|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 1-2/2020 3-4/2020 5-6/2020 7-8/2020 9-10/2020 11-12/2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
1-2/2020 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 5 | |
| Da li baš sve treba platiti šuma? |  
|
|
| RIJEČ UREDNIŠTVA U prošlome dvobroju pisali smo na temu „Treba li osuvremeniti Nacionalnu šumarsku politiku i strategiju?“ očekujući odgovore na postavljena pitanja. Nismo ih još dobili, a nema niti najave o široj stručnoj raspravi, osim što čujemo kuloarske pohvale kako je to prava tema za raspravu. Znači i dalje ćemo probleme u struci rješavati nesveobuhvatno nego po nametnutoj nam potrebi „iz rukava“. Napomenuli smo, kako sigurno ima još pitanja i nismo trebali dugo čekati argumente za pitanje iz naslova. Naime, ovih dana čitamo u Poslovnom dnevniku, kako drvoprerađivači traže od Trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. smanjenje cijenu sirovine za 15 % i produženi rok plaćanja na prvotno 90 dana, a prema zadnjoj informaciji čak na 120 dana te kako će Hrvatske šume d.o.o. ovih dana „vagati“ rezanje cijena. Ta potreba tumači se padom cijena drvoprerađivačkih proizvoda na tržištu za 20 % i narudžbi za 25 % pa se od Države traže kompenzacijske mjere. Najviše su kaže se pogođeni proizvođači peleta i paletiziranog ogrjevnog drva, dakle proizvoda s malom dodanom vrijednošću. O tim proizvodima (kao i o parketu proizvodu iz tzv. „dorade“ te finalnim proizvodima) smo više puta pisali, ističući kako je sirovina posebice za pelete ponajprije otpad finalne prerade drva, dakle suho, a ne mokro drvo čije sušenje na potrebnu vlažnost bitno podiže troškove proizvodnje. Oni su upravo kompenzirani do sada, moglo bi se reći brutalno „jeftinom sirovinom“, a sada se traži i njeno smanjenje i produženje roka plaćanja. Ako je to 90 dana onda je to obrtaj kapitala 4 (za 120 dana to je okruglo 3 - dakle katastrofalno) i tu nema osiguranja postojećeg stanja a kamo li razvoja, no jeli to važno kada sve to plaća šuma! Naravno, zagovornici netržišnog poslovanja iz Drvnog sektora sugeriraju u odnosnom tekstu, kako Vlada „nakon ozbiljnih intervencija u brodogradnju i kroz konsolidaciju strateških tvrtki, ima priliku usvojiti hitne sektorske mjere kroz poslovanje Hrvatskih šuma d.o.o.“ Uz prethodno spomenuto smanjenje cijena od 15 % i produženje roka plaćanja na 120 dana, od 7 predloženih mjera Vladi, interesantna je ona, značajna sastavnica tržišnog poslovanja o ukidanju maloprodaje u Hrvatskim šumama d.o.o. – znači uklanjanje konkurencije. Komparirajući prodajne cijene glavnih drvnih sortimenata s tržištima u okruženju (Austrija, Italija, Mađarska, BiH i Srbija) s onima po kojima Hrvatske šume d.o.o. prodaju drvne sortimente našim drvoprerađivačima, dolazimo do brojke od oko 500 mil. kuna godišnje, kojim Država već potiče drvoprerađivače. Koliko i kako pak drvoprerađivači pripomažu Hrvatskim šumama d.o.o. kod rješavanja pitanja zaliha drvne sirovine, to je posebno pitanje? Kada im treba sirovina, vrši se pritisak na dobavljača da im se ona osigura bez obzira na vremenske uvjete i nastanak šteta na šumskom tlu. Kada ima viška drvne zalihe to nije njihov problem, bez obzira na potpisane ugovore! O nenaplaćenim potraživanjima Hrvatskih šuma d.o.o. od kupaca nećemo ovom prilikom. Isto tako predstečajne nagodbe nećemo niti spominjati, kao i tumačenja odgovornih kako su tim mjerama spašavali radna mjesta u preradi drva, a ne pogodovali velikim dužnicima. Država daje potporu, ali „upravljačka ekipa“ koja je dovele firmu u to stanje ostaje i dalje na njenom čelu! Što reći nakon svega ovoga nego upitati se, kako to politika zagovorom netržišnog poslovanja u šumarstvu štiti šumu kao nacionalno bogatstvo naroda, a pripomaže razvoju primarne, a posebice finalne prerade drva? Evo im rezultata! <br> Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Tomislav Poršinsky, Vlado Petreković, Andreja Đuka | UDK 630* 523 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.1-2.1 |
7 |
| Debljina kore divlje trešnje pri preuzimanju drva |
|
|
| Sažetak Kora je vanjski omotač stabla koju čine vanjski i unutrašnji dio. Od svih značajki kore, sa stajališta pridobivanja drva, najveću pozornost zauzima njena debljina, odnosno njen udjel u obujmu stabla ili izrađene oblovine. Pri preuzimanju izrađenih trupaca, u hrvatskom se šumarstvu koriste dvoulazne tablice odbitaka dvostruke debljine kore koje nisu rezultat znanstvenih istraživanja. Cilj je ovoga rada istražiti značajke kore divlje trešnje (Prunus avium L.) s obzirom na: 1) dvostruku debljinu u ovisnosti o promjeru izrađene oblovine, 2) udjel kore u ovisnosti o promjeru izrađene oblovine. Istraživanja su značajki kore divlje trešnje ukazala: – ovisnost dvostruke debljine kore o promjeru obloga drva s korom, izjednačena je regresijskom analizom, rastućom eksponencijalnom krivuljom oblika y = a xb, koja promjerom obloga drva s korom objašnjava 62,7 % varijabilnosti dvostruke debljine kore, – zaokruživanjem vrijednosti dvostruke debljine kore na pune niže centimetre, oblikovani su odbitci kore proizašli iz istraživanja, a koji ukazuju da postojeće u operativnoj primjeni tablice odbitaka kore, precjenjuju dvostruku debljinu kore divlje trešnje u određenim rasponima promjera obloga drva, – analize simulacija razlike obujma (vrijednosti) trupaca, s obzirom na operativno odbijanje kore u hrvatskome šumarstvu te s obzirom na dva načina odbijanja kore u postupku preuzimanja drva proizašla iz ovoga istraživanja (»na puni cm« i prema udjelu kore u obujmu), ukazale su na moguće uštede u postupku preuzimanja drva, – odbijanjem kore prema njenom udjelu u obujmu obloga drva, uštede su veće i obuhvaćaju širi raspon s obzirom na debljinu trupaca, u odnosu na odbitke kore »na puni cm«. Ključne riječi: odbitci dvostruke debljine kore; udjel kore; trupac; divlja trešnja |
autori: PORŠINSKY, Tomislav  ŠL Vlado Petreković  Andreja Đuka | |
| Stjepan Kvesić, Dalibor Ballian, Mirzeta Memišević Hodžić | UDK 630* 164 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.1-2.2 |
15 |
| Morfološka varijabilnost lista populacija klena (Acer campestre L.) u Bosni i Hercegovini |
|
|
| Sažetak Istraživana je morfološka varijabilnost lista 25 populacija klena (Acer campestre L.) na području Bosne i Hercegovine. Morfometrijsko istraživanje unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti provedeno je na temelju 19 morfoloških svojstava lista, pri čemu su korištene deskriptivne i univarijatne statističke analize. Najveću varijabilnost pokazalo je svojstvo dužina peteljke lista, dok je najmanja varijabilnost utvrđena kod izvedenog svojstva odnos maksimalne dužine plojke lista i maksimalne širine plojke lista. Izvedena svojstva lista bila su manje varijabilna od mjernih, što upućuje na manje variranje svojstava oblika u odnosu na svojstva dimenzija lista. Analiza varijance pokazala je statistički značajne razlike između populacija za sva analizirana svojstva lista. Multipla testiranja pokazala su veću međupopulacijsku nego unutarpopulacijsku varijabilnost za sva istraživana svojstva osim dva svojstva geometrijske skale podataka (kutovi žila). Za razliku od mjerenih svojstava lista, sva izvedena svojstva pokazala su veću unutarpopulacijsku nego međupopulacijsku varijabilnost. Najdivergentnija populacija, s jedne strane, bila je populacija Trebinje, s najvećim brojem minimalnih vrijednosti svojstava lista, dok je s druge strane najdivergentnija populacija Banja Luka, s najvećim brojem maksimalnih vrijednosti svojstava lista. Dobiveni rezultati mogu služiti kao temelj za dalja istraživanja u drugim dijelovima areala vrste, u svrhu determiniranja utjecaja interakcije ekoloških, geografskih, klimatskih i migracijskih čimbenika na morfološku varijabilnost populacija klena. Ključne riječi: klen; list; morfološka varijabilnost. |
autori: Stjepan Kvesić Dalibor Ballian Mirzeta Memišević Hodžić | |
| Osman Mujezinović, Kenan Zahirović, Milivoj Franjević, Mirza Dautbašić | UDK 630* 443 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.1-2.3 |
27 |
| Trofičke karakteristike i utjecaj bukove skočipipe na površinu oštećenja lista bukve u Bosni i Hercegovini |
|
|
| Sažetak Bukva predstavlja jednu od najvažnijih vrsta drveća u Bosni i Hercegovini. Stoga, potrebno je praćenje zdravstvenog stanja bukovih sastojina i poduzimanje svih neophodnih preventivnih i represivnih mjera kako bi se zdravstveno stanje ovih sastojina unaprijedilo. U okviru istraživanja analiziran je utjecaj bukove skočipipe na površinu oštećenja listova na stabalcima bukve od imaga i ličinke u ovisnosti od lokacije i položaja stabalaca bukve u sastojini (svjetlo/sjena). Lokacije istraživanja su se nalazile unutar kulture smreke, visokih šuma bukve i mješovitih šuma bukve i jele sa smrekom. Bukova skočipipa predstavlja jednog od glavnih defolijatora koji se javljaju na stablima bukve. Uzorak istraživanja čine 15 stabalaca bukve, po 5 stabalaca na tri lokacije. Na svakoj lokaciji odabrana su 3 stabalca čija krošnja je bila na svjetlu i dva stabalca čija krošnja je bila u sjeni (ukupno 9 stabalaca na svjetlu i 6 stabalaca u zasjeni). Na svakom stablu pregledavana su i mjerena oštećenja od imaga i ličinke bukove skočipipe. Ustanovljeno je da prosječna površina oštećenja lista bukve od imaga je varirala od 2-4%, a ličinke od 4-8%. Statističkim analizama je utvrđeno postojanje statistički značajnih razlika u površini oštećenja lista bukve od ličinke u ovisnosti od položaja stabalaca bukve u sastojini. Ključne riječi: Fagus sylvatica; Rhynchaenus fagi; površina oštećenja; lokacija; svjetlo; sjena |
autori: Osman Mujezinović Kenan Zahirović FRANJEVIĆ, Milivoj ŠL Mirza Dautbašić | |
| Sercan Gulci | UDK 630*360 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.1-2.4 |
35 |
| Productivity of a farm tractor with single drum winch during whole-tree timber extraction |
|
|
| Summary In forested areas with difficult terrain conditions the cost of forest harvesting operations is of great importance. This situation affects the technology standards of tools and equipment used in forestry operations. Especially in developing countries modified farm tractors are widely used as effective tools for transporting timber from stump to landing areas. In this study, productivity of the farm tractor with front-mounted single drum winch designed for multipurpose use in forestry operations was evaluated during whole-tree harvesting operation. The total cost of used system (tractor and winch) is approximately 19580 € (Euro). Time and motion study was implemented by using repetitive time measurement technique during two step timber extraction operation. The effects of main factors such as tree diameter, height, volume, and skidding distance on the total operation time were investigated and then linear regression analysis was performed to develop the mathematical models for whole-tree extraction methods. Time study data resulted that winching trees to the prebunching area was the most time consuming work stage in uphill winching method while skidding trees backward to landing was less time consuming work stage in skidding method. The average productivity of uphill winching and skidding whole-tree was as 12.98 m3/hour and 14.30 m3/hour, respectively. The cost of uphill winching and skidding was 10.77 €/hour and 11.87 €/hour, respectively. It can be concluded that the single-drum hydraulic system, which is mounted on the front of the tractor, can be used as an alternative harvesting equipment especially for uphill winching operations in small scale forestry operations. Key words: Mountainous forests; forest harvesting; farm tractor; productivity; whole-tree method; developing countries |
autori: Sercan Gulci | |
| Vania Kachova, Angel Ferezliev | UDK 630*261 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.1-2.5 |
45 |
| Improved characteristics of Populus sp. ecosystems by agroforestry practices |
|
|
| Summary Agroforestry is a multifunctional, environmentally-friendly and modern system of land use by which we can reach economic, environmental and social benefits for the society. This is confirmed by this study on poplar plantations along the Danube River in the region of Vidin (Bulgaria) where agroforestry was practiced by intercropping cultivation of vegetable crops. Productivity of poplars is improving by applying agroforestry. The average diameters and the average heights of trees in the areas with agroforestry are high for the correspondent age. Thus the 10 yеаrs old plantation with agroforestry has DBH = 9.9 cm and Hav = 7.44 m whereas the same aged control has worse dendrometric characteristics (DBH = 8.7 cm ; Hav = 7.04 m). The other sample plot (SP1) near Novo selo village with 2 years old plantation where are currently planted corn has DBH = 2.7 cm and Hav = 2.67 m. The sample plot (SP3) near Vidin with 3 years old plantation where before 1 year has been planted corn has DBH = 1.6 cm and Hav = 2.55 m. The creation of agroforestry systems also leads to improvement of soil properties. Total soil humus content is higher in poplar ecosystems with agroforestry (varied from 4.3% to 2.5%) in comparison with the control (2%). Regarding the composition of organic matter, the control has the smallest content of stable humic acids (0.20%) in comparison with the other three agroforestry systems which have humic acids contents from 0.78% to 0.49%. At the same time control has the highest content of fulvic acids (0.62%) which is more mobile and less stable in comparison with humic acids. The content of fulvic acids in the other plots (with agroforestry) varied from 0.46% to 0.05%. At the same time the control has the highest content of “aggressive” fulvic acids (0.05%). This gives as reason to recommend agroforestry systems as appropriate in growing Populus sp. in Vidin region on Fluvisol. Key words: silvoarable systems; organic matter; poplar growth; humus composition |
autori: Vania Kachova Angel Ferezliev | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Natalie Levandovska, Jaromir Kolejka, Božena Šera, Hubert Zarnovičan | UDK 630* 270 + 907 https://doi.org/10.31298/sl.144.1-2.6 |
53 |
| The recreational potential of urban forests – an application of the assessment method |
|
|
| Summary This paper is devoted to the method of recreational potential assessment of urban forests regarding the functional abilities – a set of indicators measuring of forest stands to recreation as a practical tool for urban forests management, landscape planning and administration authorities. One of the main research tasks presented in this paper was to use indicators which are understandable for ordinary users. This aspect is important, because it enables the method to be utilised for a wide range of participants, administrative collaborators that can assess urban forests in terms of their suitability for recreation. A test of the created methodology (a case study in “Horský park” forest in Bratislava) shows the suitability of evaluation on the recreational purposes of urban forests. The characteristics of each individual indicator designate the ways to enhance the recreational value of urban forests, and they may be used for sustainability of urban forests management. Key words: urban forest; forest recreation; human impact; town greenery |
autori: Natalie Levandovska Jaromir Kolejka Božena Šera Hubert Zarnovičan | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Zvonimir Ištvan | UDK 630* 902 https://doi.org/10.31298/sl.144.1-2.7 |
65 |
| 145 godina šumarstva Podravine |
|
|
| Sažetak Na području Podravine i Prigorja od 1874. godine, kada su osnovane Đurđevačka i Križevačka imovna općina, postoji organizirano šumarstvo i gospodarenje najvećim nacionalnim blagom. Dakle, šumama ovoga područja sustavno se brine punih 145 godina. U radu je predstavljen povijesni prikaz zakonskih propisa vezanih za šumarstvo promatranog područja te osnivanje i djelovanje Đurđevačke imovne općine, te šumskih uprava odnosno šumarija. Ključne riječi: zakonski propisi; Đurđevačka imovna općina; šumske uprave; šumarstvo |
autori: IŠTVAN, Zvonimir ŠL | |
| Drago Biondić | UDK 630* 762 + 799 https://doi.org/10.31298/sl.144.1-2.8 |
75 |
| Integralni indeks učinkovitosti malog i srednjeg drvno industrijskog proizvodnog poduzeća finalnih proizvoda |
|
|
| Sažetak U ovom članku želi se u skraćenom obliku prezentirati relativno jednostavna metodologija integralnog ocjenjivanja učinkovitosti te mogućnost njezine primjene u malim i srednjim proizvodnim drvno industrijskim poduzećima. Metoda je uz određene prilagodbe elemenata ocjenjivanja primjenjiva u svima industrijskim granama, kao i u uslužnim djelatnostima. Integralna ocjena učinkovitosti je u funkciji postizanja izvrsnosti u poslovanju. Sama metoda ocjenjivanja učinkovitosti obuhvaća usporednu analizu u odnosu na željeno stanje i dijelom dubinsku analizu rezultata poslovanja. Integralna ocjena učinkovitosti obuhvaća sistematično usporedno preispitivanje ostvarenih rezultata po elementima, funkcijama i organizaciji u cjelini. U suženom formatu metoda se na osnovi percepcije rezultata poslovanja u odnosu na željeno stanje može uz prethodnu kratku edukaciju rukovodstva primjenjivati za samoocjenjivanje poslovanja drvno industrijskog poduzeća. Objektivnije ocjenjivanje učinkovitosti kroz detaljnu primjenu metodologije može se ostvariti kroz angažiranje interdisciplinarnog tima konzultanata. Pri tome rukovodstvo i svi djelatnici poduzeća tijekom rada konzultanata u poduzeću trebali bi biti otvoreni za suradnju. Suradnja s konzultantima uz zaštitu tajnosti podataka poduzeća, obuhvaća analizu dokumentacije, snimanje i pregled tehničkih i ekonomskih podataka, intervjuiranje djelatnika na svim razinama, intervjue dionika iz okruženja te proračunavanje svih koeficijenata, udjela i stopa koji se mogu uspoređivati sa željenim stanjem. Osim toga, u vrlo skraćenom obliku navest će se podaci integralne ocijene indeksa učinkovitosti po elementima, funkcijama i organizaciji u cjelini za jedno zamišljeno poduzeće koje proizvodi namještaj od masivnog drva po nacrtima kupca. Ključne riječi: poslovna izvrsnost; učinkovitost; integralni pristup; ocjenjivanje učinkovitosti; interdisciplinarni pristup; percepcija; željeno stanje; uvođenje promjena u poslovanju |
autori: Drago Biondić | |