono o čemu pišu ili govore, tadašnja urednica Hrvatske radio-televizije Lidija Firšt, potakla je uz stručnu potporu Hrvatskoga šumarskog društva pri Hrvatskom novinarskom društvu osnivanje Zbora novinara za okoliš. Taj rad je djelomično nastavila Tanja Devčić, urednica Drugog programa hrvatskog radija, čije se jutarnje emisije „Ekološka minuta“ svi sjećamo. Iz toga zaključujemo, kako bi mogla neposredno komunicirati s javnošću, šumarska struka trebala bi imati javnu tribinu. Svake nedjelje gledamo emisije Plodovi zemlje i More, a zašto ne i Šume, makar jednom mjesečno, a imalo bi se o čemu govoriti, primjerice o spomenutoj prodaji i preradi drvnih sortimenata, općekorisnim funkcijama šume, privatnim šumama ili pitanju rješenja sukcesija, jer smo recimo u Gorskom kotaru prije 30-tak godina govorili od oko 70 % šumovitosti, a ona se danas procjenjuje na 82 %. Dakle šuma je obrasla pašnjake i spustila se do vrtova, što bi se moglo riješiti primjerice Zelenom tranzicijom. Da se ne ponavljamo, treba „prolistati“ tekstove ove rubrike, gdje se mogu pronaći vrlo interesantne teme za raspravu. Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Stjepan Posavec, Ljiljana Keča, Sabina Delić, Makedonka Stojanovska, Špela Pezdevšek Malovrh | UDK 630* 666 (001) https://doi.org/10.31298/sl.145.1-2.1 |
7 |
| Comparative analysis of selected business indicators of state forest companies |
|
|
| SUMMARY A company that handles natural resources such as forests is a complex economic entity. In addition to economic performance at annual level, the biological component of sustainable forest management should also be considered. It is therefore extremely important to achieve efficient business performance. Financial analysis is a process of determining important business and financial characteristics of a company from accounting data. It is characterized by a wide use of financial reports and various financial indicators - key figures. The paper presents business indicators of the main state-owned forest companies in selected countries of South East Europe (Croatia, Slovenia, Serbia, Bosnia and Herzegovina, and North Macedonia) using the method of comparative analysis based on financial reports (such as balance sheet and income statement). In countries where there are more than one state-owned forest companies, they were selected according to their importance for forest management and business results (share of forests, number of employees, profit and annual felling). The research results show the revenue and expenditure of the selected companies and profitability indicators such as return on equity (ROE) and return on assets (ROA). According to the annual business reports for 2017 and 2018, the company Croatian Forests Ltd. has the highest number of employees (7787 in 2018). The highest ratio ROA (32.17) and ROE (39.82) were achieved in the Slovenian state forestry company in 2017, which was founded in 2016. For 2018, the best results are achieved in the Slovenian Forest Company (SiDG), while the weakest results are achieved in the State Forest Company in North Macedonia. The profit per employee decreased in 2018 for most companies, but most significantly in North Macedonia, where it was four times lower. On the basis of the comparative analysis presented, all companies have a positive cost-benefit ratio, but long-term planning of forest management should follow biological and economic regulations to be competitive on the free market. Key words: sustainable management; state forest companies; business performance; business indicators; profitability |
autori: POSAVEC, Stjepan  ŠL Ljiljana Keča  Sabina Delić Makedonka Stojanovska Špela Pezdevšek Malovrh | |
| Mirzeta Memišević Hodžić, Dalibor Ballian | UDK 630* 181.8 + 232.1 (001) https://doi.org/10.31298/sl.145.1-2.2 |
19 |
| Morfološka i fenološka varijabilnost obične bukve (Fagus sylvaticaL.) u međunarodnom testu provenijencija u Bosni i Hercegovini |
|
|
| SAŽETAK Cilj istraživanja je usporediti rast provenijencija obične bukve, te utvrditi početak i završetak fenoloških faza listanja provenijencija obične bukve u međunarodnom testu provenijencija u Bosni i Hercegovini. Test obuhvaća osam provenijencija iz Bosne i Hercegovine, četiri iz Njemačke, tri iz Srbije, po dvije iz Hrvatske, Rumunije i Švicarske te jednu iz Mađarske (tablica 1). U proljeće 2017. godine mjerili smo visine i promjere vrata korijena biljaka u međunarodnom testu provenijencija. Također smo promatrali i bilježili pojavu fenoloških faza listanja kroz šest faza (slika 1): A – Spavajući pup; B – Pupovi izduženi, nabubreni, žućkasto-zelenkaste boje; C – Pupovi se počinju otvarati i vidi se prvo zelenilo; D – Počinju se javljati savijeni dlakavi listići; E – Listovi su odmotani, još lepezasti, prisutne blijede liske; F – Listovi su potpuno razvijeni, glatki i široki. Prosječna visina za sve provenijencije bila je 164,6 cm (tablica 2), a prosječan promjer vrata korjena 33,4 mm (tablica 5). Najmanju prosječnu visinu (104,2 cm) i promjer (22,6 mm) imala je provenijencija Alba - Iulia iz Rumunije (9664). Najveću prosječnu visinu (197,4 cm) i promjer (40,1 mm) imala je provenijencija Dilj Čaglinski iz Hrvatske (9624). Utvrdili smo razlike između provenijencija u pogledu pojavljivanja fenoloških faza listanja (tablica 8), kao i dužini trajanja faza (tablica 10). Faza B se najranije pojavila 31.3. kod provenijencija Grmeč Jasenica i Dinara iz Bosne i Hercegovine i Cer iz Srbije. Najkasnije se pojavila 8.5. kod provenijencija Herzogenbuchsee iz Švicarske i NS Hasbruch iz Njemačke. Fenofaza F najranije se pojavila 1.5. kod provenijencije Valkonya iz Mađarske. Analiza varijanse pokazala je da postoje statistički značajne razlike između provenijencija, kako u visini (tablica 3) i promjeru vrata korijena (tablica 6) tako i u dužini trajanja fenoloških faza (tablica 10). Biljke u međunarodnom testu provenijencija obične bukve su za vrijeme mjerenja bile stare 12 i 13 godina. Potrebno je vršiti daljnja mjerenja morfoloških svojstava kako bi se utvrdile tendencije rasta pojedinih provenijencija u idućim fazama razvoja. Također je potrebno promatrati fenološke faze kako bi se procijenili utjecaji genetske konstitucije i godišnje klime na fenološka kretanja. Rezultati ovog istraživanja poslužit će za odabir najboljih provenijencija po produktivnosti i otpornosti na kasne proljetne mrazeve. Ključne riječi: fenološke faze listanja; visina; promjer vrata korijena; obična bukva; test provenijencija |
autori: Mirzeta Memišević Hodžić Dalibor Ballian | |
| Branko Stajić, Živan Janjatović, Marko Kazimirović, Zvonimir Baković, Snežana Obradović | UDK 630* 815 (001) https://doi.org/10.31298/sl.145.1-2.3 |
31 |
| Polymorphic site index curves for Beech (Fagus sylvatica L.) in Central and Eastern Serbia |
|
|
| SUMMARY This study was mainly aimed at constructing polymorphic site index curves for beech in the central (Rudnik mountain – RU, about 15,000 ha) and eastern (Žagubica – ŽA, about 7,000 ha) part of its distribution in Serbia. To obtain suitable height-age data and evaluate the best-fit growth model we used 107 felled dominant beech trees. The Korf, Korsun and Chapman-Richards growth functions per site class were first parameterized and then mutually compared with respect to residual statistics and the significance of their parameters. They were additionally parameterized in line with empirical data on the value and age of the culmination of current annual height increment (CAIh). The obtained results indicated that the Chapman-Richards growth function showed the best results both by statistical (residuals standard error, significance of the parameters, distribution of residuals, and homoscedasticity) and by empirical criteria (the CAIh culmination time, the maximal values of the CAIh, and the attained height of trees at a certain age) of the height-age beech modelling in the analyzed regions. The obtained polymorphic site index curves which classify sites with regard to their productivity can be very helpful in planning appropriate silvicultural treatments, and for decision-making in forest management planning, forest policy and ecology and, consequently, in the sustainable management of beech forests in Serbia and some neighbouring countries with a similar forestry sector development. Key words: height growth pattern; site index curves; beech; Serbia |
autori: Branko Stajić Živan Janjatović Marko Kazimirović Zvonimir Baković Snežana Obradović | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Mirza Dautbašić, Osman Mujezinović, Dejan Kulijer, Adi Vesnić, Kenan Zahirović, Sead Ivojević, Damir Prljača | UDK 630* 453 https://doi.org/10.31298/sl.145.1-2.4 |
43 |
| First record of Pyrrhalta viburni (Coleoptera: chrysomelidae) in Bosnia and Herzegovina |
|
|
| SUMMARY Pyrrhalta viburni (Coleoptera: Chrysomelidae), is a chrysomelid native to Eurasia. It gained importance as an invasive species in North America due to its ability to cause serious damage to native and ornamental Viburnum spp. plants. In our study Pyrrhalta viburni was recorded as a new record in the fauna of Bosnia and Herzegovina. It has been recorded on four locations in Bosnia and Herzegovina in the region of Sarajevo. As it is feeding on Viburnum spp. that are commonly used as ornamental plants, its monitoring in urban and other habitats is suggested. Key words: Pyrrhalta viburni; viburnum leaf beetle; Viburnum spp.; defoliation; Bosnia and Herzegovina. |
autori: Mirza Dautbašić Osman Mujezinović Dejan Kulijer Adi Vesnić Kenan Zahirović Sead Ivojević Damir Prljača | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Damir Barčić, Željko Španjol, Roman Rosavec, Mario Ančić, Tomislav Dubravac, Sanja Končar, Ivan Ljubić, Ivona Rimac | UDK 630*182 https://doi.org/10.31298/sl.145.1-2.5 |
47 |
| Pregled vegetacijskih istraživanja u šumama hrasta crnike(Quercus ilex L.) na pokusnim plohama u Hrvatskoj |
|
|
| SAŽETAK U vegetacijskom smislu, šume hrasta crnike sastavni su dio mediteranske regije, a hrast crnika se pojavljuje kao edifikator klimatogene zajednice vazdazelenog pojasa. Tijek razvoja vegetacije u smislu progresije i regresije prikazan je sukcesijom crnikovih šuma. Sukcesija je prisutna ne samo na hrvatskoj obali Jadrana, nego i u cijelom Sredozemlju. U radu je prikazan pregled vegetacijskih analiza i dinamika razvoja crnikovih šuma. Istraživanjem su obuhvaćene samo MAB plohe i plohe na otoku Rabu na poluotoku Kalifrontu osnivane istraživanjima Rauša, Španjola i Barčića (plohe Šumarskog fakulteta). Uz navedeno u radu je analizirana zapaljivost i gorivost hrasta crnike s obzirom da su šumski požari najveća ugroza za šumsku vegetaciju i općenito raslinje u mediteranskoj zoni. Ključne riječi: eumediteran; sukcesija; dinamika razvoja; monitoring |
autori: BARČIĆ, Damir ŠL ŠPANJOL, Željko ŠL ROSAVEC, Roman ŠL ANČIĆ, Mario ŠL DUBRAVAC, Tomislav ŠL Sanja Končar Ivan Ljubić Ivona Rimac | |
| Toni Buterin, Robert Doričić, Igor Eterović, Amir Muzur, Marina Šantić | UDK 630*111 + 469 https://doi.org/10.31298/sl.145.1-2.6 |
63 |
| Javnozdravstvena perspektiva utjecaja industrijskog onečišćenja na globalno zatopljenje i pojavnost zoonoza |
|
|
| SAŽETAK Iako je utjecaj klimatskih promjena na čovjeka i okoliš odavno poznat, manje se važnosti pridaje bolestima koje na epidemiološka vrata ulaze sporednim putem. Zoonoze tako spadaju u skupinu bolesti čiju sve veću pojavnost možemo povezati upravo s klimatskim promjenama i stvaranjem preduvjeta za njihovo širenje. Pregledom literature utvrđena je sve veća osvještenost glede potencijalnih posljedica moguće pojavnosti zoonoza uzrokovanih zatopljenjem na globalnoj razini, no usprkos tomu u Hrvatskoj takva istraživanja (još) nisu prepoznata. Pod hipotezom da klimatske promjene i globalno zatopljenje uzrokovano industrijskim onečišćenjem i antropogenim čimbenicima uzrokuju pojavnost zoonoza, nude se rješenja preventivnog karaktera, koja uz pravovremenu detekciju i epidemiološke intervencije nužno ne utječu na pojavnost zoonoza. Ono što je izglednije i nezanemarivo, jest činjenica da klimatske promjene stvaraju preduvjete za različite puteve prijenosa i širenje zoonoza što bi, ako se negativan trend globalnog zatopljenja nastavi, moglo s vremenom utjecati na njihovu incidenciju i prevalenciju – svakako i u Hrvatskoj – što iz javnozdravstvenog prerasta u globalni okolišnoetički problem. Ključne riječi: globalno zatopljenje; klimatske promjene; zoonoze; industrijsko onečišćenje; antropogeni čimbenici; etika (okoliša) |
autori: Toni Buterin Robert Doričić Igor Eterović Amir Muzur Marina Šantić | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Branko Sitaš | UDK 630* 659 https://doi.org/10.31298/sl.145.1-2.7 |
71 |
| Kontroling radnih strojeva pri izvođenju šumskih radova |
|
|
| SAŽETAK Kontroling radnih strojeva pri izvođenju šumskih radova predstavlja razvoj sustava upravljanja poslovanjem, nadzor radnog vremena radnih strojeva, analizu prikupljenih podataka, kao podlogu za donošenje poslovnih odluka. Navedeni je sustav povezan sa drugim informatičkim sustavima (različitih poslovnih namjena) koji se rabe u trgovačkom društvu “Hrvatske šume” d.o.o., tvrtki koja gospodari državnim šumama. Prikazani financijski i naturalni izvještaji ponajprije se odnose za strojeve u šumarstvu i predstavljaju suvremeni poslovni model upravljanja u operativnom šumarstvu. Glavni instrument kontrolinga radnih strojeva je web aplikacija HsKPR. Aplikacija je kontrolni mehanizam praćenja aktivnosti po mjestu troška, što znači za svaki radni stroj u djelatnostima mehanizacije, građevinarstva i osobnog prijevoza. Svaki radni stroj mjesto je troška i prihoda, a svako putničko vozilo mjesto je troška. Aplikacija pruža informacije o planiranim i izvršenim prihodima, rashodima i dobiti radnog stroja. Kod rashoda prate se troškovi goriva, maziva, rezervnih dijelova, guma, internih i eksternih usluga održavanja, amortizacije, plaća strojara. Osim financijskih izvještaja o prihodima, rashodima i dobiti, aplikacija pruža i naturalne pokazatelje o produktivnosti, pogonskim satima, iskoristivosti radnog vremena, potrošnji goriva, praznom hodu i zastojima. Posebno su korisne informacije o troškovima po strojodanu i ostvarenim troškovima po jedinici mjere kn/m3. Financijski i naturalni izvještaji dostupni su na razini mjesta troška i prihoda, grupe mjesta troška i prihoda te profitnog centra. Grupe mjesta troška i prihoda radni su strojevi iste tehnologije, npr. zglobni šumski traktori, forvarderi, žičare. Profitni centar je djelatnost mehanizacije s poddjelatnostima privlačenja, prijevoza i ostalih sredstava rada te djelatnost građevinarstva s poddjelatnostima radnih strojeva i prijevoza. Svi ti izvještaji dostupni su i na tri organizacijske razine: šumarija odnosno radna jedinica, uprava šuma i trgovačko društvo. Kontroling izvješća čine podlogu za menadžerske odluke, signal za uzbunu kada ukazuju na značajne nepovoljne razlike između planiranih i ostvarenih pokazatelja, podloga za otkrivanje razloga odstupanja od planiranih zadataka i podloga za propisivanje potrebnih aktivnosti koje vode do ciljanog rezultata. Ključne riječi: kontroling; strojevi u šumarstvu; plan i analiza; management |
autori: SITAŠ, Branko ŠL | |