|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 1-2/2019 3-4/2019 5-6/2019 7-8/2019 9-10/2019 11-12/2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
9-10/2019 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 389 | |
| Hoće li promjenom ministra doći i do promjene odnosa prema šumarskoj struci? |  
|
|
| RIJEČ UREDNIŠTVA<br> Više puta pisali smo o tome kako smo očekivali da će ova Vlada ponajprije vratiti šumarstvo u naziv resornog ministarstva, a potom i promijeniti odnos prema šumi i šumarskoj struci. To se na žalost nije dogodilo, tako da je šumarski resor u Ministarstvu na razini dijelova poljoprivrede, primjerice povrtlarstva, iako se radi o resursu koji pokriva gotovo polovicu kopnene površine Republike Hrvatske. O tome da je šuma najsloženiji ekosustav na svijetu, koji samim time zahtijeva visoku stručnost gospodarenja njime pa je i u Ustavu naznačeno da je šuma uz tlo i vode resurs od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, u uređenom gospodarstvu ne bi trebalo to opetovano govoriti. Ne inzistiramo na tome da resorni ministar mora biti istaknuti šumarski stručnjak, ali to onda mora biti državni tajnik ili pomoćnik ministra zadužen za šumarstvo. Ministar pak treba koristiti svaku priliku da se informira o struci, sastavnici njegovog resora, a najlakše će to učiniti nazočnošću barem na nekoliko stručnih skupova na kojima se znanstveno-stručno raspravlja o stanju i problemima u struci – njegovom resoru. Nažalost, smijenjeni resorni ministar nije nazočio niti jednom takvom skupu, pa niti onome u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, što ocjenjujemo i podcjenjivanjem struke, ali i ove znanstvene institucije. Vidljivi trag u šumarstvu ostavio je jedino osnivanjem „svoje“ Uprave šuma, smanjujući površine susjednih Uprava. Trenutno naš resor vodi drvni tehnolog, što je nelogično, a s čime se očito šumarska struka prešutno slaže, što je pak sramotno. Tko nam uopće vodi i kakvu šumarsku politiku i imamo li dobru strategiju da je provodimo? Kome je zapravo podređena šumarska politika? Opći je dojam da je vode drvoprerađivači i to nažalost oni primarne prerade drva, naravno po netržišnim uvjetima i zanemarujući načela potrajnog gospodarenja. U svome obraćanju nazočnima na znanstveno-stručnom skupu održanom u povodu Dana hrvatskoga šumarstva, predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva Oliver Vlainić, naznačio je sadašnje probleme šumarstva i stavove struke. Nemamo ništa tome za dodati, nego upućujemo čitatelje da u prošlom dvobroju časopisa pročitaju prikaz sa spomenutoga skupa. Dakle, struka opominje i ukazuje na alarmantno stanje u šumarstvu, kojega resorno ministarstvo očito ne prepoznaje. Za saniranje stanja nakon ledoloma i vjetroloma u Gorskom kotaru i situacije s katastrofalnim sušenjem jasena te nadolazećega problema s hrastom, našom najvrjednijom vrstom drveća, bit će potrebna znatna financijska sredstva. Gdje ih pronaći ako smo novim Zakonom o šumama znatno smanjili priliv financijskih sredstava od naknade za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ), a drvne sortimente prodajemo i dalje po netržišnim uvjetima? Nismo trebali dugo čekati da nova ministrica Odlukom o smanjenju naknada za šume i šumska zemljišta, pokaže kako će se odnositi prema šumi i šumarstvu. Vrijednost bodova je smanjena za 30 do 90 %, ovisno o uzgojnom obliku šume. To će, kaže ona, ubrzati investicijske projekte, jer su navodno mnoge investicije u kojima je bilo potrebno izdvojiti šumu ili šumsko zemljište iz šumsko-gospodarskih planova, bile dovedene u pitanje zbog previsoke naknade za lokalnu i regionalnu samoupravu. Naravno, „nisu ludi“ platiti privatnicima, koji imaju na stotine tisuća hektara zapuštenog i zaraslog zemljišta, kada je državno (čitaj općenarodno) gotovo besplatno. Uostalom, za njih primjerice: šikara, šibljak, makija, garig i nije „neka šuma“. A najnovije je najava novoga smanjenja naknade za općekorisne funkcije šuma „povećanjem granice ukupnog godišnjeg prihoda i primitka s 3.000.000,00 kn na 7.500.000,00 kn “ što je obrazloženo opterećenjem, kako na poduzetnike, tako i na administrativnu obradu“. Ionako smanjenim sredstvima OKFŠ-a, koja se danas većinom koriste za razminiranje i vatrogasnu zajednicu, za „zelene“ radove u šumi na oko milijun hektara krša, preostaje jako malo novaca. Što reći na sve to? Idemo malo pričati o klimatskim promjenama, kisiku, ugljičnom dioksidu, eroziji, pitkoj vodi, rekreaciji i općenito zaštiti okoliša, gdje je šuma jedan od najznačajnijih i najsloženijih ekosustava, o kojoj i bez stručnog obrazovanja, nažalost svi sve znaju, jer jako vole šumu. Često spominjemo načelo potrajnosti i osiguranje višenamjenske uloge šume, što je moto poslovanja u šumarstvu, ali za to je ponajprije potrebno promijeniti mišljenje da šumu možemo samo koristiti, a ne ulagati u nju, odnosno vratiti joj dio benefita kako bi bila vječna. <br>Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Damir Ugarković, Željko Španjol, Ivica Tikvić, Dražen Kapučija, Ivana Plišo Vusić | UDK 630* 111 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.1 |
391 |
| Mikroklimatske različitosti degradacijskih stadija šuma hrasta crnike (Quercus ilex L.) |
|
|
| Sažetak Hrast crnika (Quercus ilex L.) je temeljna autohtona šumska vrsta eumediteranskog područja Hrvatske. Hrast crnika pridolazi u svim uzgojnim oblicima i degradacijskim stadijima, a makije i garizi su najčešći degradacijski stadiji crnikovih šuma. Nekontroliranim sječama sastojina sjemenjača i njihovim prevođenjem u degradacijske stadije, mijenjamo mikroklimu određene sastojine. Mikroklimatska istraživanja obavljena su na području otoka Mljeta. Mjerenja su obavljena u šumi hrasta crnike, u degradacijskim stadijima makija i garig te u šumi alepskog bora s hrastom crnikom. Tijekom dvije godine mjerena je temperatura zraka (°C), temperatura tla (°C), oborine (mm), relativna vlaga zraka (%) te volumetrijska vlaga tla (%). Potencijalna evapotranspiracija je izračunata prema metodi Blanea i Criddle. Vodni deficit tijekom sušnog perioda izračunat je kao razlika mjesečne količine oborine (mm) i potencijalne evapotranspiracije (mm). Najveća kolebanja mikroklimatskih elemenata su izmjerena u degradacijskim stadijima hrasta crnike. Najveća apsolutna maksimalna temperatura zraka izmjerena je u stadiju garig, a najveća minimalna u stadiju makije. Prosječne vrijednosti temperatura zraka i tla, oborine i potencijalne evapotranspiracije su bile najveće u stadiju gariga, a najmanje u stadiju makije. Prosječna vrijednost relativne vlage zraka je imala najveću vrijednost u visokoj šumi hrasta crnike. Prosječna volumetrijska vlaga tla je bila najveća u makiji (14,28 %), a najmanja u stadiju gariga (9,46 %). Vodni deficit u sušnom peridou bio je najveći u stadiju gariga (-73,95 mm), a najmanji u stadiju makije (-60,38 mm). Mikroklimatske prilike u degradacijskom stadiju gariga su nepovoljne za rast i razvoj hrasta crnike u odnosu na mikroklimatske prilike u sastojini visokog uzgojnog oblika. Prosječne vrijednosti mikroklimatskih elemenata u sastojini alepskog bora s hrastom crnikom bile su između prosječnih vrijednosti mikroklimatskih elemenata sastojine gariga i makije. Analiza ovih podataka mikroklime služi boljem poznavanju ekoloških prilika šumskih staništa. Ključne riječi: mikroklima šume; struktura šume; hrast crnika; degradacijski stadiji; alepski bor |
autori: UGARKOVIĆ, Damir ŠL ŠPANJOL, Željko  ŠL TIKVIĆ, Ivica ŠL Dražen Kapučija  Ivana Plišo Vusić | |
| Ivan Lukić, Nikola Lacković, Milan Pernek, Christa Schafellner | UDK 630* 453 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.2 |
403 |
| Redefinicija kritičnih brojeva jajnih legala gubara (Lymantria dispar L.) za hrast lužnjak (Quercus robur L.) i prvi izračun za običnu bukvu (Fagus sylvatica L.) u Republici Hrvatskoj |
|
|
| Sažetak Gubar (Lymantria dispar) je jedan od najvažnijih šumskih štetnika na području Republike Hrvatske. Iz sustavnog praćenja gradacija u kontinentalnom području uočeno je da se gubar masovno pojavljuje svakih 10 do 11 godina, dok su u mediteranskom području gradacije češće i nepravilnije u periodicitetu. Kako bi odredili je li potrebno suzbijati gubara, važno je utvrditi intenzitet napada. Intenzitet napada ovisi o gustoći populacije ličinki, a gustoća populacije je povezana s raspoloživom masom lišća u sastojini. S obzirom da za hrast lužnjak postoji metodologija izračuna intenziteta napada, cilj ovoga rada je preispitati i redefinirati kritične brojeve jajnih legala gubara, primjenjujući rezultate recentnih istraživanja. S obzirom da za običnu bukvu do danas nisu poznati kritični brojevi, cilj je bio definirati ih. Za izračun kritičnih brojeva potrebno je izračunati prosječnu masu lišća koju pojede jedna ličinka te prosječnu masu lišća jednog stabla. Laboratorijski pokus prehrane lišćem hrasta lužnjaka i obične bukve postavljen je kako bi se utvrdila prosječna masa pojedenog lišća, a prosječna masa lišća jednog stabla je utvrđena korištenjem dostupnih modela biomase lišća. Rezultati izračuna kritičnih brojeva jajnih legala za hrast lužnjak pokazuju kako je taj broj u odnosu na do sada korišteni viši, što znači da će površina koju treba tretirati biti manja. Rezultati izračuna kritičnih brojeva jajnih legala za običnu bukvu predstavljaju potpuno novi i originalan podatak. Kritične brojeve jajnih legala prikazane u ovome radu potrebno je provjeriti prilikom sljedeće gradacije gubara kroz terensku evaluaciju, kako bi ih potvrdili. Daljnja razrada kritičnih brojeva moguća je korištenjem dostupnih prirasno-prihodnih tablica (bonitet i EGT) te podacima iz nacionalne inventure šume. Korištenje trenutno dostupnih modela biomase ukazuje na potrebu istraživanja mase lišća u krošnji stabala različite starosti za područje Republike Hrvatske, kako bi se usavršila preciznost izračuna kritičnih brojeva jajnih legala gubara. Ključne riječi: šumski štetnik; gustoća populacije; jajna legla; ličinke |
autori: LUKIĆ, Ivan ŠL Nikola Lacković PERNEK, Milan ŠL Christa Schafellner | |
| Muammer Şenyurt, Ilker Ercanli | UDK 630* 524 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.3 |
413 |
| Usporedba modela umjetne neuralne mreže za predviđanje drvnog volumena krimskih borova u šumama pokrajine Cankiri |
|
|
| Sažetak Cilj ovog rada je usporediti modele umjetne neuralne mreže (ANN) za predviđanje pojedinih drvnih volumena krimskih borova u šumama Çankirija. Jednoulazne i dvoulazne jednadžbe i kompatibilna volumna jednadžba Fang et al. (2000) temeljena na klasičnim i tradicionalnim metodama primijenjena je na 360 krimskih borova u cilju dobivanja ovih drvnih volumena. Kako bi se odredila najbolja alternativna metoda za predviđanje ANN modela, ukupno je obučeno 320 treniranih mreža u višeslojnom perceptronu (MLP) i ukupno 20 treniranih mreža u arhitekturi Radial Basis Function (RBF). Na temelju statistike goodness-of-fit, ANN u smislu MLP 1-9-1 uključujući dbh kao input varijablu za jednoulazna volumna predviđanja pokazao je bolju fitting sposobnost sa SSE (2.7763), Radj2 (0.9339), MSE (0.00910), RMSE (0.0954), AIC (-823.25) i SBC (-1421.81) nego onaj u ostalim proučavanim volumnim metodama koje uključuju dbh kao eksplanatornu varijablu. Za dvoulazna volumna predviđanja, što uključuju dbh i ukupnu visinu kao input varijable, ANN temeljen na MLP 2-15-1 rezultirao je boljom fitting statistikom sa SSE (0.8354), Radj2 (0.9801), MSE (0.00274), RMSE (0.0523), AIC (-579.55) and SBC (-1788.11). Ključne riječi: Predviđanje drvnog volumena; umjetna neuralna mreža; krimski bor; linearna analiza regresije; šume Cankiri |
autori: Muammer Şenyurt Ilker Ercanli | |
| Tomislav Sedlar, Tomislav Sinković, Ivana Perić, Andrej Jarc, Srđan Stojnić, Bogoslav Šefc | UDK 630* 812 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.4 |
425 |
| Tvrdoća toplinski modificirane bukovine i grabovine |
|
|
| Sažetak Na tržištu se pojavljuje velik broj proizvoda (uglavnom podnih obloga) od toplinski modificiranog drva. Poznato je da se drvu mijenjaju fizička i mehanička svojstva djelovanjem temperatura viših od 160 °C u okolišu siromašnome kisikom. U prikazanom radu istraživana je promjena tvrdoće po Brinell-u toplinski modificirane bukovine i grabovine u odnosu na recentno drvo, i to na tri glavna presjeka drva: poprečnom, radijalnom i tangentnom. Bukovina i grabovina odabrane su zbog utjecaja klimatskih promjena, kao i predviđanja na rasprostranjenost bukve i graba u Jugoistočnoj Europi. Drvo je modificirano u okolišu siromašnom kisikom 48 sati pri 200 ºC. Također je prikazana i ovisnost tvrdoće drva po Brinell-u o gustoći drva. Sva su mjerenja provedena pri ravnotežnom sadržaju vode drva od 12 %. Prosječne vrijednosti tvrdoće po Brinell-u toplinski modificirane bukovine i grabovine statistički se značajno razlikuju i manje su od prosječnih vrijednosti tvrdoće recentne bukovine i grabovine. Toplinskom modifikacijom bukovine i grabovine očekivano je došlo do smanjenja mase, a time i do smanjenja gustoće ispitanih uzoraka. U ovom istraživanju utvrđeno je da se primijenjenom toplinskom modifikacijom bukovini smanjila prosječna vrijednost tvrdoće po Brinell-u za 3% na poprečnom presjeku, za 15% na radijalnom presjeku i za 25% na tangentnom presjeku. Grabovini se istovrsnom toplinskom modifikacijom smanjila tvrdoća po Brinell-u za 6% na poprečnom presjeku, za 18% na radijalnom presjeku i za 13% na tangentnom presjeku. Primijenjenom toplinskom modifikacijom drva smanjena je tvrdoća po Brinell-u na sva tri presjeka istraživane bukovine i grabovine. Međutim, zabilježeno smanjenje tvrdoće još uvijek ne priječi uporabu tako modificirane bukovine i grabovine u nenosivim drvenim konstrukcijama i drvenim podnim oblogama. Ključne riječi: tvrdoća po Brinell-u; toplinski modificirano drvo; bukovina; grabovina |
autori: Tomislav Sedlar SINKOVIĆ, Tomislav ŠL Ivana Perić Andrej Jarc Srđan Stojnić ŠEFC, Bogoslav ŠL | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Anamarija Jazbec, Mislav Vedriš, Ksenija Šegotić | UDK 630*945 https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.5 |
435 |
| Analiza trajanja studiranja na preddiplomskim studijima Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |
|
|
| Sažetak Iako se šumarstvo smatra tradicionalnom strukom i područjem znanosti, njegova važnost i značenje u današnjim prilikama povećane svijesti o klimatskim promjena i dobrobiti održivog razvoja prirodnih ekosustava svakim danom sve više raste. Suvremeni i ažurirani studijski programi neophodni su uvjet za primjereno obrazovanje stručnjaka za gospodarenje šumskim ekosustavima i proizvodima. Bolji uvid u studentsku socioekonomsku pozadinu i motivaciju za studij mogu poslužiti za unapređenje studijskih programa, kao i pomoć studentima u postizanju boljih rezultata. Provedeno je istraživanje radi usporedbe trajanja preddiplomskog studija i postignute prosječne ocjene s analizom čimbenika koji bi mogli na to utjecati. Proveden je upitnik među studentima (N=185) diplomskih studija Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu akademske godine 2016/2017. Analizom varijance testirane su razlike između prosječnih ocjena studija i trajanja studija. Za procjenu utjecaja čimbenika na trajanje studija provedena je višestruka linearna regresija. Približno trećina studenata dolazi iz Zagreba. Više od dvije trećine studenata na šumarskom odsjeku je završilo gimnaziju, dok su na drvnotehnološkom odsjeku dvije trećine studenata završile srednje strukovne škole. Prosječne ocjene i trajanje studija ne razlikuju se statistički značajno po studijskim programima ni po spolu. Prosječna ocjena studija i trajanje studija statistički su značajno negativno korelirani za sva tri studijska programa. Statistički značajni prediktor trajanja studija za sva tri studijska programa je prosječna ocjena studija. Za studij Šumarstvo dodatni prediktori za kraće studiranje su stipendija i osobna motivacija, dok su za studij drvne tehnologije spol (M), stipendija i završena srednja škola (gimnazija). Ključne riječi: uspjeh studenata; prosječna ocjena; trajanje studija; regresijska analiza; studijski program |
autori: Anamarija Jazbec VEDRIŠ, Mislav ŠL Ksenija Šegotić | |
| Jelena Nedeljković, Mirjana Stanišić, Dragan Nonić, Mersudin Avdibegović, Marta Curman, Špela Pezdevšek Malovrh | UDK 630* 111 https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.6 |
445 |
| Upravljanje klimatskim promjenama u šumarstvu i zaštiti prirode: institucionalni okviri u odabranim zemljama jugoistočne Europe |
|
|
| Sažetak Klimatske promjene su jedan od najvećih izazova za postizanje ciljeva održivog razvoja. Formiranje odgovarajućih institucionalnih okvira za upravljanje klimatskim promjenama, koji uključuju i koordiniraju brojne interese i aktivnosti različitih aktera, razina i sektora, problem je i za zemlje jugoistočne Europe. Bosna i Hercegovina (BiH), Hrvatska, Slovenija i Srbija imaju značajne prirodne resurse koji su bili ugroženi proteklih godina zbog prirodnih katastrofa, što je utjecalo i na sektor šumarstva. Cilj rada je proučiti institucionalne okvire u šumarstvu i zaštiti prirode, kao i stavove ispitanika o kompetencijama relevantnih institucija i organizacija, identificirati potrebe za poboljšanjem postojećeg okvira i ocijeniti njihove interese i utjecaje u procesu upravljanja klimatskim promjenama. Prikupljanje podataka provedeno je korištenjem intervjua, u razdoblju od studenog 2016. do travnja 2017. godine. Protokol za intervju sastojao se od 22 pitanja podijeljenih u pet skupina. U svrhu ovoga rada analizirani su odgovori na pitanja u vezi s institucionalnim okvirima za upravljanje klimatskim promjenama u šumarstvu i zaštiti prirode. Uzorak je činilo 29 ispitanika (Federacija BiH-8, Hrvatska-6, Slovenija-5, Srbija-10), odnosno predstavnika javnih uprava i javnih službi u šumarstvu i zaštiti prirode, poduzeća i ustanova za gospodarenje državnim šumama i upravljanje zaštićenim područjima, obrazovnih i istraživačkih organizacija te organizacija civilnog sektora. Ispitanici su odabrani probnim uzorkovanjem (uzorak na bazi vrijednosnog suda). Ispitanici su bili predstavnici institucija i organizacija na nacionalnoj razini upravljanja u šumarstvu i zaštiti prirode, koji su izravno ili neizravno povezani s problematikom klimatskih promjena u odabranim oblastima. O postojećim institucionalnim okvirima, 52,4% ispitanika nema pozitivno mišljenje, a 85,7% se zalaže za njihovo unapređenje, u smislu poboljšanja suradnje i koordinacije između različitih sektora, institucija i organizacija. Značajne su razlike u procjeni interesa i utjecaja institucija i organizacija u upravljanju klimatskim promjenama među ispitanicima iz Slovenije i Hrvatske, kao i onima iz Federacije BiH i Srbije. Ispitanici iz područja zaštite prirode procjenjuju da je interes veći u odnosu na predstavnike šumarskog sektora (ispitanici iz područja zaštite prirode smatraju da je interes „veoma visok“ – prosječna ocjena 4,6, a iz sektora šumarstva da je „visok“ – prosječna ocjena 4,1). Potrebna su daljnja istraživanja o suradnji i koordinaciji svih sudionika na različitim razinama upravljanja, kao i drugih elemenata koji, uz institucionalne okvire, dovode do stvaranja odgovornog sustava upravljanja klimatskim promjenama i rješavanja različitih izazova klimatskih promjena. Ključne riječi: institucionalni okviri; upravljanje klimatskim promjenama; šumarstvo; zaštita prirode; jugoistočna Europa |
autori: Jelena Nedeljković Mirjana Stanišić Dragan Nonić Mersudin Avdibegović Marta Curman Špela Pezdevšek Malovrh | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Ivana Plišo Vusić, Irena Šapić, Joso Vukelić | UDK 630* 181.6 + 187 https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.7 |
461 |
| Prepoznavanje i kartiranje šumskih staništa Natura 2000 u Hrvatskoj (II) – 91F0, poplavne šume s vrstama Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus angustifolia; 91L0, hrastovo-grabove šume ilirskoga područja |
|
|
| Sažetak U članku je opisano 11 šumskih stanišnih tipova iz Nacionalne klasifikacije staništa Republike Hrvatske, koji su inače svrstani u stanišne tipove 91F0 i 91L0 Natura 2000. Prvi tip u Hrvatskoj obuhvaća povremeno poplavne i mokre šume hrasta lužnjaka u kojima prevladavaju higrofilne vrste, a tip 91L0 obuhvaća šume hrasta lužnjaka i običnoga graba na mikrouzvisinama nizinskoga područja i šume hrasta kitnjaka i običnoga graba u brežuljkastom vegetacijskom pojasu. U njima izostaju higrofiti, a velik je udio mezofilnih vrsta među kojima se u kitnjakovo-grabovim šumama ističu one ilirskoga flornoga geoelementa. Svaki je tip iz Nacionalne klasifikacije staništa kratko opisan uz navod dijagnostičkih pokazatelja važnih za njegovu identifikaciju i razgraničenje od povezanih tipova. Naveden je i odgovarajući kôd prema EUNIS-ovoj klasifikaciji i literatura u kojoj je podrobnije opisan. Ključne riječi: stanišni tipovi 91F0 i 91L0; hrastove šume; Nacionalna klasifikacija staništa; Hrvatska |
autori: Ivana Plišo Vusić Irena Šapić VUKELIĆ, Joso ŠL | |
| Damir Drvodelić, Igor Poljak, Ivan Perković, Mario Šango, Katarina Tumpa, Ivana Zegnal, Marilena Idžojtić | UDK 630* 232.3 https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.8 |
469 |
| Ispitivanje laboratorijske klijavosti pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.) u skladu s pravilima ISTA |
|
|
| Sažetak U radu su prikazani rezultati ispitivanja laboratorijske klijavosti i morfoloških značajki klijanaca europskoga pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.). Uzorci za istraživanja sakupljeni su u submediteranskom području Hrvatske, a radni uzorak za ispitivanje klijavosti iznosio je 8×25 sjemenki. Sjeme je do ispitivanja klijavosti čuvano tri mjeseca u hladnjaku na temperaturi od 3 °C. Postotak laboratorijske klijavosti utvrđen je prema postotku pravilnih klijanaca koji su normalno proklijali nakon 27 dana ispitivanja. Ispitivanje je provedeno u laboratoriju prema uvjetima koje propisuje ISTA (International Seed Testing Association). Izrađen je katalog sa slikama i opisom nepravilnih klijanaca. Na osnovi definiranih kodova nepravilnih klijanaca moguće je preventivno djelovati kako bi se reducirale nepoželjne jedinke. Rezultati ovog istraživanja od velike su koristi za razumijevanje složenoga procesa klijanja sjemena, kako u laboratoriju, tako i šumskim rasadnicima. Ključne riječi: pitomi kesten; morfologija klijanca; pravilan klijanac; nepravilan klijanac; postotak klijavosti; šumski rasadnici |
autori: DRVODELIĆ, Damir ŠL Igor Poljak PERKOVIĆ, Ivan ŠL ŠANGO, Mario ŠL Katarina Tumpa Ivana Zegnal IDŽOJTIĆ, Marilena ŠL | |