|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 1-2/2020 3-4/2020 5-6/2020 7-8/2020 9-10/2020 11-12/2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
3-4/2020 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 117 | |
| Hrvatske šume d.o.o. – feudalac ili provoditelj zakona |  
|
|
| RIJEČ UREDNIŠTVA Za tematiku i aktualnost ove rubrike Šumarskoga lista očito nije potrebno brinuti. Naime, svako malo mediji nam prenose vijesti o novim nesporazumima pa i sukobima šumarske struke i amaterskih udruga, koje si umišljaju da sve znaju o šumarstvu. Interesantno, primjerice u kirurgiju se ne petljaju! Tako ovih dana u Glasu Istre čitamo: Nastavlja se fajt oko Motovunske šume – Tartufari uzvraćaju udarac: Hrvatske šume ponašaju se kao feudalac! Šire o tome pisat ćemo na temelju egzaktnih podataka u jednoj od rubrika sljedećeg dvobroja Šumarskoga lista. Ovdje ćemo komentirati Zakon i ulogu Hrvatskih šuma d.o.o. Feudalizam je oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem i dijelu novoga vijeka, ukinut 1848. godine, a feudalac je vlasnik zemljišta za kojega drugi rade. Da li su Hrvatske šume d.o.o. vlasnik zemljišta-šume i da li odgovaraju tome kriteriju? Za odgovor na ovo pitanje pozivamo se ponajprije na zakon, u ovome slučaju Zakon o šumama, koji u članku 2. (1) kaže: Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobnu zaštitu, a u istom članku (3) Vlada Republike Hrvatske upravlja šumama i šumskim zemljištem u interesu Republike Hrvatske, prema u daljnjem tekstu navedenim načelima. Članak 3. (1) navodi: Šume i šumska zemljišta specifično su šumsko bogatstvo te s općekorisnim i gospodarskim funkcijama šuma uvjetuju poseban način planiranja, gospodarenja i korištenja na načelu održivog gospodarenja šumama. (2) Održivo gospodarenje šumama znači korištenje šuma i šumskog zemljišta na način, i u mjeri, koja održava njihovu bioraznolikost, produktivnost, kapacitet za regeneraciju, vitalnost i potencijal da trenutačno i ubuduće ispune odgovarajuće ekološke, gospodarske i društvene funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini te koja ne uzrokuje štetu drugim ekosustavima. Po tome načelu potrajnosti, hrvatskim šumama šumarska struka gospodari već više od 250 godina. Uz gospodarske funkcije šuma (proizvodnju drvnih sortimenata, proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala i proizvodnju nedrvnih šumskih proizvoda), treba imati na umu da ona osigurava i njene općekorisne funkcije navedene u članku 4. (1) do (9). Dakle, u gospodarenju s tim najsloženijim ekosustavom nema mjesta amaterizmu i interesnim skupinama! Žalosno je i nelogično, ali istinito, da je politika koja treba strogo zagovarati Zakon, češćesklonija njima nego struci. Imajući u vidu prethodno rečeno o šumi kao specifičnom šumskom bogatstvu, logično je da operativno njima može upravljati i gospodariti specifična pravna osoba koja posjeduje potrebnu infrastrukturu, opremu i posebice visoko stručne kadrove. Kada je riječ o visokostručnim kadrovima opetovano ističemo, kako se još u 19. stoljeću odlučilo da šumama trebaju upravljati i gospodariti fakultetski obrazovani stručnjaci, pa ističemo da je i šumarska fakultetska nastava u Hrvatskoj uspostavljena već 20. listopada 1898. godine. Stoga je logično da upravljanje i gospodarenje šumama Vlada Republike Hrvatske povjerava javnom šumoposjedniku Hrvatske šume d.o.o. čiji je osnivač. Članak 44. (1) propisuje: Javni šumoposjednik i Ustanova (kada se radi o zaštićenim šumama) dužni su osigurati zaštitu šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji te provoditi šumski red. Iz svega je razvidno da je sve zakonom propisano i da su Hrvatske šume d. o. o. provoditelj Zakona o šumama, a nikako feudalac. No, kada raspravljamo o stanju u našoj Državi, počevši od društvenih odnosa, gospodarstva, pa sve do prevelikog uvoza „svega i svačega“, svima su „puna usta“ Pravne države, naravno samo kada to njima ide u prilog, a briga ih za opći interes. Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Mario Ančić, Renata Pernar, Milan Bajić, Andrija Krtalić, Ante Seletković, Dubravko Gajski, Jelena Kolić | UDK 630*120 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.3-4.1 |
119 |
| Spektralni potpisi (endmemberi) nekih šumskih vrsta u Republici Hrvatskoj |
|
|
| SAŽETAK Svi objekti reflektiraju, apsorbiraju ili emitiraju elektromagnetsko zračenje ovisno o sastavu, stvarajući jedinstvene uzorke koje zovemo spektralni potpisi ili endmemberi. Čisti spektralni uzorci definiraju se u idealnim terenskim ili laboratorijskim uvjetima, gdje je spektar refleksije dobiven uporabom spektroradiometra fokusiranog na jednu površinu. Prema istraživanjima, većina spektralno čistih uzoraka odnosi se na istraživanja minerala. Spektralni potpisi vegetacije, za razliku od spektralnih potpisa minerala, su dinamični (u spektralnoj, prostornoj i vremenskoj rezoluciji), znatno zahtjevniji za prikupljanje i dokumentiranje, te ih treba s oprezom ugraditi u spektralne knjižnice. Postoji nekoliko spektralnih knjžnica (većih i manjih) koje su organizirane po poglavljima, a sastoje se od uzoraka koji imaju dovoljan broj analiza i dokumentaciju za utvrđivanje kvalitete spektra. U ovome istraživanju izdvojeni su spektralni potpisi za nekoliko vrsta u Hrvatskoj: hrast lužnjak (Quercus robur L.), običnu bukvu (Fagus sylvatica L.), običnu jelu (Abies alba Mill.), običnu smreku (Picea abies L.), bijelu imelu (Viscum album L. ssp. Abietis (Weisb.)) i žutu imelu (Loranthus europaeus Jacq.). Svrha istraživanja je bila uspostaviti spektralnu knjižnicu za buduća istraživanja primjene hiperspektralnih skenera pri detekciji vrsta drveća. Za prikupljanje spektralnih potpisa korišten je hiperspektralni linijski skener ImSpector V9, koji snima vidljivi i bliži infracrveni dio spektra od 430 do 900 nm. Osim njega korišten je i senzor sunčevog zračenja FODIS, kako bi dobili prosječnu vrijednost sunčeve insolacije u trenutku snimanja. Snimanje je provedeno u kontroliranim uvjetima. Uzorci su postavljeni na kružnu podlogu sa naznačenom podjelom za svakih 45 stupnjeva točno u centru optičke osi skenera, te su rotirani kružno. Spektralne snimke su zatim obrađivane u softveru ImageJ gdje su izdvojeni podaci za daljnju analizu. Nakon obračuna srednjih vrijednosti po vrstama napravljene su usporedbe između vrsta. Dobiveni rezultati pokazali su preklapanja u vidljivom dijelu spektra, dok u bližem infracrvenom dijelu spektra vrste diferenciraju jedna od druge, odnosno rezultati pokazuju kako postoji razlika između spektralnih krivulja uzoraka. Provedenim istraživanjem definirani su postupci uzimanja uzoraka i dobiveni spektralni potpisi za istraživane vrste (endmemberi). Spektralni potpisi postali su dio spektralne knjižnice, a najznačajniji rezultat istraživanja je mogućnost primjene za detekciju vrsta na hiperspektralnim snimkama. Ključne riječi: spektralni potpisi (endmemberi); hrast lužnjak; obična bukva; obična jela; obična smreka; bijela imela; žuta imela |
autori: ANČIĆ, Mario ŠL PERNAR, Renata  ŠL Milan Bajić Andrija Krtalić SELETKOVIĆ, Ante ŠL Dubravko Gajski Jelena Kolić | |
| Goran Gužvica, Monika Petković, Marko Augustinović, Lidija Šver | UDK 630* 153 (Canis aureus) (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.3-4.2 |
129 |
| Istraživanje čaglja (Canis aureus) u Parku prirode Lonjsko polje akustičnom metodom i metodom fotozamki |
|
|
| SAŽETAK Naglo širenje područja obitavanja čaglja, ali i povećanje gustoće populacije, govori o visokom stupnju prilagodljivosti te vrste različitim stanišnim uvjetima. Prije 15-tak godina, pojava čaglja na području Parka prirode (PP) Lonjsko polje bila je sporadična, dok danas na tom području nedvojbeno egzistiraju teritorijalni čopori. U razdoblju od 2012. do 2015. godine provedeno je istraživanje s ciljem utvrđivanja broja i minimalne prosječne teritorijalne gustoće čopora čagljeva na području PP Lonjsko polje primjenom akustične metode i metode fotozamki. Akustičnom metodom je procijenjeno da je na području PP Lonjsko polje u istraživanom razdoblju obitavalo 14 teritorijalnih čopora čagljeva, područje odaziva čagljeva bilo je od 186,30 do 214,50 km2 te se minimalna procijenjena gustoća čopora čagljeva kretala u rasponu od 0,65 do 0,75 na 10 km2. U usporedbi s drugim istraživanim područjima u Hrvatskoj teritorijalna gustoća čopora čagljeva procijenjena akustičnom metodom na području PP Lonjsko polje je nešto manja, a jedan od mogućih razloga je činjenica da su određeni dijelovi PP Lonjsko polje u nekim razdobljima nedostupni čagljevima zbog poplava, što bi moglo imati utjecaj na njihovo korištenje prostora. U razdoblju od 2012. do 2015. godine metodom fotozamki je prikupljeno 437 (8,8 %) fotografija/video isječaka na kojim su zabilježeni čagljevi. Nakon uklanjanja triplikata preostalo je 336 događaja čaglja odnosno fotografija/video isječaka na kojima je ukupno zabilježeno 359 jedinki čaglja, bez mogućnosti determinacije na razini jedinke. Od ukupnog broja događaja, jedna jedinka je zabilježena u 94,64 % događaja, a u 0,30 % događaja zabilježen je najveći broj jedinki, odnosno 5 jedinki na istoj fotografiji/video isječku. Uporabom metode fotozamki je utvrđeno da je najveći stupanj aktivnosti čagljeva noću (73,51 % od ukupnog broja događaja) i u sumrak (19,64 %), ali su zabilježene i dnevne aktivnosti (6,85 %). Najveći broj događaja, zabilježen je između 3 i 5 sati. Tijekom dana, u četiri godine primjene metode fotozamki, nikada nije snimljena fotografija čaglja između 14 i 16 sati te 17 i 18 sati. Čagalj iskorištava resurse koje mu omogućavaju ljudske aktivnosti i naseljena područja. Međutim, ako na području obitavanja čaglja prevladavaju mozaici poljoprivrednih površina, gdje plijena ima u izobilju, ali je ograničena mogućnost dnevnog zaklona, čagljevi se pretežito kreću noću, što smanjuje rizik od susreta s ljudima. Ključne riječi: čagalj; Canis aureus; brojnost i gustoća čopora; fotozamke; akustična metoda; PP Lonjsko polje |
autori: Goran Gužvica Monika Petković Marko Augustinović Lidija Šver | |
| Danijela Miljković, Dijana Čortan | UDK 630* 164 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.3-4.3 |
139 |
| Morfometrijska i morfološka analiza lista crne topole (Populus nigra L.) u plavnim i neplavnim područjima sliva Dunava |
|
|
| SAŽETAK Ljudska aktivnost izazvala je globalne promjene u prirodi, posebice režim poplava, kao faktor stresa koji potencijalno utječe na močvarne ekosustave. Stoga je vrlo važno poznavanje strategija biljnog razvoja močvarne vegetacije na nizu poplavnih gradijenta. Učestale poplave su posljedica stalnih klimatskih promjena. Ovo istraživanje bilo je usmjereno na područje Specijalnog rezervata prirode “Gornje Podunavlje” koje predstavlja kompleks osebujnog močvarnog područja, koje potječe iz nekadašnjih prostranih poplavnih dijelova dunavskog bazena. Odabrali smo uzorke koji se nalaze s obje strane nasipa u branjenom području i u poplavljenom području. Glavni je cilj procena varijabilnosti morfologije lista Populus nigra L. (priobalna stabla) izmedju dva staništa (plavljeno i ne plavljeno). Metode geometrijske morfometrije primijenjene su kako bi se vizualno razlikovale oblike lista, dok smo kao mjeru razvojne nestabilnosti koristili kombinirane indeks listove fluktuirajuće asimetrije. Statistički značajan utjecaj poplava dobiven je samo za geometrijsku veličinu i oblik lista, te su ta svojstva prepoznata kao pokazatelji suboptimalnog sredinskog okruženja. Stoga je vrlo važno poznavanje strategija biljnog razvoja močvarne vegetacije na nizu poplavnih gradijenta. Ključne riječi: obalne vrste drveća; Populus nigra L.; nestabilnost razvoja lista; oblik lista; tolerantna na poplave; Podunavlje |
autori: Danijela Miljković Dijana Čortan | |
| Velid Halilović, Jusuf Musić, Jelena Knežević, Mario Šarić, Besim Balić, Dalibor Ballian | UDK 630* 360 +462 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.3-4.4 |
149 |
| Istraživanje mehaničkih oštećenja stabala jele i drugih vrsta tijekom eksploatacije – Slučaj Šumarije „Glamoč“ |
|
|
| SAŽETAK Mehanizacija koja se koristi u iskorištavanju šuma utječe na pojavu oštećenja u sastojini i na šumskom tlu. Istraživanja u ovom radu su imala za cilj utvrđivanje oštećenja na stablima jele i drugih vrsta drvća pri sječi i izradi drvnih sortimenata te privlačenju šumskim zglobnim traktorom. Istraživanja su obavljena u mješovitim šumama bukve i jele sa smrekom na području ŠGP „Glamočko”, G.J. „Hrbinje-Kujača“. Prikupljeni su sljedeći podaci o oštećenim stablima: vrsta drveća, prsni promjer stabla, privredna važnost stabla, broj oštećenja, mjesto oštećenja, uzrok oštećenja, vrsta oštećenja. Oštećenja su evidentirana kod ukupno 305 stabala, 133 stabala jele (Abies alba), 130 stabala bukve (Fagus sylvatica), 33 stabla smreke (Picea abies), osam stabala jarebike (Sorbus aucuparia) i jedno (1) stablo gorskog javora (Acer pseudoplatanus). Ukupan intenzitet oštećenja je iznosio 18,7%, a kad tome pridodamo i stara oštećenja, ukupan broj ozljeda iznosi 496. Prema tomu, kada se u obzir uzmu i stara oštećenja, tada intenzitet oštećenja iznosi 30,6%. Najveći broj oštećenja se nalazi u debljinskom stepenu od 10 do 14,99 cm. Prema uzroku oštećenja, najveći broj oštećenja je nastao prilikom faze privlačenja (217 stabala), dok je prilikom sječe oštećeno 88 ili 29% stabala. Kako je faza privlačenja podijeljena na fazu primicanja i privlačenja, ukupan broj oštećenih stabala tijekom faze primicanja iznosio je 157 ili 52%, dok je tijekom privlačenja broj oštećenih stabala iznosio 60 ili 19%. Da bi se prilikom sljedećih operacija iskorištavanja šuma smanjile štete na stablima, potrebna je češća edukacija svih djelatnika koji obavljaju poslove iskorištavanja šuma, potrebno je povećati kontrole obavljanja svih poslova prilikom iskorištavanja šuma, modernizirati strojeve koji se koriste prilikom eksploatacije šuma te na kvalitetan način otvoriti odjele šumskim komunikacijama. Ključne riječi: jela; smreka; bukva; sječa; privlačenje; oštećenje |
autori: Velid Halilović Jusuf Musić Jelena Knežević Mario Šarić Besim Balić Dalibor Ballian | |
| Hanife Erdogan Genç, Ali Ömer Üçler | UDK 630* 232.3 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.3-4.5 |
159 |
| Utjecaj različitih tretmana na prekid dormantnosti i klijavost sjemena Acer cappadocicum Gleditsch var. cappadocicum |
|
|
| SAŽETAK Acer cappadocicum var. cappadocicum široko je rasprostranjen na Kavkazu, u Zapadnoj Aziji i na Himalaji. Javlja se u sjeveroistočnoj Anatoliji u Turskoj na visinama od 400 m do 1600 m, a uobičajen je i u regijama Ordu, Giresun, Trabzon, Rize i Artvin u Turskoj. Iako se Acer cappadocicum prirodno širi u šumama istočnog Crnog mora, on se ne može proizvesti u dovoljnim količinama u privatnim i šumskim rasadnicima. U istraživanju pošumljavanja jedno od glavnih načela odnosi se na korištenje prirodno rastućih vrsta. U ovom radu istraženo je otklanjanje dormantnosti sjemena Acer cappadocicum, jedne od važnih vrsta Acer u području istočnog Crnog mora. Ovaj rad bavi se istraživanjem utjecaja U ovom radu istražen je utjecaj predtretmana na klijavost sjemena i otklanjanja dormantnosti sjemena Acer cappadocicum. Sjeme je prikupljeno 2008. godine u tri navrata u intervalima od približno 15 dana. Kako bi se otklonila dormantnost, primijenjeno je nekoliko tretmana klijanja. Tretmani su uključivali (1) različito vrijeme prikupljanja sjemena, (2) potapanje u vodi, (3) hladno-vlažnu stratifikaciju i (4) primjenu GA3 (giberelinska kiselina). Tretirano sjeme podvrgnuto je klijanju u komori rasta na temperaturi od 5 0C i u stakleničkim uvjetima. Ovim istraživanjem je utvrđeno da sjeme Acer cappadocicum pokazuje fiziološku dormantnost i da je za otklanjanje dormantnosti sjemena potrebno razdoblje stratifikacije. U preliminarnim pokusima sjeme Acer cappadocicum podvrgnuto je hladno-vlažnoj stratifikaciji tijekom osam tjedana. Kad je period stratifikacije produžen, većina sjemena proklijala je tijekom perioda stratifikacije. Najviši postotak klijavosti u komori rasta izloženom postupku s GA3 nakon osam tjedana stratifikacije iznosio je 62. Najviši procenat klijavosti u stakleniku postignut je postupkom hladne stratifikacije nakon osam tjedana (95 %). Utvrđeno je da tretman s GA3 nije imao značajniji utjecaj na klijavost u stakleničkim uvjetima. Prema tomu, za sijanje sjemena Acer cappadocicum u stakleničkim uvjetima ne preporučuje se primjena GA3. Tretman s GA3 i potapanje nestratificiranog sjemena u vodi 48 sati nije imao pozitivne učinke na vrijednosti klijavosti u stakleničkim uvjetima. Iako rezultati dobiveni u komori rasta i stakleniku pokazuju da vrijeme prikupljanja sjemena nije statistički utjecalo na klijavost sjemena, Dunkanov test ukazuje na to da se kllijavost sjemena sakupljenog u trećem navratu signifikantno razlikuje u odnosu na klijavost sjemena sakupljenog u prva dva navrata. Rezultati pokazuju da je najbolje vrijeme za prikupljanje sjemena Acer cappadicucum ono iz trećeg navrata (u listopadu), ali ono može i varirati ovisno o klimatskim uvjetima tijekom godine. Ključne riječi: Acer cappadocicum; sjeme; dormantnost; stratifikacija; giberelinska kiselina |
autori: Hanife Erdogan Genç Ali Ömer Üçler | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Goran Marinković, Ilija Grgić, Jelena Lazić, Milan Trifković | UDK 630* 424 + 266 + 913 https://doi.org/10.31298/sl.144.3-4.6 |
167 |
| Komasacija u funkciji poljozaštitnih šumskih pojaseva u Republici Srbiji – Kritički osvrt |
|
|
| SAŽETAK U ovome radu prikazani su rezultati analize realizacije poljozaštitnih šumskih pojaseva u postupku komasacije. Istraživanjem su obuhvaćena tri karakteristična projekta komasacije u Autonomnoj pokrajini Vojvodini, kroz čije provođenje je trebalo realizirati i projekte poljozaštitnih šumskih pojaseva. S obzirom da se izabrani projekti nalaze u različitim dijelovima područja istraživanja, zaključci izvedeni u ovome radu mogu se smatrati reprezentativnim za teritorij Vojvodine. Studija je pokazala da nije iskorištena prilika za povećanjem šumovitosti Vojvodine, odnosno da projekti poljozaštitnih šumskih pojaseva nisu uopće razmatrani u postupku komasacije ili ako su i uzimani u obzir, zemljište odvojeno za njih nikad nije privedeno namjeni. Ključne riječi: eolska erozija; poljozaštitni šumski pojasevi; komasacija |
autori: Goran Marinković Ilija Grgić Jelena Lazić Milan Trifković | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Damir Drvodelić, Milan Oršanić | UDK 630* 279 https://doi.org/10.31298/sl.144.3-4.7 |
179 |
| Cijepljenje kultivara ukrasnih japanskih javora |
|
|
| SAŽETAK U članku se govori o značaju ukrasnih japanskih javora u projektima krajobraznog uređenja prostora i njihovoj velikoj varijabilnosti. Detaljno je objašnjena metoda proizvodnje podloga iz sjemena i tehnika bočnog cijepljenja koja se provodi u zaštićenim prostorima krajem zime. Objašnjeni su svi čimbenici koje treba uzeti u obzir prije, za vrijeme i nakon cijepljenja. U članku su pojašnjene oznake koje se koriste u rasadničkoj proizvodnji cijepova, a preuzete se iz standarda europske udruge rasadničara - European Nurserystock Association (E.N.A.). Ovaj stručni rad može poslužiti svim rasadničarima, ali i pojedincima koji si sami žele razmnožiti određeni kultivar japanskog javora. Ključne riječi: podloga; plemka; bočno cijepljenje; njega cijepova; E.N.A. standard |
autori: DRVODELIĆ, Damir ŠL ORŠANIĆ, Milan ŠL | |