|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 1-2/2019 3-4/2019 5-6/2019 7-8/2019 9-10/2019 11-12/2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
11-12/2019 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 513 | |
| Treba li osuvremeniti nacionalnu šumarsku politiku i strategiju? |  
|
|
| RIJEČ UREDNIŠTVA Na svojoj sjednici 17. srpnja 2003. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Nacionalnu šumarsku politiku i strategiju. S obzirom na sve očitije klimatske promjene koje traže novi odnos prema prirodi i okolišu, na manjkavosti važeće Nacinalne šumarske politike i strategije šumarstva, ali i po našoj ocjeni na neadekvatno uključivanje šumarstva u narodno gospodarstvo, je li i vrijeme za promjene u važećoj Nacionalnoj šumarskoj politici i strategiji? Imamo li uzore? Gledajući šumarske politike u relevantnim zemljama u kojima je šumarstvo značajna grana gospodarstva, razvidno je da se one ne mogu doslovno kopirati. U brošuri Šumarska politika Sabadi (1992) nakon analize Šumarske politike u Njemačkoj i Švicarskoj, navodi kako je očito „da svaka zemlja ima svoj oblik šumarske politike koji joj odgovara s obzirom na gospodarski i politički poredak, filozofiju te utjecaj pojedinaca i grupa na državnu vlast“. No, nesporno je da je svaka šumarska politika integralni dio narodnog gospodarstva. Najvažnija faza u stvaranju nacionalne šumarske politike je njezino uključivanje i integracija s ostalim narodnim gospodarstvom u jednu inerakcijsku cjelinu. Isti autor kaže kako kod utvrđivanja Šumarske politike „treba prvo utvrditi ciljeve, a potom sredstva i mjere za postizanje postavljenih ciljeva. Posebnu pozornost treba posvetiti malom seljačkom šumoposjedu (oko 25 % šumske površine)“ što je kod nas posebice teško, jer su šumoposjedi mali, a šumovlasnici se teško odlučuju na udruživanja putem kojih se jedino može polučiti uspjeh. Otežavajuća je okolnost da je svako ulaganje u šumu dugoročno i za ulagače premalo profitabilno, ponajprije jer šumarstvo ne sagledavaju kao integralni i vrlo utjecajni čimbenik narodnog gospodarstva. Uglavnom šuma se gleda samo kao izvor sirovine za preradu, dok se zaboravlja općekorisna uloga šuma koja traži širu podršku narodnog gospodarstva. No, ako njenu pravu vrijednost ne mogu sagledati privatni šumovlasnici i općenito poduzetnici, kojima je na prvome mjestu trenutna sirovinska vrijednost, to mora Država, posebice kada je ona, kao u našem slučaju većinski vlasnik. Opći interes treba biti ispred svih drugih interesa, a Država mora kontrolirati i privatne šumovlasnike da se ponašaju sukladno Zakonu o šumama, instrumentu Nacionalne šumarske politike i strategije, koji mora biti obvezan za sve šumovlasnike. Analizirajući da li primjenjujemo ono što je propisano u važećoj Nacionalnoj šumarskoj politici i strategiji i što bi još trebalo propisati, možemo postavljati pitanja i sami na njih odgovarati, jer bi tuđe odgovore smatrali kritikom, najčešće neopravdanom. Ponajprije: da li drvne sortimente prodajemo po tržišnim načelima; da li stvarno vjerujemo da ugovorima o isporuci sirovine pomažemo razvoju finalne prerade drva i povećanju zaposlenosti, posebice inženjera i VKV radnika, ili pak punimo privatne džepove izvoznika proizvoda primarne prerade; ako isporuku drvne sirovine ne usmjeravamo na optimalnu finalnu proizvodnju, nije li to rasipanje nacionalnog bogatstva u kojega je uložen prosječno stogodišnji trud; u isto vrijeme projekt Roswood Centra kompetencija za istočnu Europu, čitamo, daje primjere dobre prakse i inovacija koje se mogu implementirati za pametno i održivo korištenje vrijedne šumske sirovine; da li stvarno ili samo deklarativno kontroliramo sječu na privatnom šumoposjedu, posebice u šumama koje su vraćene bivšim šumovlasnicima; kojim instrumentima i koliko uspješno to radimo; osiguravamo li koristi koje bi od šumarstva trebala imati lokalna zajednica i stanovništvo ruralnih područja, što je jedno od glavnih načela Šumarske politike i strategije EU, koju načelno podržavamo; potičemo li i koliko uspješno suvremenu energetsku uporabu drvne sirovine; da li razmišljamo kako riješiti pitanje sukcesije – ruralna područja ostaju bez stanovništva, i šuma se širi čak do vrtova – nestaju pašnjaci pa i livadske površine unutar šume koje su donedavno košene za pašu i prehranu divljači; da li je istina da nam drvoprerađivači ne želeći osigurati zalihu drvne sirovine, a kada njima to pogoduje „diktiraju“ izvlačenje drvnih sortimenata i kada to vremenske prilike ograničavaju (mokar teren) pa nastaju velike štete na šumskom tlu; zašto smo za sitan novac prepustili koncesionarima radnička odmarališta, posebice na moru, koja su izgrađena doprinosom radnika, kojega nisu pretočili u plaće, nego upravo u te objekte; da li smo u odnosu na druge zemlje prevelike površine uključili u Natura 2000; da li smo obavili restrukturiranje Hrvatskih šuma d.o.o. ? Sabadi kaže: „Racionalan put glede organizacije je da se svi poslovi obavljaju u šumariji, a na višoj razini samo oni poslovi koje nije moguće riješiti na šumariji ili njihovo rješenje nije racionalno. U Ministarstvu organizirati službe vrhovnog šumarskog nadzora i one za pomoć malim šumoposjednicima“. Da li smo postavili sva pitanja – ne, ali čitatelje potičemo da ih i oni postave i daju odgovor na njih. Ponajprije treba odgovoriti na postavljeno pitanje u naslovu. Nadajući se da nam ova razmišljanja neće pokvariti nadolazeće blagdane, svim članovima Hrvatskoga šumarskoga društva i čitateljima Šumarskoga lista, želimo sretan Božić i uspješnu 2020. godinu. Uredništvo |
autori: Uredništvo  | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Jurij Marenče, Marijan Šušnjar | UDK 630* 375 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.1 |
515 |
| Granične sile i mase tovara pri privitlavanju drva |
|
|
| Sažetak Stabilnost traktora osim uzdužnog i poprečnog kuta stabilnosti podrazumijeva i sigurnost sidrenja traktora pri privitlavanju drva. Privitlavanje predstavlja vuču drvnih sortimenta po tlu od mjesta izrade u sječini do šumskog vozila za privlačenje drva opremljenog sa šumskim vitlom. Kod određenog graničnog tovara i nagiba terena dolazi do narušavanja uzdužne stabilnosti šumskog vozila s vitlom. Pri tome je faktor prijanjanja skidera i traktora sa podlogom važan pokazatelj mogućnosti sigurnog i pravilnog privitlavanja drva. Na osnovi općeg izraza za faktor prijanjaja skidera na ravnom terenu određen je faktor prijanjanja pri privitlavanju drva na nagibu te prikazan dinamički model opterećenja šumskog vozila pri privitlavanju drva. U rezultatima su prikazane granične horizontalne komponente sile u užetu i granične mase tovara u slučaju privitlavanja drva skiderom Ecotrac 120 V. Prema dobivenim vrijednostima graničnih horizontalnih komponenti sila u užetu može se zaključiti da je upravo stabilnost vozila definirana pomakom vozila u nazad granični uvjet privitlavanja drva. Prikazani model privitlavanja drva na nagibu prikazuje temeljni princip za određivanje graničnih tovara i nagiba terena, a koji se može lako prilagoditi ostalim uvjetima privitlavanja drva pri različitim položajima vozila i pravcima privitlavanja drva s obzirom na stvarne eksploatacijske uvjete. Ključne riječi: privitlavanje drva; stabilnost; dinamički model; granične sile; mase tovara |
autori: Jurij Marenče ŠUŠNJAR, Marijan  ŠL | |
| Ivan Lukić, Željko Zgrablić, Vlatka Mičetić Stanković | UDK 630* 453 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.2 |
523 |
| Presence of birch bark beetle (Scolytus ratzeburgi) in Croatia |
|
|
| Summary Bark beetles are one of the most important groups of forest pests and in recent years several bark beetle species have significantly impacted two biogeographic regions in Croatia. The Birch bark beetle (Scolytus ratzeburgi) is the only Scolytus species known to infest birch (Betula spp.) and is a potential threat to birch trees in Croatia but its presence has not been recorded for over 100 years. Here we review historical records of this species and examine several forest stands of Silver birch (B. pendula). The last published record of Birch bark beetle was from 1913 and entomological collections from Croatia only have specimens from neighboring countries. Examination of Silver birch forest stands discovered five new locations of Birch bark beetle with signs of its attack. This species in Croatia has a low population density in forests and urban areas. Impacts of this species may be minimal, but research on this bark beetle should not be neglected since it represents valuable part of entomofauna in Croatia. Further research in Croatia should target fungal relationships with this species in order to determine whether the bark beetle spreads tree pathogenic fungi. Assessment of possible long-term mortality trends across the southern range edge of Silver birch and the presence of the Birch bark beetle merits further attention. Key words: Betula pendula; native species; Scolytinae |
autori: LUKIĆ, Ivan ŠL Željko Zgrablić Vlatka Mičetić Stanković | |
| Stjepan Kvesić, Dalibor Ballian, Mirzeta Memišević Hodžić | UDK 630* 164 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.3 |
529 |
| Varijabilnost populacija javora klena (Acer campestre L.) u Bosni i Hercegovini prema morfološkim obilježjima plodova |
|
|
| Sažetak U radu je prikazana morfološka varijabilnost ploda 25 populacija javora klena (Acer campestre L.) na području Bosne i Hercegovine. Morfometrijsko istraživanje unutar- i među-populacijske varijabilnosti provedeno je na temelju 10 morfoloških značajki ploda, pri čemu su korištene deskriptivne i univarijatne statističke analize. Provedenim istraživanjem najmanje varijabilnim značajkama pokazale su se varijable koje opisuju oblik ploda, sa najmanjom varijabilnošću kod značajke odnos širine i dužine sjemenke. Za razliku od toga, za mjerene značajke ploda utvrđeni su viši koeficijenti varijacije. Najvarijabilnija značajka ploda u javora klena bila je dužina stapčice ploda. Najdivergentnije populacije obuhvaćene ovim istraživanjem bile su populacija Trebinje i populacija Rogatica. Za populaciju Trebinje utvrđene su minimalne srednje vrijednosti za pet od devet analiziranih značajki ploda, a za populaciju Rogatica maksimalne srednje vrijednosti za pet od devet analiziranih značajki. Analizom varijance ustanovljene su statistički značajne razlike između populacija za sve analizirane značajke. Isto tako, istraživanjem je utvrđeno da je unutarpopulacijska varijabilnost veća od međupopulacijske varijabilnosti za većinu istraživanih značajki. Odstupanje od tog pravila pokazuje varijabla F4 (dužina krilca ploda bez sjemenke) gdje komponenta varijance na međupopulacijskoj i unutarpopulacijskoj razini zauzima podjednak udio u ukupnoj varijanci. Provedena istraživanja morfološke varijabilnosti ploda javora klena u Bosni i Hercegovini predstavljaju pionirska istraživanja ove vrste, a dobiveni rezultati, temeljeni na morfometrijskoj analizi morfoloških značajki plodova, mogu poslužiti kao temelj za daljnja istraživanja. Ključne riječi: klen; plod; morfometrijska analiza; morfološka varijabilnost |
autori: Stjepan Kvesić Dalibor Ballian Mirzeta Memišević Hodžić | |
| Deniz Güney, Zeki Yahyaoglu, Ali Bayraktar, Fahrettin Atar, Ibrahim Turna | UDK 630* 165 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.4 |
539 |
| Genetic diversity of Picea orientalis (L.) Link populations in Turkey |
|
|
| Summary Knowledge of genetic variation is needed to understanding the genetic structure in forest tree populations. In addition, the determination of the genetic structure in the natural distribution areas of forest trees has become easier depending on the development of the isoenzyme technique. Determining the genetic structure and variations of Picea orientalis (L.) Link, which is limited local natural distribution areas on the world, transfer of this genetic to the future generations with sustainable forestry is important to ensure the continuity of the species. In this study, genetic differences and similarities were determined for P. orientalis populations in selected regions (Artvin, Torul-Örümcek, Tirebolu-Akılbaba, Ordu-Çambaşı, Artvin-Şavşat, Ardanuç-Ovacık, Şavşat-Sahara, Artvin-Saçinka, Ardahan-Posof and Maçka-Hamsiköy) in Turkey. In the study using 10 gene loci in different enzyme systems to determine the genetic variation, the values of heterozygosity (Ho), number of alleles per locus (AL), genetic diversity (v), intrapopulational differentiation (dT), multilocus diversity (Vgam) and differentiation among populations (Dj) were determined in these populations. The grand means were obtained as 0.154, 1.74 and 1.719 for the observed heterozygosity, alleles per locus and genetic diversity, respectively. Moreover, when the genetic diversity was considered, three different groups arose in terms of selected populations. Since Torul-Örümcek population had relatively higher results in contrast to other populations, this population has high importance for sustainability of gene resource of oriental spruce. Key words: Genetic diversity; conservation; Isoenzyme; Picea orientalis |
autori: Deniz Güney Zeki Yahyaoglu Ali Bayraktar Fahrettin Atar Ibrahim Turna | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Ilija Đorđević, Nenad Ranković, Jelena Nedeljković, Jelena Tomićević-Dubljević, Dragan Nonić, Stjepan Posavec, Goran Češljar | UDK 630* 934 + 676 (001) https://doi.org/10-31298/sl.143.11-12.5 |
549 |
| Mechanisms of financing the protected area management system in Serbia |
|
|
| Summary The financing of protected area (PA) management includes the interaction of different actors that are involved in the process of management and financing, i.e., from the management framework to the mechanisms of financing. The management framework sets the basic preconditions for PA management, while the mechanisms of financing represent the ways of financing PAs based on the long-term and sustainable conditions. The management of PAs in Serbia has mostly been done by public enterprises (PE). It was given to non-governmental organizations (NGO) for the first time in the late 1990s. Today, the management is carried out by different managers from the public sector (PS) to the private sector (PrS). This research deals with different financing mechanisms present in PAs in Serbia. Additionally, it deals with the differences in the financing between different management actors (MA) in order to establish the best financing practices in the PA management system in Serbia. The results indicate that public enterprise “Srbijašume” (PES) has the lowest average number of financial sources, unlike public enterprise “Vojvodinašume” (PEV). Regarding the average amount of financing, other managers from the public sector (OPS) have the largest amount of financing, while other public enterprises (OPE) record the smallest amount of their own financing. In order to improve the use of mechanisms for the PA management system financing, additional training for the use of funds is proposed at national and international level, as well as external, i.e., additional engagement of agencies that would prepare projects at international level. It is also proposed to establish a specific mechanism – a fund intended for nature protection. Key words: protected areas; mechanisms of financing; management actors; Serbia |
autori: Ilija Đorđević Nenad Ranković Jelena Nedeljković Jelena Tomićević-Dubljević Dragan Nonić POSAVEC, Stjepan ŠL Goran Češljar | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Nikica Ogris, Tine Hauptman, Maarten de Groot, Dušan Jurc | UDK 630* 270 + 305 https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.6 |
561 |
| Comparison of two methods for monitoring urban forests health |
|
|
| Summary We compared the performance of two methods for monitoring urban forest health. The first was based on a systematic grid (ISM), and the second on non-linear transects (UFMO). Both methods were tested during July and August 2013 in the Rožnik urban forest in the Municipality of Ljubljana (MOL). We assessed crown condition and damaging agents on 15 ISM plots, surveying an area of 92 a (are = 100 m2) in 1,640 minutes. By comparison, the UFMO method was used to survey an area of 518 a in 1,700 minutes. The performance of the ISM and the UFMO methods was 17.8 min/a and 3.28 min/a, respectively. According to the time/area performance measure, the UFMO method performed 5.4 times better than the ISM method. The UFMO method recorded 1.5 times more damaging agents per hour, 2.7 times more trees per hour, and 13.4 times more dead standing trees per hour. It also suggested 7.0 times more management measures per hour. However, the density of the data gathered was 7.1 times higher for the ISM method. According to the chosen comparison measures, the overall performance of the UFMO method exceeded the ISM method in all chosen performance measures expressed in relative time except the amount of data gathered. We conclude that, for the same sampling cost, the ISM approach produces an unbiased, but imprecise, estimate of overall forest health, while the UFMO method produces a biased, but more precise, estimate. We discuss possible improvements and further limitations of the UFMO method with an emphasis on the differences between the two methods of monitoring and surveying forest health. We conclude, that the ISM monitoring method can be supplemented with the UFMO surveying method to capitalize on the potential synergies of combining both approaches. Key words: bias; ICP Forests; performance evaluation; survey; systematic grid; transect |
autori: Nikica Ogris Tine Hauptman Maarten de Groot Dušan Jurc | |
| Ivan Pervan, Tena Radočaj, Tea Tomljanović, Miljenko Bujanić, Dean Konjević | UDK 630* 134 https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.7 |
571 |
| Determinacija spola i morfološke osobine sivog puha (Glis glis) s područja Dalmatinske zagore |
|
|
| Sažetak Sivi puh (Glis glis L.) je najveći pripadnik porodice puhova. Arborealna je i nokturnalna životinja koja je autohtona vrsta divljači u Hrvatskoj. U radu su obrađeni morfološki parametri, kao što su mase (tijelo s repom, tijelo bez repa, glava, rep, jetra, bubreg, srce, pluća, puno probavilo i radman) i duljine pojedinih dijelova tijela (tijelo s repom, tijelo bez repa, rep te raspon prednjih i stražnjih udova), izmjereni na 32 adultne jedinke (18 ženki i 14 mužjaka) ulovljenim tijekom lovne sezone 2017./2018.) na području Dalmatinske zagore. Statistički značajna razlika između mužjaka i ženki utvrđena je u duljini tijela bez repa (p=0,049) i masi repa (p= 0,041), mužjaci imaju veće vrijednosti za obje značajke. Ostali izmjereni parametri nisu pokazali statitistički značajnu razliku između spolova. Spolni dimorfizam kod ovog glodavca nije izražen, iako mužjaci u prosjeku imaju nešto veću masu od ženki. Na temelju boje krzna i veličine tijela nije moguće razlikovati adultne od juvenilnih jedinki. Izmjereni morfološki parametri uglavnom se podudaraju s rezultatima sličnih istraživanja. Ključne riječi: sivi puh (Glis glis L.); Dalmatinska zagora; morfologija; spolni dimorfizam |
autori: Ivan Pervan Tena Radočaj Tea Tomljanović Miljenko Bujanić Dean Konjević | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Damir Drvodelić, Milan Oršanić | UDK 630* 232 https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.8 |
577 |
| Izbor kvalitetne šumske sadnice poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) za umjetnu obnovu i pošumljavanje |
|
|
| Sažetak U ovom stručnom članku detaljno su opisani svi čimbenici koji utječu na uzgoj kvalitetne šumske sadnice poljskog jasena za umjetnu obnovu i pošumljavanje. Do sada se pozornost nije poklanjala kvaliteti sadnica s obzirom na nove i potpuno promijenjene nepovoljne ekološke i biološke čimbenike koji se događaju sa sastojinama poljskog jasena u Hrvatskoj. Kvaliteta sadnica poljskog jasena određivala se isključivo jednim morfološkim čimbenikom, a to je najčešće visina izbojka što nije dobro. U radu su definirani pojmovi morfološke i fiziološke kvalitete sadnica. Opisane su metodologije za mjerenje morfoloških i fizioloških svojstava šumskih sadnica i njihov značaj na preživljenje, rast i prirast nakon sadnje na terenu. Morfološka svojstva su: visina izbojka, promjer stabljike, odnos visine izbojka i promjera stabljike, duljina pupa, volumen korijena i stabljike, težina sadnica, odnos volumena izbojka i korijena te boja, forma i oštećenja. Fiziološka svojstva su: otpornost na hladnoću, potencijal rasta korijena (PRK), dormantnost pupa i koncentracija hranjiva u lišću. Opisana su tri stresna čimbenika koja utječu na smanjenje kvalitete šumskih sadnica, preživljenje, rast i prirast na terenu, a to su: stres zbog vlage u biljci (PMS), stres zbog temperature i fizički stres (padanje, gnječenje, vibracije, površinsko oštećivanje i trganje korijena). Definirani su i svi ostali stresni čimbenici koji utječu na pad kvalitete šumske sadnice koji se događa u razdoblju od vađenja u rasadniku do sadnje na terenu. Razjašnjena je uloga pojedinog stresnog čimbenika na sadnice, kao i kumulativan utjecaj više stresnih čimbenika. U članku se govori o ispravnom rukovanju sadnicama od vađenja u rasadniku do pošumljavanja. Prikazane su novije patentirane mogućnosti zaštite sadnica od trenutka vađenja iz rasadnika ili kamiona-hladnjače do sadnje na terenu. Ključne riječi: morfološka kvaliteta šumskih sadnica; fiziološka kvaliteta šumskih sadnica; stresni čimbenici kod šumskih sadnica; rukovanje sadnicama; zaštita sadnica |
autori: Damir Drvodelić Milan Oršanić | |