|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 1-2/2020 3-4/2020 5-6/2020 7-8/2020 9-10/2020 11-12/2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
11-12/2020 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 537 | |
| Gradnja kanala Dunav-Sava i Zelena tranzicija EU |  
|
|
| RIJEČ UREDNIŠTVA Nedavno je ponovo aktualizirana gradnja Kanala Dunav-Sava (izvor Glas Slavonije), o čemu se razgovaralo i na zadnjoj sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, gdje je župan Galić podržao gradnju kao strateški projekt Hrvatske, o čemu pak Grad Vukovar ima suprotno mišljenje, kao i šumarska struka. Suglasni smo s mišljenjem da to nije javni interes, nego interes privatnog kapitala kojega podržava građevinski lobi, koji želi zarađivati na gradnji i kasnijem održavanju. O Kanalu se nije raspravljalo od lipnja 2018. god. kada ga je Skupština Vukovarsko-Srijemske županije nakon rasprave izostavila iz Razvojne strategije. Proteklih godina više skupova smo održali na temu Kanala Dunav-Sava. Da se podsjetimo: planirana trasa kanala je duljine je 61,4 km od Dunava od Vukovara do Save kod Šamca, podijeljena u četiri posebne dionice: Dunavsko područje, Nuštarska greda, Središnji dio i Savsko područje. Širina dna kanala je 34 m, vodnog lica 58 m i dubina vode 4 m. Kod izgradnje samog kanala bit će potrebno izgraditi: dva pristaništa (Vinkovci i Cerna), dvije crpne stanice, četiri ustave, dva derivacijska kanala, jedan sifon, četiri željeznička mosta, sedamnaest cestovnih mostova, jedan pješački most (Cerna), devet križanja trase kanala s cjevovodom (naftovod, plinovod, vodovod, kanalizacija, telekomunikacija), šesnaest križanja s dalekovodima različitog napona. U okviru rasprave o kanalu, između ostalog, prigovor je bio kako je gradnja kanala u odnosu na prostor prikazana samo za kuće na samoj trasi, no isto toliko kuća će biti uklonjeno u kontaktnoj zoni, kao i u stvarnoj zoni kanala (97 samim kanalom i 88 u kontaktnoj zoni). To dokazuje da zahvati u krajolik i naselja ne nastaju samo gradnjom kanala Dunav-Sava, „već i opsežnim popratnim mjerama izvan zone kanala i vjerojatno daleko dalje (planirane mjere odvodnjavanja i navodnjavanja)“. Dakle, može se polaziti od toga, da će odgovarajućem naseljenom prostoru biti pogođeni i drugi dijelovi krajolika, kao što su šume i poljoprivredno područje. Prostorni plan se o tome uopće ne izjašnjava. Već od najava moguće gradnje kanala, Hrvatsko šumarsko društvo suprotstavilo se tom projektu zbog pogubnog utjecaja na šumski ekosustav, posebice na Spačvansku šumu najveći hrasta lužnjaka najveću u Europi. Upozoravali smo da će se prokapanjem kanala poremetiti režim podzemnih voda o kojima ovise šume Spačvanskog i Bosutskog bazena, koje su pak usko povezane s globalnom promjenom klime. Za pouzdane rezultate u tome području istraživanja potrebni su određeni vremenski nizovi stvarnoga mjerenja u današnjem razdoblju uočenih klimatskih promjena, kako bi bi se dobili pouzdani rezultati. „Kako te šume ovise o hidrogeološkim okolnostima u rijekama i njihovom dinamičnom vodnom režimu, prostorni plan se mora izjasniti o sveukupnom povezanom šumskom ekosustavu i o njegovom odnosu prema vodi. Izabrani linearni isječak od 10.600 ha nije dovoljan za prikaz i ne odgovara ekološkim okolnostima“. Isto tako, opskrbu pitkom vodom (Regionalna opskrba podzemnih voda «Gundinci-Babina Greda») treba također tretirati kao posebno vrijednim zaštite. „Kanal ugrožava to strateški osobito važno mjesto za uzimanje pitke vode, uključivši i njegovo prostorno veliko obuhvatno područje, bez davanja točnih podataka“. Pitanje navodnjavanja poljoprivrednih površina, ekološki opravdano, pa i troškovno povoljnije, bolje je riješiti gravitacijom iz akumulacija na Psunju i Papuku. Na mnoga pitanja taj projekt nije dao odgovore, posebice nije poznato kako će gradnja kanala utjecati i na kontaktna područja izvan projekta. Stručnjaci postavljaju pitanje: da li je izgradnja uopće svrsishodna i moguća te kakvo gospodarsko značenje ima za Hrvatsku? „1.) Hrvatska već ima povoljno stajalište u međunarodnom riječnom brodarskom prometu (Vukovar) i 2.) jer bi gradnja kanala poticala konkurenciju kroz bosanske luke na Savi. I za tu točku je prije utvrđivanja plana potrebna analiza troškovi - korist. Stručnjaci se pitaju zašto bi Hrvatska potrošila 600 milijuna eura za priključak inozemnih luka uz Dunav i time sama sebi stvorila konkurenciju? Zar nije bolje voziti željeznicom direktno od Vukovara za Zagreb, Rijeku ili Ploče, a ne najprije za Bosanski Šamac ili Brčko brodom, a od tamo željeznicom“. Svakako, nas najviše zanima što će biti s našim najvrjednijim nizinskim šumama kada padne razina podzemnih voda, njihov osnovni hidrološki čimbenik. Šumarski stručnjaci su suglasni da će se primjerice šume Spačvanskog bazena, posebice one starije (dakle najkvalitetnije) osušiti, jer korjenov sustav hrasta lužnjaka neće moći doseći novu razinu podzemne vode. Dakle „nove priče“ o Kanalu Dunav-Sava poziv su da se ponovo uključimo u argumentiranu raspravu, kako bi zaštitili naše najvrjednije nizinske šume. To je osnovni problem, kompatibilan upravo s novoprihvaćenom Zelenom tranzicijom UN, ugrađenom nedavno i u Nacionalnu strategiju razvoja. Uredništvo |
autori: Uredništvo  | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Igor Poljak, Joso Vukelić, Antonio Vidaković, Marijan Vuković, Marilena Idžojtić | UDK 630* 164 +165 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.11-12.1 |
539 |
| Varijabilnost populacija običnoga bora (Pinus sylvestris L.) na području sjeverozapadnoga dijela Male Kapele prema morfološkim obilježjima iglica i češera |
|
|
| Sažetak U radu je istražena morfološka varijabilnost populacija običnoga bora na području sjeverozapadnoga dijela Male Kapele. Raznolikost i strukturiranost populacija utvrđena je na osnovi deset mjerenih morfoloških značajki iglica i češera, pri čemu su korištene deskriptivne i multivarijatne statističke metode. Provedenim istraživanjem utvrđena je niska varijabilnost morfoloških značajki, a razlike između stabala unutar populacija, kao i između populacija, potvrđene su za većinu istraživanih svojstava. Unutarpopulacijska varijabilnost bila je veća nego međupopulacijska, osim za značajke širina iglice, dužina češera i širina štitića. Istraživanjem je potvrđen i trend variranja populacija po ekološkom principu, kao i specifičan gradijent, odnosno promjena u morfološkoj varijabilnosti s obzirom na promjenu nadmorske visine. Populacije s nižih nadmorskih visina imale su manje češere u odnosu na populacije s viših nadmorskih visina. Osim toga, pionirski karakter običnoga bora u kojega ponekad vrlo mali broj jedinki sudjeluje u osnivanju novih populacija, rezultirao je malom varijabilnošću populacija te njihovom velikom diferencijacijom na tako malom području. Ključne riječi: četinjače; obični bor; morfometrijska analiza; unutarpopulacijska varijabilnost; međupopulacijska varijabilnost; genetički drift |
autori: Igor Poljak VUKELIĆ, Joso  ŠL Antonio Vidaković Marijan Vuković IDŽOJTIĆ, Marilena ŠL | |
| Mario Slatki, Jelena Kralj | UDK 630* 148.2 + 653 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.11-12.2 |
551 |
| Izbor staništa sekundarnih dupljašica u poplavnim nizinskim šumama uz rijeku Dravu u Hrvatskoj |
|
|
| Summary Korelacija između karakteristika zajednica sekundarnih dupljašica te florističkih i strukturalnih karakteristika staništa istražena je u nizinskim poplavnim šumama uz rijeku Dravu u Hrvatskoj. Standardna metoda prebrojavanja u točki korištena je za istraživanje zajednica ptica, a metoda kružnih ploha za istraživanje staništa. Mjerenja su provedena na ukupno 66 točaka. Korištena je analiza primarnih komponenti sa 28 varijabli staništa te Spearman rank korelacija između skorova primarnih komponenti i varijabli zajednica ptica (broj vrsta i broj parova). Bazalna površina stabala korištena je kao indikator starosti, ali i za klasifikaciju istraživanih točaka u četiri skupine (sastojine jasena, topole, johe i miješane sastojine). Zabilježeno je ukupno osam vrsta sekundarnih dupljašica i 14 vrsta drveća. Prosječna starost istraživanih točaka bila je 59,8 ± 20,5 godina. Sastojine jasena i miješane sastojine u prosjeku su bile starije od sastojina johe i topole. Shannon-Wiener indeks raznolikosti bio je veći u sastojinama s dominantnim jasenom i povećavao se sa starosti šume. Značajna pozitivna korelacija dobivena je između broja vrsta te brojnosti ptica i starijih sastojina s manjim brojem vrsta drveća i manjim relativnim brojem jedinki topole i johe. Možemo zaključiti da sastav zajednica sekundarnih dupljašica u nizinskim poplavnim šumama ovisi o strukturnim karakteristikama šuma, pri čemu stare sastojine pokazuju veću brojnost i raznolikost. Ključne riječi: zajednice ptica; struktura šumskog staništa; starost šume |
autori: Mario Slatki Jelena Kralj | |
| Murat Kose, Caglar Ugurlu, Omer Oncul, Fatih Demirci, Ilker Angin | UDK 630* 164 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.11-12.3 |
559 |
| Korištenje otpadnog mulja i diatomita kao medija u proizvodnji sadnica običnog bora (Pinus sylvestris L.) i procjena preživljavanja sadnica na terenu |
|
|
| Sažetak Unatoč tome što se supstratu za uzgoj dodaju određeni organski i anorganski supstrati kako bi se poboljšale njegove fizičke i kemijske karakteristike, i dalje je zanimljiva potreba za istraživanjem novih materijala i/ili smjesa koje smanjuju udio skupocjenog treseta u supstratima. U ovom radu procijenit će se izvedivost smanjenja sadržaja treseta u supstratima njegovom zamjenom s različitim količinama diatometa i mulja iz otpadnih voda za rast sadnica običnog bora (Pinus sylvestris L.) te njihovo preživljavanje na terenu. Kako bi se procijenila izvedivost smanjenja sadržaja treseta u supstratima zamjenom s različitim količinama diatometa i mulja iz otpadnih voda, provedeno je istraživanje u stakleniku, pod prirodnim svjetlom i u kontroliranim temperaturnim uvjetima. Između 2013. i 2017. godine u mjestu Sarıkamış, Kars (SI Anadolija) pokrenuto je istraživanje kojim će se procijeniti učinak koje zemljište ima na sadnice običnog bora koje rastu u različitim supstratima. Visoko organske tvari te makro i mikrohranjivi sastojci koji se nalaze u mulju iz otpadnih voda poboljšali su sastav rizosfere. što je rezultiralo bržim rastom sadnica. Kao rezultat evaluacija obavljenih u pogledu morfoloških karakteristika sadnica i utjecaja koji zemljište ima na preživljavanje sadnica; najbolji učinak postignut je u 9. (50%P + 50%SS) i 3. smjesi (75%SS + 25%DE). Ključne riječi: Mulj iz otpadnih voda; diatomit; treset; obični bor; morfološka svojstva; preživljavanje sadnica na terenu |
autori: Murat Kose Caglar Ugurlu Omer Oncul Fatih Demirci Ilker Angin | |
| Amina Mašić | UDK 630* 969 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.11-12.4 |
565 |
| Žene u šumarstvu u Bosni i Hercegovini |
|
|
| Sažetak U većini europskih zemalja ne postoje pouzdana saznanja o zastupljenosti i ulozi žena u šumarstvu. Lewis (2005) navodi da su u SAD-u, u šumarstvu 1981. godine u tehničkom radu zaposleno 17,5%, a u administraciji 31,8%, 1991. godine je zaposleno u tehničkom sektoru 33,5%, a u administraciji 32,7%. Na Univerzitetu u Sarajevu prva žena stekla je diplomu inženjera šumarstva 1955. godine, iduće godine dvije žene, a 1957. pet žena. Anketno istraživanje provedeno je u cilju utvrđivanja zastupljenosti žena u šumarstvu, kao i pokušaja razumijevanja osnovnih razloga odabira ove profesije, s ciljem eventualnih poboljšanja uvjeta ili motiviranja novih generacija žena u šumarstvu. Uzorak je činilo 78 ispitanica, koje su uposlenice poduzeća: “Bosanskohercegovačke šume” Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Srednjobosanske šume d.o.o. Donji Vakuf, Unsko – sanske šume d.o.o. Bosanska Krupa, Zeničko - dobojske šume d.o.o. Zavidovići, KJP ,,Sarajevo-šume d.o.o. Sarajevo, JPŠ ” Šume Republike Srpske” a.d. Sokolac. Stalno zaposlenih žena sa diplomom Šumarskog fakulteta u Federaciji je 83, a u Republici Srpskoj 151. Samo u Šumama SBK rade žene sa SSS-III stupnja šumarske struke, što ukazuje da ne postoji interes za obavljanje takvog posla. Tijekom studije anketirano je ukupno 78 žena zaposlenih u šumarstvu, od čega je 19 završilo poljoprivrednu ili šumarsku školu, što čini ¼ u odnosu na žene koje su završile druge srednje škole. To ukazuje da je šumarstvo kao struka privlačnije ženama koje su završile druge srednje škole npr. umjetničke škole ili druge tehničke škole. Od 1981.godine šumarstvo postaje interesantnije ženama, od 522 diplomanta, 142 su žene. U Federaciji devet žena se nalazi na rukovodećim pozicijama, a u Republici Srpskoj 21. Ključne riječi: žene; šumarstvo; motivacija; privreda; obrazovanje |
autori: Amina Mašić | |
| A. Pilipović, M. Drekić, S. Stojnić, N. Nikolić, B. Trudić, M. Milović, L. Poljaković-Pajnik, M. Borišev, S. Orlović | UDK 630* 161 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.11-12.5 |
573 |
| Fiziološki odgovor dvije familije hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na kombinaciju stresa – suša i defolijatori |
|
|
| Sažetak Hrast lužnjak (Quercus robur L.) predstavlja jednu od ekonomski i ekološki najznačajnijih drvenastih vrsta u jugoistočnoj Europi, čiji je opstanak znakovito ugrožen promjenama okoliša koje se najčešće očituju u poremećaju vodnog režima i napadima kukaca. Imajući u vidu činjenicu da oba negativna čimbenika dovode do poremećaja fizioloških procesa u biljkama i da često utječu na biljke zajedno, cilj ovoga pokusa bio je ispitati utjecaj pojedinačnog i zajedničkog djelovanja suše i napada kukaca na fiziologiju hrasta lužnjaka i mogućnost različite reakcije uvjetovane porijeklom sadnica. U ovom smo radu ispitivali utjecaj suše i napada gubara (Lymantria dispar) na klijance hrasta lužnjaka porijeklom iz dvije familije polusrodnika koji su bili naklijani u kontroliranim uvjetima i potom izloženi sljedećim tretmanima: suša ( D); gubar (GM); suša i gubar (D+GM) te kontrola (Ø) u trajanju od 15 dana, nakon čega je slijedio oporavak biljaka u trajanju od 7 dana. Krajem tretmana i nakon oporavka, izvršena su mjerenja fizioloških parametara – stopa neto fotosinteze (A), stopa transpiracije (E), stopa provodljivosti puči (gs), intercelularna koncentracija CO2 (Ci), učinkovitosti korištenja vode (WUE), aktivnosti nitrat-reduktaze (NRA) i sadržaja klorofila. Rezultati mjerenja fizioloških parametara prilikom induciranog Kod tretiranih klijanaca A opala je za 42-61% u odnosu na kontrolni tretman (Graf 1) a u isto vrijeme, zabilježen je porast Ci u svim tretmanima, što ukazuje na metaboličku limitiranost fotosinteze, osobito ako se uzme u obzir da nije zabilježeno signifikantno smanjenje provodljivosti puči u svim tretmanima. Inducirani stres je različito utjecao na aktivnost nitrat-reduktaze koja je bila smanjena samo kod familije 2 u svim tretmanima. Period oporavka biljaka (Graf 2) nije doveo do povećanja intenziteta fotosinteze kod ispitivanih sijanaca hrastova u obje familije, ali je zabilježena razlika u pogledu razine njene limitiranosti. Kod familije 2 limitiranost je bila uvjetovana zatvorenošću puči (smanjena vrijednost gs), dok je kod familije 7 ona i dalje bila metaboličke prirode (visoke vrijednosti Ci). Oporavak je uvjetovao povećanje razine aktivnosti nitrat-reduktaze, što ukazuje na postepeni oporavak biljaka. Analiza varijance utjecaja tretmana, familije i perioda oporavka (Tablica 1) pokazala je znakoviti utjecaj porijekla sjemena na sve ispitivane parametre osim intenziteta neto fotosinteze (p>0.001), dok je utjecaj tretmana bio signifikantan kod svih ispitivanih parametara (p>0.001) Period oporavka je imao signifikantan utjecaj (p<0.001) samo za E, NRA i WUE. Dobiveni su rezultati pokazali značajan utjecaj stresa na fiziološke procese u klijancima hrasta lužnjaka, posebice na intenzitet neto fotosinteze, dok je oporavak pokazao različitu reakciju ispitivanih familija unatoč i dalje smanjenom intenzitetu neto fotosinteze. Dobiveni rezultati ukazuju i na značaj porijekla sjemena, odnosno utjecaj njegove genetske pozadine na reakciju ispitivanih familija glede njihove reakcije i oporavka od stresa. To ukazuje na mogućnost korištenja fizioloških parametara u procesu selekcije reproduktivnog materijala hrasta lužnjaka na otpornost prema stresnim čimbenicima poput suše ili napada defolijatora. Ključne riječi: hrast lužnjak; fotosinteza; WUE; SPAD; aktivnost nitrat-reduktaze |
autori: Andrej Pilipović Milan Drekić Srđan Stojnić Nataša Nikolić Branislav Trudić Marina Milović Leopold Poljaković-Pajnik Milan Borišev Saša Orlović | |
| Vladan Popović, Aleksandar Lučić, Ivona Kerkez Janković, Ljubinko Rakonjac, Saša Bogdan | UDK 630* 164 + 232.3 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.11-12.6 |
585 |
| Varijabilnost svojstava plodova kod provenijencija divlje trešnje (Prunus avium L.) u Srbiji |
|
|
| Sažetak Prirodne populacije divlje trešnje u Srbiji nalaze se blizu južne granice areala ove značajne šumske vrste. Opstanak rubnih provenijencija, u Srbiji i široj regiji jugoistoka Europe, ugrožen je uslijed promjene klime, male veličine populacija, niske kompetitivnosti vrste i dr. Zbog toga se preporučuje umjetno potpomaganje obnove populacija uz proširivanje njihove genske raznolikosti. Iako je poznavanje razine i strukture genetske raznolikosti preduvjet njene učinkovite konzervacije i korištenja, istraživanja ove tematike na divljoj trešnji u regiji su rijetka. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razinu i obrazac fenotipske varijabilnosti za morfološka svojstva plodova, a raspravljena je i mogućnost povezanosti obrasca fenotipske varijabilnosti s genetskom diferencijacijom provenijencija. Plodovi su prikupljeni u devet prirodnih populacija. Analizirano je deset morfoloških svojstava plodova i utrđena je prosječna klijavost provenijencija. Najmanje varijabilnim pokazalo se svojstvo širina ploda (CV = 6.2%), dok je najvarijabilnije svojstvo bila debljina peteljke (CV = 29.4%). Analizom varijance utvrđeno je da su se provenijencije međusobno statistički značajno razlikovale po svim istraživanim morfološkim svojstvima plodova (p<0.01; α = 0.05), izuzev po svojstvu debljina peteljke (p = 0.92). Iako je varijabilnost između provenijencija bila statistički značajna, razina unutarpopulacijske varijabilnosti bila je znatno veća (41.2-52.1%) od međupopulacijske diferencijacije (5.3-15.2%). Obrazac diferencijacije između provenijencija utvrđen je korelacijskom analizom prosječnih vrijednosti svojstava s klimatsko-geografskim varijablama provenijencija, pri čemu su se debljina ploda i duljina peteljke pokazali kao korisna dijagnostička svojstva. Prosječna debljina ploda bila je signifikantno pozitivno korelirana s nadmorskom visinom (R = 0.69; p = 0.04), prosječnom godišnjom količinom snježne oborine (R = 0.80; p = 0.01) i prosječnim godišnjim brojem stupanj-dana ispod 0°C (R = 0.70; p = 0.04). Prosječna duljina peteljke bila je signifikantno negativno korelirana s prosječnom godišnjom količinom snježne oborine (R = -0.69; p = 0.04), a pozitivno s omjerom godišnje temperature i količine oborina (R = 0.71; p = 0.03). Rezultati su pokazali ekoklinalni obrazac fenotipske diferencijacije provenijencija s obzirom na nadmorsku visinu staništa i s njom koreliranim ekološkim varijablama. Iako su istraživanja obuhvatila fenotipsku varijabilnost plodova iz prirodnih populacija, ovakvi rezultati ukazuju na vjerojatnost genetske diferencijacije provenijencija s obzirom na nadmorsku visinu. To daje temelj preporuci vertikalne sjemenske zonacije areala divlje trešnje u Srbiji, kao i sukladnog korištenja njenog reprodukcijskog materijala u potpomognutoj obnovi. Radi potvrde rezultata ovog istraživanja odnosno preciznije determinacije genetske strukture prirodnih populacija, neophodno je primijeniti metode analiza raznovrsnih fenotipskih svojstava u posebno dizajniranim pokusnim nasadima (npr. testovima provenijencija) kao i analiza prikladnih DNA markera. Ključne riječi: morfologija; sjeme; fenotipska svojstva; diferencijacija provenijencija; ekoklina. |
autori: Vladan Popović Aleksandar Lučić Ivona Kerkez Janković Ljubinko Rakonjac BOGDAN, Saša ŠL | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Damir Drvodelić, Milan Oršanić, Mirjana Grahovac-Tremski | UDK 630* 232.3 https://doi.org/10.31298/sl.144.11-12.7 |
597 |
| Rasadnička proizvodnja šumskih voćkarica u rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o. |
|
|
| Sažetak U članku se definira pojam šumskih voćkarica ili šumskoga voća koji je godinama prisutan u hrvatskom šumarstvu i navedeni pojam se uspoređuje s ostalim pojmovima koji nisu istoznačnice, a odnose se na šumsko drveće, grmlje i prizemno rašće jestivih i ljekovitih plodova, samonikle voćke i domesticirane voćke. Za svaki pojam navode se tipični predstavnici vrsta. Prikazana je proizvodnja po vrstama drveća u rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o. u 2019./2020. godini prema upravama šuma podružnicama (UŠP), organizacijskim jedinicama i rasadnicima. Što se tiče proizvodnje šumskih voćkarica, drveća jestivih i ljekovitih plodova, samoniklog voća i domesticiranih voćki ista je prisutna u samo tri rasadnika Hrvatskih šuma d.o.o. (Zelendvor, Oštarije i Lukavec). U navedena tri rasadnika ukupno se proizvodi (2019./2020.) svega četiri vrste iz navedene četiri kategorije: oskoruša, divlja trešnja, pitomi kesten i crni orah. Sve četiri vrste se proizvode u rasadniku Zelendvor, dok se u rasadniku Oštarije proizvode šumske sadnice oskoruše i divlje trešnje, a u rasadniku Lukavec samo šumske sadnice divlje trešnje. Prikazana je proizvodnja i isporuka sadnog materijala navedenih vrsta iz rasadnika Hrvatskih šuma d.o.o. za razdoblje od 2012. do 2017. godine. Na zalihama ili u proizvodnji, u svim rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o. za razdoblje od 2012. do 2018. godine najviše je bilo sadnica crnog oraha u iznosu od 183 670 komada, slijede sadnice divlje trešnje s 132 069 komada, pitomog kestena s 53 010 komada i divlje kruške s 4 882 komada. Najviše isporučenih sadnica, sukladno proizvodnji, bilo je kod crnog oraha i to u iznosu od 191 435 komada, slijede sadnice divlje trešnje s 71 954 komada, pitomog kestena s 28 515 komada i divlje kruške s 2 860 komada. U promatranom istraživanom razdoblju (2012.-2018.) u svim rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o. proizvodilo se samo 4 vrste iz navedenih kategorija, s ukupnom zalihom ili proizvodnjom od 373 631 komada šumskih sadnica i isporukom od 294 764 komada. Ukupno gledano za sve četiri vrste vidi se da je 78 867 komada sadnica više uzgojeno nego što je isporučeno. Zbog mogućnosti ekološkog uzgoja, dobre prilagodljivosti vrsta na globalne klimatske promjene, davanja državnih poticaja i ne previše zahtjevne njege, u bliskoj budućnosti bit će sve naglašeniji uzgoj vrsta za pridobivanje sekundarnih ili ne drvnih šumskih proizvoda u plantažama. Zbog promjene klimatskih uvjeta i sinergizma brojnih nepovoljnih biotskih i abiotskih čimbenika, mnoge autohtone vrste su danas ugrožene i postepeno se ili naglo suše i propadaju. Nekim će vrstama šumskih voćkarica, šumskog drveća, grmlja i prizemnog rašća jestivih i ljekovitih plodova, samoniklih voćki i domesticiranih voćki pogodovati promjena klime, što će dovesti do širenja njihovog prirodnog areala, uz povećanje potencijalnih površina pogodnih za umjetni uzgoj. Ključne riječi: rasadnička proizvodnja; crni orah; divlja trešnja; divlja kruška; oskoruša |
autori: DRVODELIĆ, Damir ŠL ORŠANIĆ, Milan ŠL GRAHOVAC - TREMSKI, Mirjana ŠL | |