|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 1-2/2019 3-4/2019 5-6/2019 7-8/2019 9-10/2019 11-12/2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
11-12/2019 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 513 | |
| Treba li osuvremeniti nacionalnu šumarsku politiku i strategiju? |  
|
|
| RIJEČ UREDNIŠTVA Na svojoj sjednici 17. srpnja 2003. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Nacionalnu šumarsku politiku i strategiju. S obzirom na sve očitije klimatske promjene koje traže novi odnos prema prirodi i okolišu, na manjkavosti važeće Nacinalne šumarske politike i strategije šumarstva, ali i po našoj ocjeni na neadekvatno uključivanje šumarstva u narodno gospodarstvo, je li i vrijeme za promjene u važećoj Nacionalnoj šumarskoj politici i strategiji? Imamo li uzore? Gledajući šumarske politike u relevantnim zemljama u kojima je šumarstvo značajna grana gospodarstva, razvidno je da se one ne mogu doslovno kopirati. U brošuri Šumarska politika Sabadi (1992) nakon analize Šumarske politike u Njemačkoj i Švicarskoj, navodi kako je očito „da svaka zemlja ima svoj oblik šumarske politike koji joj odgovara s obzirom na gospodarski i politički poredak, filozofiju te utjecaj pojedinaca i grupa na državnu vlast“. No, nesporno je da je svaka šumarska politika integralni dio narodnog gospodarstva. Najvažnija faza u stvaranju nacionalne šumarske politike je njezino uključivanje i integracija s ostalim narodnim gospodarstvom u jednu inerakcijsku cjelinu. Isti autor kaže kako kod utvrđivanja Šumarske politike „treba prvo utvrditi ciljeve, a potom sredstva i mjere za postizanje postavljenih ciljeva. Posebnu pozornost treba posvetiti malom seljačkom šumoposjedu (oko 25 % šumske površine)“ što je kod nas posebice teško, jer su šumoposjedi mali, a šumovlasnici se teško odlučuju na udruživanja putem kojih se jedino može polučiti uspjeh. Otežavajuća je okolnost da je svako ulaganje u šumu dugoročno i za ulagače premalo profitabilno, ponajprije jer šumarstvo ne sagledavaju kao integralni i vrlo utjecajni čimbenik narodnog gospodarstva. Uglavnom šuma se gleda samo kao izvor sirovine za preradu, dok se zaboravlja općekorisna uloga šuma koja traži širu podršku narodnog gospodarstva. No, ako njenu pravu vrijednost ne mogu sagledati privatni šumovlasnici i općenito poduzetnici, kojima je na prvome mjestu trenutna sirovinska vrijednost, to mora Država, posebice kada je ona, kao u našem slučaju većinski vlasnik. Opći interes treba biti ispred svih drugih interesa, a Država mora kontrolirati i privatne šumovlasnike da se ponašaju sukladno Zakonu o šumama, instrumentu Nacionalne šumarske politike i strategije, koji mora biti obvezan za sve šumovlasnike. Analizirajući da li primjenjujemo ono što je propisano u važećoj Nacionalnoj šumarskoj politici i strategiji i što bi još trebalo propisati, možemo postavljati pitanja i sami na njih odgovarati, jer bi tuđe odgovore smatrali kritikom, najčešće neopravdanom. Ponajprije: da li drvne sortimente prodajemo po tržišnim načelima; da li stvarno vjerujemo da ugovorima o isporuci sirovine pomažemo razvoju finalne prerade drva i povećanju zaposlenosti, posebice inženjera i VKV radnika, ili pak punimo privatne džepove izvoznika proizvoda primarne prerade; ako isporuku drvne sirovine ne usmjeravamo na optimalnu finalnu proizvodnju, nije li to rasipanje nacionalnog bogatstva u kojega je uložen prosječno stogodišnji trud; u isto vrijeme projekt Roswood Centra kompetencija za istočnu Europu, čitamo, daje primjere dobre prakse i inovacija koje se mogu implementirati za pametno i održivo korištenje vrijedne šumske sirovine; da li stvarno ili samo deklarativno kontroliramo sječu na privatnom šumoposjedu, posebice u šumama koje su vraćene bivšim šumovlasnicima; kojim instrumentima i koliko uspješno to radimo; osiguravamo li koristi koje bi od šumarstva trebala imati lokalna zajednica i stanovništvo ruralnih područja, što je jedno od glavnih načela Šumarske politike i strategije EU, koju načelno podržavamo; potičemo li i koliko uspješno suvremenu energetsku uporabu drvne sirovine; da li razmišljamo kako riješiti pitanje sukcesije – ruralna područja ostaju bez stanovništva, i šuma se širi čak do vrtova – nestaju pašnjaci pa i livadske površine unutar šume koje su donedavno košene za pašu i prehranu divljači; da li je istina da nam drvoprerađivači ne želeći osigurati zalihu drvne sirovine, a kada njima to pogoduje „diktiraju“ izvlačenje drvnih sortimenata i kada to vremenske prilike ograničavaju (mokar teren) pa nastaju velike štete na šumskom tlu; zašto smo za sitan novac prepustili koncesionarima radnička odmarališta, posebice na moru, koja su izgrađena doprinosom radnika, kojega nisu pretočili u plaće, nego upravo u te objekte; da li smo u odnosu na druge zemlje prevelike površine uključili u Natura 2000; da li smo obavili restrukturiranje Hrvatskih šuma d.o.o. ? Sabadi kaže: „Racionalan put glede organizacije je da se svi poslovi obavljaju u šumariji, a na višoj razini samo oni poslovi koje nije moguće riješiti na šumariji ili njihovo rješenje nije racionalno. U Ministarstvu organizirati službe vrhovnog šumarskog nadzora i one za pomoć malim šumoposjednicima“. Da li smo postavili sva pitanja – ne, ali čitatelje potičemo da ih i oni postave i daju odgovor na njih. Ponajprije treba odgovoriti na postavljeno pitanje u naslovu. Nadajući se da nam ova razmišljanja neće pokvariti nadolazeće blagdane, svim članovima Hrvatskoga šumarskoga društva i čitateljima Šumarskoga lista, želimo sretan Božić i uspješnu 2020. godinu. Uredništvo |
autori: Uredništvo  | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Jurij Marenče, Marijan Šušnjar | UDK 630* 375 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.1 |
515 |
| Granične sile i mase tovara pri privitlavanju drva |
|
|
| Sažetak Stabilnost traktora osim uzdužnog i poprečnog kuta stabilnosti podrazumijeva i sigurnost sidrenja traktora pri privitlavanju drva. Privitlavanje predstavlja vuču drvnih sortimenta po tlu od mjesta izrade u sječini do šumskog vozila za privlačenje drva opremljenog sa šumskim vitlom. Kod određenog graničnog tovara i nagiba terena dolazi do narušavanja uzdužne stabilnosti šumskog vozila s vitlom. Pri tome je faktor prijanjanja skidera i traktora sa podlogom važan pokazatelj mogućnosti sigurnog i pravilnog privitlavanja drva. Na osnovi općeg izraza za faktor prijanjaja skidera na ravnom terenu određen je faktor prijanjanja pri privitlavanju drva na nagibu te prikazan dinamički model opterećenja šumskog vozila pri privitlavanju drva. U rezultatima su prikazane granične horizontalne komponente sile u užetu i granične mase tovara u slučaju privitlavanja drva skiderom Ecotrac 120 V. Prema dobivenim vrijednostima graničnih horizontalnih komponenti sila u užetu može se zaključiti da je upravo stabilnost vozila definirana pomakom vozila u nazad granični uvjet privitlavanja drva. Prikazani model privitlavanja drva na nagibu prikazuje temeljni princip za određivanje graničnih tovara i nagiba terena, a koji se može lako prilagoditi ostalim uvjetima privitlavanja drva pri različitim položajima vozila i pravcima privitlavanja drva s obzirom na stvarne eksploatacijske uvjete. Ključne riječi: privitlavanje drva; stabilnost; dinamički model; granične sile; mase tovara |
autori: Jurij Marenče ŠUŠNJAR, Marijan  ŠL | |
| Ivan Lukić, Željko Zgrablić, Vlatka Mičetić Stanković | UDK 630* 453 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.2 |
523 |
| Prisutnost brezovog potkornjaka bjelikara (Scolytus ratzeburgi) u Hrvatskoj |
|
|
| Sažetak Potkornjaci su jedna od najvažnijih skupina šumskih štetnika, a u posljednjih nekoliko godina zabilježene su štete od istih u dvije biogeografske regije Hrvatske. Smrekov pisar (Ips typographus) na području alpinske i mediteranski potkornjak (Orthotomicus erosus) na području mediteranske regije ukazali su na njihovu važnost. Brezov potkornjak bjelikar (Scolytus ratzeburgi) je jedina vrsta iz roda Scolytus kojoj su domaćini vrste iz roda Betula spp. te kao takva može predstavljati potencijalnu opasnost u Hrvatskoj. Prisutnost ove vrste je vidljiva po rupicama na kori, ispod kojih se nalazi materinski hodnik (Slika 2), a mužjak i ženka se razlikuju po količini dlaka na prednjem dijelu glave te po izbočini na zadku (Slika 1). Kako bi utvrdili prisutnost brezovog potkornjaka bjelikara na području Hrvatske, u ovom radu je napravljen pregled povijesnih zapisa (entomološke zbirke i literatura) i sastojina obične breze (B. pendula). Na terenu su sakupljeni uzorci (trupčići) na kojima je uočena prisutnost brezovog potkornjaka bjelikara te je napravljena laboratorijska analiza. Pregledom literature utvrđen je posljednji zabilježeni pronalazak brezovog potkornjaka bjelikara od prije više od 100 godina (1913. godina), a primjerci u entomološkim zbirkama potječu iz susjednih zemalja. Terenski pregled sastojina obične breze utvrdio je pet novih lokacija na kojima je vidljiva prisutnost brezovog potkornjaka bjelikara (Slika 3; Tablica 1). Gustoća populacije ove vrste u šumskim i urbanim područjima Hrvatske je niska, ali bez obzira na tu činjenicu brezov potkornjak bjelikar predstavlja važan dio entomofaune Hrvatske. Nastavak istraživanja trebao bi razjasniti povezanost brezovog potkornjaka bjelikara s patogenim gljivičnim bolestima i foretičkim grinjama s obzirom na moguće promjene na južnom rubu područja rasprostranjenja obične breze. Ključne riječi: Betula pendula; autohtona vrsta; Scolytinae |
autori: LUKIĆ, Ivan ŠL Željko Zgrablić Vlatka Mičetić Stanković | |
| Stjepan Kvesić, Dalibor Ballian, Mirzeta Memišević Hodžić | UDK 630* 164 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.3 |
529 |
| Varijabilnost populacija javora klena (Acer campestre L.) u Bosni i Hercegovini prema morfološkim obilježjima plodova |
|
|
| Sažetak U radu je prikazana morfološka varijabilnost ploda 25 populacija javora klena (Acer campestre L.) na području Bosne i Hercegovine. Morfometrijsko istraživanje unutar- i među-populacijske varijabilnosti provedeno je na temelju 10 morfoloških značajki ploda, pri čemu su korištene deskriptivne i univarijatne statističke analize. Provedenim istraživanjem najmanje varijabilnim značajkama pokazale su se varijable koje opisuju oblik ploda, sa najmanjom varijabilnošću kod značajke odnos širine i dužine sjemenke. Za razliku od toga, za mjerene značajke ploda utvrđeni su viši koeficijenti varijacije. Najvarijabilnija značajka ploda u javora klena bila je dužina stapčice ploda. Najdivergentnije populacije obuhvaćene ovim istraživanjem bile su populacija Trebinje i populacija Rogatica. Za populaciju Trebinje utvrđene su minimalne srednje vrijednosti za pet od devet analiziranih značajki ploda, a za populaciju Rogatica maksimalne srednje vrijednosti za pet od devet analiziranih značajki. Analizom varijance ustanovljene su statistički značajne razlike između populacija za sve analizirane značajke. Isto tako, istraživanjem je utvrđeno da je unutarpopulacijska varijabilnost veća od međupopulacijske varijabilnosti za većinu istraživanih značajki. Odstupanje od tog pravila pokazuje varijabla F4 (dužina krilca ploda bez sjemenke) gdje komponenta varijance na međupopulacijskoj i unutarpopulacijskoj razini zauzima podjednak udio u ukupnoj varijanci. Provedena istraživanja morfološke varijabilnosti ploda javora klena u Bosni i Hercegovini predstavljaju pionirska istraživanja ove vrste, a dobiveni rezultati, temeljeni na morfometrijskoj analizi morfoloških značajki plodova, mogu poslužiti kao temelj za daljnja istraživanja. Ključne riječi: klen; plod; morfometrijska analiza; morfološka varijabilnost |
autori: Stjepan Kvesić Dalibor Ballian Mirzeta Memišević Hodžić | |
| Deniz Güney, Zeki Yahyaoglu, Ali Bayraktar, Fahrettin Atar, Ibrahim Turna | UDK 630* 165 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.4 |
539 |
| Genetska raznolikost populacija Picea orientalis (L.) Link u Turskoj |
|
|
| Sažetak Za razumijevanje genetske strukture populacija šumskog drveća potrebno je poznavati genetsku varijabilnost. Razvoj izoenzimske tehnike olakšao je određivanje genetske strukture populacija u području rasprostranjenja vrsta. Određivanjem genetske strukture i varijabilnosti Picea orientalis (L.) Link, koja je u svijetu ograničena na manje područje, transfer trenutne genetske strukture na buduće generacije putem održivog gospodarenja šumama važan je za osiguravanje kontinuiteta vrste. U ovom istraživanju određene su genetske različitosti i sličnosti za populacije P. orientalis u odabranim populacijama (Artvin, Torul-Örümcek, Tirebolu-Akılbaba, Ordu-Çambaşı, Artvin-Şavşat, Ardanuç-Ovacık, Şavşat-Sahara, Artvin-Saçinka, Ardahan-Posof an Maçka-Hamsiköy) Turske. Korišteno je 10 genskih lokusa u različitim enzimskim sustavima, a određena je genetska varijabilnost, vrijednost heterozigotnost (Ho), broj alela po lokusu (AL), genetski diverzitet (v), intrapopulacijska diferencijacija (dT), multilokusna raznolikost (Vgam) te diferencijacija među populacijama (Dj). Za promatranu heterozigotnost, broj alela po lokusu i genetski diverzitet dobivena je središnja vrijednost od 0.154, 1.74 i 1.719. Nadalje, kod razmatranja genetskog diverziteta, pojavile su se tri različite skupine u smislu odabranih populacija. S obzirom da je populacija Torul-Örümcek pokazala relativno više vrijednosti u odnosu na ostale populacije, ova populacija je vrlo važna za održivost genetskih izvora kavkaske smreke . Ključne riječi: genetski diverzitet; očuvanje; izoenzimi; Picea orientalis |
autori: Deniz Güney Zeki Yahyaoglu Ali Bayraktar Fahrettin Atar Ibrahim Turna | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Ilija Đorđević, Nenad Ranković, Jelena Nedeljković, Jelena Tomićević-Dubljević, Dragan Nonić, Stjepan Posavec, Goran Češljar | UDK 630* 934 + 676 (001) https://doi.org/10-31298/sl.143.11-12.5 |
549 |
| Mehanizmi financiranja sustava upravljanja zaštićenim područjima u Srbiji |
|
|
| Sažetak Financiranje upravljanja zaštićenim područjima (ZP) uključuje interakciju različitih dionika koji su uključeni u proces upravljanja i financiranja, tj. od okvira upravljanja do mehanizama financiranja. Upravljački okvir postavlja osnovne preduvjete za upravljanje ZP, dok mehanizmi financiranja predstavljaju načine financiranja ZP na temelju dugoročnih i održivih uvjeta. Upravljanje ZP može se delegirati organizaciji, pojedincu ili zajednici, koja funkcionira u skladu s nizom zakona, pravila i / ili tradicijom. Isto tako, upravitelji ZP mogu se podijeliti na temelju toga tko donosi odluke i može se smatrati odgovornim. Jedna od važnih komponenti upravljanja ZP predstavlja održivo financiranje, što predstavlja temelj za ostvarivanje zaštite prirode. Održivo financiranje definira se kao sposobnost pružanja dovoljnih, stabilnih i dugoročnih financijskih izvora. Upravljanje ZP u Srbiji uglavnom provode javna poduzeća, dok je krajem devedesetih godina u Srbiji upravljanje ZP po prvi put dodijeljeno nevladinim organizacijama. Danas upravljanje provode različiti upravitelji iz javnog sektora i privatnog sektora. Planirano povećanje ZP u Srbiji uključuje skoro dvostruko veću površinu od sadašnje pokrivenosti i ta će činjenica stvoriti dodatnu obavezu za postojeće i nove upravitelje u budućem razdoblju, jer je održivo upravljanje ZP postalo izazov, kako sa upravljačkog, tako i sa financijskog gledišta. Ovo istraživanje bavi se različitim mehanizmima financiranja koji su prisutni u ZP u Srbiji. Također, bavi se razlikama u financiranju između različitih grupa upravitelja, kako bi se uspostavile najbolje prakse financiranja u sustavu upravljanja ZP u Srbiji. U fazi prikupljanja podataka korištena je anketa od vrata do vrata. Istraživanje se provodilo u dvije faze. U prvoj fazi, populacija za istraživanje definirana je na temelju registra ZP, od čega su izdvojena 63 ZP. U drugoj fazi, uzorak za istraživanje definiran je na temelju primjera „dobre prakse“ upravitelja ZP i predstavnika javne uprave i službi, kao i organizacija u sustavu upravljanja ZP. Za obradu podataka korištena je deskriptivna statistika, frekvencijska analiza, Kruskal-Wallis-ov test i Mann-Whitney-jev U test. Kruskal-Wallis-ov test korišten je za određivanje razlika između svih grupa upravitelja, dok je Mann-Whitney-jev U test korišten za određivanje razlika između pojedinih grupa upravitelja. Rezultati pokazuju da javno poduzeće “Srbijašume” ima najmanji prosječan broj izvora financiranja, za razliku od javnog poduzeća “Vojvodinašume” (tablica 1). Što se tiče prosječnih iznosa financiranja, najveći dio financiranja imaju ostali upravitelji iz javnog sektora, dok ostala javna poduzeća bilježe najmanji iznos vlastitog financiranja (tablica 2). Na temelju rezultata prve faze istraživanja predloženi su elementi unaprjeđenja sustava upravljanja ZP za mehanizme financiranja (tablica 3). Predstavnici upravitelja ZP, javne uprave i službi, kao i organizacija, smatraju da politička volja donositelja odluka, kao i nepostojanje razumijevanja države za potrebe financiranja ZP, ima velik utjecaj na unaprjeđenje postojećih mehanizama financiranja. Također, predstavnici sve tri skupine vjeruju da lokalne vlasti nisu ni uključene u financiranje ZP-a i da postoji nedovoljna zainteresiranost drugih institucija. Kao problem u unaprjeđenju korištenja domaćih i međunarodnih izvora financiranja, predstavnici upravitelja ZP vide potrebu za dodatnim istraživanjima i problemom nedovoljne izobrazbe upravitelja, za podnošenje projektnih ideja, koje su vezane uz nedovoljnu informatičku pismenost. Ključne riječi: zaštićena područja; mehanizmi financiranja; grupe upravitelja |
autori: Ilija Đorđević Nenad Ranković Jelena Nedeljković Jelena Tomićević-Dubljević Dragan Nonić POSAVEC, Stjepan ŠL Goran Češljar | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Nikica Ogris, Tine Hauptman, Maarten de Groot, Dušan Jurc | UDK 630* 270 + 305 https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.6 |
561 |
| Usporedba dviju metoda za praćenje zdravstvenog stanja urbanih šuma |
|
|
| Sažetak Usporedili smo izvedbu dviju metoda praćenja zdravstvenog stanja urbanih šuma. Prva se temelji na sustavnoj mreži (ISM), a druga na nelinearnim transektima (UFMO). Obje metode testirane su tijekom srpnja i kolovoza 2013. u urbanoj šumi Rožnik u općini Ljubljana (MOL). Procijenili smo stanje krošanja i štetnih čimbenika na 15 ISM ploha, istražujući površinu od 92 a u 1.640 minuta. Metoda UFMO korištena je za ispitivanje površine od 518 a za 1.700 minuta. Performanse ISM-a i UFMO metoda bile su 17,8 min/a odnosno 3,28 min/a. U skladu s mjerenjem performansi vremena/površina, UFMO metoda je provedena 5,4 puta brža od ISM metode. Metoda UFMO zabilježila je 1,5 puta više štetnih čimbenika po satu, 2,7 puta više stabala po satu i 13,4 puta više mrtvih stabala po satu. Također je predloženo 7,0 puta više mjera upravljanja po satu. Međutim, gustoća prikupljenih podataka bila je 7,1 puta veća za ISM metodu. Prema odabranim mjernim pokazateljima, ukupna uspješnost metode UFMO premašila je ISM metodu u svim odabranim mjerama uspješnosti izraženim u relativnom vremenu, osim količine prikupljenih podataka. Zaključujemo da, za isti trošak uzorkovanja, ISM pristup proizvodi nepristranu, ali nepreciznu procjenu ukupnog zdravlja šuma, dok metoda UFMO daje pristranu ali precizniju procjenu. Raspravljamo o mogućim poboljšanjima i daljnjim ograničenjima UFMO metode s naglaskom na razlike između dviju metoda praćenja zdravstvenog stanja šuma. Zaključujemo da se metoda praćenja ISM može dopuniti metodom mjerenja UFMO kako bi se iskoristile potencijalne prednosti kombiniranja oba pristupa. Ključne riječi: pristranost; ICP Forests; ocjenjivanje učinkovitosti; pregled; sustavna mreža; transekt |
autori: Nikica Ogris Tine Hauptman Maarten de Groot Dušan Jurc | |
| Ivan Pervan, Tena Radočaj, Tea Tomljanović, Miljenko Bujanić, Dean Konjević | UDK 630* 134 https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.7 |
571 |
| Determinacija spola i morfološke osobine sivog puha (Glis glis) s područja Dalmatinske zagore |
|
|
| Sažetak Sivi puh (Glis glis L.) je najveći pripadnik porodice puhova. Arborealna je i nokturnalna životinja koja je autohtona vrsta divljači u Hrvatskoj. U radu su obrađeni morfološki parametri, kao što su mase (tijelo s repom, tijelo bez repa, glava, rep, jetra, bubreg, srce, pluća, puno probavilo i radman) i duljine pojedinih dijelova tijela (tijelo s repom, tijelo bez repa, rep te raspon prednjih i stražnjih udova), izmjereni na 32 adultne jedinke (18 ženki i 14 mužjaka) ulovljenim tijekom lovne sezone 2017./2018.) na području Dalmatinske zagore. Statistički značajna razlika između mužjaka i ženki utvrđena je u duljini tijela bez repa (p=0,049) i masi repa (p= 0,041), mužjaci imaju veće vrijednosti za obje značajke. Ostali izmjereni parametri nisu pokazali statitistički značajnu razliku između spolova. Spolni dimorfizam kod ovog glodavca nije izražen, iako mužjaci u prosjeku imaju nešto veću masu od ženki. Na temelju boje krzna i veličine tijela nije moguće razlikovati adultne od juvenilnih jedinki. Izmjereni morfološki parametri uglavnom se podudaraju s rezultatima sličnih istraživanja. Ključne riječi: sivi puh (Glis glis L.); Dalmatinska zagora; morfologija; spolni dimorfizam |
autori: Ivan Pervan Tena Radočaj Tea Tomljanović Miljenko Bujanić Dean Konjević | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Damir Drvodelić, Milan Oršanić | UDK 630* 232 https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.8 |
577 |
| Izbor kvalitetne šumske sadnice poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) za umjetnu obnovu i pošumljavanje |
|
|
| Sažetak U ovom stručnom članku detaljno su opisani svi čimbenici koji utječu na uzgoj kvalitetne šumske sadnice poljskog jasena za umjetnu obnovu i pošumljavanje. Do sada se pozornost nije poklanjala kvaliteti sadnica s obzirom na nove i potpuno promijenjene nepovoljne ekološke i biološke čimbenike koji se događaju sa sastojinama poljskog jasena u Hrvatskoj. Kvaliteta sadnica poljskog jasena određivala se isključivo jednim morfološkim čimbenikom, a to je najčešće visina izbojka što nije dobro. U radu su definirani pojmovi morfološke i fiziološke kvalitete sadnica. Opisane su metodologije za mjerenje morfoloških i fizioloških svojstava šumskih sadnica i njihov značaj na preživljenje, rast i prirast nakon sadnje na terenu. Morfološka svojstva su: visina izbojka, promjer stabljike, odnos visine izbojka i promjera stabljike, duljina pupa, volumen korijena i stabljike, težina sadnica, odnos volumena izbojka i korijena te boja, forma i oštećenja. Fiziološka svojstva su: otpornost na hladnoću, potencijal rasta korijena (PRK), dormantnost pupa i koncentracija hranjiva u lišću. Opisana su tri stresna čimbenika koja utječu na smanjenje kvalitete šumskih sadnica, preživljenje, rast i prirast na terenu, a to su: stres zbog vlage u biljci (PMS), stres zbog temperature i fizički stres (padanje, gnječenje, vibracije, površinsko oštećivanje i trganje korijena). Definirani su i svi ostali stresni čimbenici koji utječu na pad kvalitete šumske sadnice koji se događa u razdoblju od vađenja u rasadniku do sadnje na terenu. Razjašnjena je uloga pojedinog stresnog čimbenika na sadnice, kao i kumulativan utjecaj više stresnih čimbenika. U članku se govori o ispravnom rukovanju sadnicama od vađenja u rasadniku do pošumljavanja. Prikazane su novije patentirane mogućnosti zaštite sadnica od trenutka vađenja iz rasadnika ili kamiona-hladnjače do sadnje na terenu. Ključne riječi: morfološka kvaliteta šumskih sadnica; fiziološka kvaliteta šumskih sadnica; stresni čimbenici kod šumskih sadnica; rukovanje sadnicama; zaštita sadnica |
autori: Damir Drvodelić Milan Oršanić | |