|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 1-2/2019 3-4/2019 5-6/2019 7-8/2019 9-10/2019 11-12/2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
7-8/2019 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 293 | |
| Građanska inicijativa kolektivne sadnje drveća 25., 26. i 27. listopada |  
|
|
| RIJEČ UREDNIŠTVA Naslov uvodnika potaknut je građanskom inicijativom koja se u posljednje vrijeme širi Hrvatskom. Iako na facebook grupi, koja poziva na „tri zajednička dana uživanja u sadnji diljem Države“ pod motom „Zasadi drvo, ne budi panj“, prevladava entuzijazam i želja za jačanjem svijesti hrvatskih građana o očuvanju i zaštiti prirode, postoje i radikalniji osvrti na šumarsku struku i na trgovačko društvo Hrvatske šume, poput pitanja zašto se ne organiziraju javni radovi pošumljavanja? Tvrdi se da je to zato jer im je sječa prioritetnija od sadnje. Podmeće se teza: „Ne smiju oni posjeći više nego što mi možemo zasaditi!“ Uzori akciji su velike sadnje u nekim zemljama poput Indije i Etiopije. Također poticaj akciji su i katastrofalni požari u plućima svijeta, Amazonskoj prašumi. Pohvalna je dobra volja i želja za ozelenjivanjem, ali ne mogu se uspoređivati zemlje u kojima vladaju drukčiji klimatski i stanišni uvjeti pa nakon sječe ili uništavanja šume požarima dolazi do deforestacije, nestaje tlo i šuma se ne obnavlja. U Republici Hrvatskoj je upravo obrnuto, na djelu je reforestacija, tj. šuma se širi na napuštene poljoprivredne i druge površine, tako da je danas gotovo pola države pod šumom, ali u različitim starosnim kategorijama. Ova akcija je samo odraz zabrinutosti običnog čovjeka, ali i određene neargumentirane histerije koja je pokrenuta protiv šumara u Hrvatskoj. S obzirom na sve učestalije i nekorektne napade na šumarsku struku, što je prevršilo svaku mjeru, potiče nas da se mi kao struka oglasimo. Možemo smireno, stručno i argumentirano, a možemo i bezobrazno kao što se nas napada. Ponajprije, za laike koji to žele čuti, kažemo da je sječa uzgojni zahvat. Šuma ili stablo ima nazovimo ga početak, rast kroz razne uzgojne faze do optimuma, a potom slijedi faza „odumiranja“. Zadaća šumarske struke je prebroditi tu zadnju fazu upravo sječom starih stabala, polučiti korist društvu njihovom preradom, ali osiguravši prethodno u jednodobnim sastojinama u godini dobrog uroda sjemena prirodno pomlađivanje. Svakako prije bilo kakvog negativnog stava glede sječe, treba prići vrlo blizu površini gdje je do „jučer“ bila npr. stara hrastova šuma te provjeriti da li i što sada raste na toj površini. U prebornoj pak šumi, npr. bukve i jele, prebiru se sječom stara dozrela stabla i ona koja smetaju podmlatku koji treba svijetla da bi ih zamijenio. Samo tamo gdje u potpunosti nije uspjelo prirodno naplođivanje, pa tako i na opožarenim površinama, ide se na pošumljavanje sjemenom ili tzv. „školovanim“ sadnicama. Održati šumu vječnom, načelo je potrajnog gospodarenja, čime se ponosi hrvatska znanost i praksa, a što joj i šumarski svijet priznaje. Što rade Hrvatske šume d.o.o. pitaju se pojedini prosvjednici? Zadaća Hrvatskih šuma d.o.o. kao trgovačkog društva u državnom vlasništvu, kojima je Država povjerila gospodarenje, je obavljati poslove sukladno Osnovama gospodarenja, što znači ne stihijski nego po Zakonu o šumama, sukladno šumarskoj politici i strategiji. Osnove gospodarenja za svaku gospodarsku jedinicu propisuju desetgodišnje aktivnosti, provjerava ih stručno povjerenstvo, a Rješenjem ih odobrava resorni ministar. U njih je ugrađeno i niz propisa i popisa koje propisuje Ministarstvo zaštite okoliša. Znači ništa se ne radi amaterski – sve počiva na znanstvenim i stručnim saznanjima u šumarskoj praksi stečenoj kroz preko 250 godina organiziranog šumarstva. Klimatske promjene, ledolomi, vjetrolomi i štetnici, čemu su posebice u zadnje vrijeme izložene šume, samo još otežavaju rad u šumarstvu i zahtijevaju još veću stručnost i znanje, a nikako amaterizam. Nije bez razloga još u pretprošlom stoljeću zaključeno da za gospodarenje šumom nije dovoljna viša, nego je potrebna visoka stručna sprema, što je kod nas ostvareno 1898. godine početkom rada Šumarske akademije (današnjeg Šumarskog fakulteta), kao četvrte visokoškolske ustanove Sveučilišta u Zagrebu. No, s prekomjernom sječom treba se boriti na dijelu privatnih šumskih parcela, ali s tom stihijom se odnosne udruge ne hvataju u koštac. U istoj rečenici pitamo se bezobrazno: tko su to „oni“ koji ne smiju posjeći? Da li su to možda oni koji su pet godina studirali šumarstvo, skupljajući znanja iz botanike, više matematike, kemije, meteorologije, anatomije i fiziologije bilja, pedologije, dendrologije, dendrometrije, uzgajanja šuma, ekologije, uređivanja šuma, zaštite šuma i dr., prisegavši na promociji dipl. ing. šumarstva da će raditi po stručnim šumarskim načelima. Lekcije im pak dijele oni koji su u slobodno vrijeme malo „proguglali“ i na vikend izletima uz dobru zabavu, „učvrstili“ svoje znanje o šumarstvu. Njihovi stručni sufleri, a kažu da ih imaju, mogli bi konačno javno polemizirati. Očekivali bi od odnosnih udruga da nas podupru u protivljenju smanjenja naknada za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ), iz kojih se financiraju izgradnja protupožarnih prometnica, gašenja požara, pošumljavanje opožarenih površina i razminiranje površina, no one očito pristaju da se to „gura“ u parafiskalne namete. Hrvatska Vlada od Hrvatskih šuma d.o.o. očekuje uplatu u državni proračun, dok čitamo, Njemačka Vlada ulaže 500 mil. EURA za sanaciju šuma, jer ih se prošle godine osušilo preko 110.000 ha. Nemamo ništa protiv toga da se ozelenjuju neke gradske površine, ali i to mora biti planski, kako izborom površina, tako i vrstom drveća, poznavajući i poštujući njihove ekološke i biološke zahtjeve. Saditi bilo što i bilo gdje, što iščitavamo iz upućenog poziva, je neodgovorno i prema prostoru, ali i prema biljci. Uredništvo |
autori: Uredništvo  | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Joso Vukelić, Irena Šapić, Giacomo Mei, Igor Poljak, Ivana Plišo Vusić, Marko Orešković | UDK 630* 181.6 + 272 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.7-8.1 |
295 |
| Šume crne johe (tip 91E0* Natura 2000, tip E.2.1.9. NKS) u Nacionalnom parku Plitvička jezera |
|
|
| SAŽETAK U članku su prikazani prvi rezultati monitoringa stanišnoga tipa 91E0* Natura 2000 u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Taj se stanišni tip prostire u šumama crne johe (Alnus glutinosa /L./ Gaertn.) u kojima je postavljeno i snimljeno dvadeset ploha, dok pet snimaka potječe iz prijašnjih istraživanja. Istraživane sastojine imaju intenzivan sukcesijski razvoj, bogat florni sastav, veliku pokrovnost vrsta, prevlast higrofita uz slabiji udjel mezofita. Sintaksonomski pripadaju razredu Alnetea glutinosae i njegovim nižim jedinicama. Ključne riječi: Alnus glutinosa; stanišni tip 91E0* Natura 2000; Nacionalna klasifikacija staništa (NKS); florni sastav; Nacionalni park Plitvička jezera |
autori: VUKELIĆ, Joso  ŠL Irena Šapić Giacomo Mei Igor Poljak Ivana Plišo Vusić Marko Orešković | |
| A. Paletto, T. Laktić, S. Posavec, Z. Dobšinská, B. Marić, I. Đordjević, P. Trajkov, E. Kitchoukov, Š. Pezdevšek Malovrh | UDK 630* 907 + 585 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.7-8.2 |
307 |
| Očuvanje prirode naprema šumarskim aktivnostima u zaštićenim područjima - mišljenje stručnjaka |
|
|
| SAŽETAK Zadnjih desetljeća, primjena politike zaštite prirode, zasnovane na principima javnog sudjelovanja, postala je jedna od glavnih izazova za znanstvenike i donositelje odluka. Primjena politike očuvanja prirode slijedi dva osnovna pristupa: izdvajanje na osnovi prostorne podjele zaštićenih područja od proizvodnih, i pristup integracije, na temelju kojega se uključuju proizvodne i zaštitne namjene prostora. U mnogo slučajeva primjena politike očuvanja prirode uzrokovala je porast sukoba radi različitih i kompetitivnih principa korištenja zemlje, različitih interesa i pogleda. Cilj istraživanja je analizirati mišljenja stručnjaka o mogućim sukobima, prilikama i teškoćama za ljudske aktivnosti, ograničenjima u gospodarenju šumom vezano na uspostavu novih zaštićenih područja. Istraživanje je strukturirano u tri osnovna koraka: analiza stručnjaka, anketiranje i statistička obrada prikupljenih podataka. Polu-strukturirani upitnik putem emaila poslan je stručnjacima prema planiranom uzorku u svaku zemlju koja je uključena u COST CAPABAL projekt (COST Targeted Network TN1401 “CAPABAL” (41 sudionik u 10 zemalja). Podaci su statistički obrađeni, kako bi se naglasile razlike između EU28 zemalja članica i nečlanica i među institucijama (javna administracija, stručnjaci iz šumarstva i drvne industrije, fakulteta i istraživačkih institucija i okolišnih nevladinih organizacija). Na kraju prikupljanja podataka, sakupljn je 41 upitnik, koji su ispunili stručnjaci podijeljeni na zemlje članice EU (22 upitnika sa udjelom 54% u uzorku), i 19 stručnjaka iz zemalja izvan EU (46%). Promatrajući distribuciju uzorka prema zainteresiranim grupama, 41,5% ispitanika predstavlja javnu administraciju, 29,3% sveučilišta i istraživačke institute, 22% sudjeluje u lancu šuma-drvo, 7,3% su članovi nevladinih okolišnih udruga. Rezultati pokazuju da su najčešće vrste sukoba one koje su vezane za procedure uspostave novih zaštićenih zona, s posebnim naglaskom na ograničenja prava vlasništva i dodatno administriranje. Sudionici iz zemalja koje nisu EU28 članice, više su naglasile važnost ograničenja lovnih aktivnosti kao potencijalni sukob u usporedbi za sudionicima iz EU28 zemalja članica. Vezano na mogućnosti i ograničenja ljudskih aktivnosti u zaštićenim područjima, rezultati su pokazali da je razvoj ekoturizma jedna on najznačajnijih prilika za razvoj ruralnih marginalnih područja. Najveća zapreka je otežano gospodarenja šumom (pridobivanje drva) vezano za zahtjeve očuvanja prirode. Konačno, rezultati pokazuju da na ispitivanom uzorku najveća zabrinutost u gospodarenju šumom su dodatno vrijeme i novac potreban za nadzor i primjenu aktivnosti očuvanja prirode u zaštićenim područjima. Za ispitanike iz EU28 zemalja članica najveća zabrinutost vezano na aktivnosti gospodarenja šumom je primjena aktivnosti očuvanja prirode u zaštićenim područjima, dok su ispitanici izvan EU28 zemalja istaknuli primjenu pesticida kao najvažniju promjenu u gospodarenju šumom. Stavovi stručnjaka su temeljna početna pozicija koju treba uzeti u obzir kako bi se umanjili sukobi između očuvanja prirode i ljudskih aktivnosti te povećala socijalna uključenost u politiku očuvanja prirode. Ključne riječi: zaštićena područja; mreža Natura 2000; participatorni proces; sukobi; konzultacije; anketni upitnik |
autori: Alessandro Paletto Tomislav Laktić Stjepan Posavec ŠL Zuzana Dobšinská Bruno Marić Ilija Đordjević Pande Trajkov Emil Kitchoukov Špela Pezdevšek Malovrh | |
| Daniela Pilarska, Manana Kereselidze, Gernot Hoch, Andreas Linde | UDK 630* 453 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.7-8.3 |
319 |
| Vitalnost spora mikrosporidija izoliranih iz gusjenica gubara (Lymantria dispar) nakon dugotrajne pohrane u tekućem dušiku |
|
|
| SAŽETAK U radu se prikazuju rezultati preživljenja mikrosporidija izoliranih iz gubara (Lymantria dispar) nakon dugotrajne pohrane u tekućem dušiku. Infektivnost osam mikrosporidijskih L. dispar izolata testirano je na ličinkama gubara: Vairimorpha disparis, Nosema lymantriae, Nosema portugal, Nosema sp. (Poljska), Nosema sp. (Ebergassing), Nosema sp. (Njemačka), Nosema sp. (Schweinfurt) and Nosema sp. (Veslec). Preživljenje spora u tekućem dušiku detaljno je praćeno kod N. portugal i Nosema sp. (Ebergassing) koje su tako čuvane skoro 19 godina i aplicirane oralnom infekcijom i ponaosob na svaku pojedinu ličinku gubara. Ostalih 6 izolata aplicirano je površinskom kontaminacijom hranjivog supstrata, također oralnim infekcijskim putem. Od 8 mikrosporidijskih izolata apliciranih površinskom kontaminacijom samo kod 4 izolata, Vairimorpha disparis, Nosema lymantriae, Nosema sp. (Ebergassing) i Nosema sp. (Poljska), došlo je do uspješne infekcije ličinki gubara. Dok je kod svih testiranih ličinki (100%) uspješno realizirana infekcija sporama prve tri mikrosporidije, tek 21,1% tretiranih ličinki uspješno je inficirano sporama Nosema sp. (Poljska). Na kraju inkubacijskog razdoblja, kod svih ličinki inficiranih sa sva 4 izolata disekcijom je utvrđen visok stupanj zaraze; tkiva su bila ispunjena sporama. Mikroskopska pretraga ličinki L. dispar individualno tretiranih sporama Nosema portugal uz tri različite doze (100, 1000 i 10000 spora) pokazala je da su spore N. portugal izgubile infektivnost nakon 19 godina pohrane u tekućem dušiku; niti jedna od testiranih ličinka nije bila zaražena. Naprotiv, spore Nosema sp. (Ebergassing) zadržale su infektivnost nakon istog razdoblja pohrane u tekućem dušiku od 18,75 godina. Niti jedna od testiranih ličinki nije zaražena nakon oralnog unosa od 100 spora. Oralna aplikacija od 1000 spora po ličniki rezultirala je ukupnom uspješnom infekcijom 4,1% ličinki, a aplikacija od 10000 spora s 68,8% inficiranih ličinki. U svim uspješnim slučajevima uspješno zaraženih ličinki, na kraju inkubacijskog razdoblja infekcija je bila dobro razvijena, a masno tijelo prepuno spora. Istraživanje je potvrdilo da je pohrana mikrosporidija Nosema i Vairimorpha vrsta i domaćina iz reda leptira prikladna opcija za dugotrajno čuvanje izolata. Spore su preživjele i do 18 i pola godina, iako je tijekom eksperimenta zamijećen i značajan pad njihove infektivnosti. U pojedinim slučajevima spore su odumrle već nakon 7 godina pohrane u tekućem dušiku. Preporuka je da prilikom skladištenja i pohrane mikrosporidijskih izolata u tekućem dušiku svakih 5 godina repozitorij obnavlja svježim izolatima. Materijal koji se dulje vrijeme skladišti u tekućem dušiku nije prikladan i ne bi se smio koristiti u infektološkim testovima. Ključne riječi: mikrosporidija; vitalnost spora; dugotrajna pohrana; tekući dušik |
autori: Daniela Pilarska Manana Kereselidze Gernot Hoch Andreas Linde | |
| Ender Bugday, Abdullah Emin Akay | UDK 630* 383 + 686 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.7-8.4 |
325 |
| Planiranje mreže šumskih prometnica u područjima podložnim klizištima koristeći višekriterijski pristup odlučivanja temeljen na GIS-u u slivu Ihsangazi u Sjevernoj Turskoj |
|
|
| SAŽETAK Šumske ceste jedna su od temeljnih infrastruktura u obavljanju šumarskih djelatnosti i usluga. Budući da su šume općenito smještene u planinskim područjima sa strmim nagibom u Turskoj, teškoće koje se događaju u ovim planinskim uvjetima povećavaju troškove. Cilj ove studije je procijeniti alternative planiranja šumskih cesta koje će se razvijati u planinskim područjima koja se nalaze na osjetljivim klizištima, na temelju mapiranja mapa osjetljivosti na terenu (LSM). U tu svrhu generirano je ukupno 12 modela s različitim pristupima višestrukog odlučivanja (MCDM), uključujući Modificirani analitički hijerarhijski proces (M-AHP), Fuzz sustav (FIS) i logističku regresiju (LR). Kao rezultat studije, najbolji model bio je Model 3 dobiven uz LR pristup (područje ispod krivulje (AUC) = 76,6%), a zatim LR-Model 4 (AUC = 75,7%) i FIS-Model 4 (AUC = 73.4%). Model 3 (AUC = 71%) bio je najuspješniji M-AHP pristup. Slijedom toga, primjena ovih metoda pružit će prednost u donošenju točnijih i racionalnih odluka tijekom planiranja cestovne mreže u osjetljivim šumskim područjima. Ključne riječi: klizišna osjetljivost; šumske ceste; modificirani AHP; sustav neizrazitog zaključivanja; logistička regresija |
autori: Ender Bugday Abdullah Emin Akay | |
| Velid Halilović, Jusuf Musić, Muhamed Bajrić, Dževada Sokolović, Jelena Knežević, Amer Kupusović | UDK 630* 453 https://doi.orig/10.31298/sl.143.7-8.5 | 337 |
| Analiza potrošnje goriva pri sječi i izradi stabala hrasta kitnjaka na području p.j. Šumarija „Zavidovići“ |
|
|
| SAŽETAK U pridobivanju drva u BiH, u fazi sječe i izrade, motorna pila lančanica predstavlja glavno sredstvo rada. Cilj istraživanja je utvrditi potrošnju goriva i maziva motornih pila Husqvarna 365 i Dolmar PS – 7310, pri sječi i izradi šumskih drvnih sortimenata na području P.J. Šumarija „Zavidovići“, odjel 203. Kod mjerenja potrošnje goriva i maziva korištena je volumetrijska metoda s preciznim određivanjem sadržaja goriva i maziva u spremnicima motorne pile. U sklopu istraživanja ukupno je posječeno 140 stabala hrasta kitnjaka (po 70 stabala je posječeno sa motornim pilama Husqvarna 365 i Dolmar PS – 7310). Prsni promjer posječenih stabala kretao se od 15 do 84 cm, dok se visina posječenih stabala kretala u rasponu od 10,3 do 37,2 metara. Ukupni obujam izrađenih sortimenata iznosio je 180,11 m3. Izmjerena prosječna potrošnja goriva po obujmu izrađenih sortimenata za stabla koja su posječena motornom pilom Husqvarna 365 iznosi 0,306 L/m3 i veća je za 0,042 L/m3 u odnosu na motornu pilu Dolmar PS – 7310, sa potrošnjom od 0,264 L/m3. Prosječna potrošnja maziva izrađenih sortimenata za stabla posječena motornom pilom Husqvarna 365 iznosi 0,102 L/m3 i veća je za 0,012 L/m3 u odnosu na motorn pilu Dolmar PS – 7310, sa prosječnom potrošnjom 0,09 L/m3. Na osnovi provedenih istraživanja može se zaključiti da za dane uvjete rada postoje razlike u potrošnji goriva i maziva između ova dva tipa motornih pila, a koje statistički nisu značajne. Ključne riječi: motorna pila; potrošnja goriva; potrošnja maziva; Husqvarna 365; Dolmar PS - 7310 |
autori: Velid Halilović Jusuf Musić Muhamed Bajrić Dževada Sokolović Jelena Knežević Amer Kupusović | |
| Zdravko Dolonec | UDK 630* 148.2 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.7-8.6 |
347 |
| Naseljavanje velike sjenice (Parus major L.) u mlade bjelogorične sastojine pomoću škrinjica za gniježđenje |
|
|
| SAŽETAK U gospodarenju i upravljanju šumama sve se više nameće kao prioritetno pitanje očuvanje bioraznolikosti šumskih ekosustava. Ptice imaju značajnu ulogu u cjelokupnosti živoga svijeta šuma, primjerice, kao važna sastavnica hranidbenih lanaca. Recentna istraživanja diljem mnogih regija svijeta upućuju na pad populacija i bogatstva šumskih ptičjih vrsta, a to se posebice odnosi na ptice koje se gnijezde u dupljama šumskog drveća. Poseban je naglasak na sekundarnim dupljašicama. Za razliku od primarnih ptica dupljašica koje same dube šupljine u drvetu (deblu ili granama), sekundarne dupljašice za gniježđenje koriste duplje primarnih dupljašica ili duplje nastale prirodnim propadanjem drveta. Da bi se održala raznolikost ptičjeg svijeta u šumama bez dovoljno duplji za reprodukciju, u sve se više zemalja pristupa postavljanju umjetnih duplji (škrinjica). To se ponajviše odnosi na mlade bjelogorične, crnogorične i monokulturne sastojine te područja pošumljena egzotičnim vrstama. U ovome se radu analizira jedno takvo vješanje škrinjica u mladoj bjelogoričnoj šumi. Neka istraživanja sugeriraju da u nekih vrsta ptica u naseljavanju škrinjica određenu važnost ima obojenost te visina škrinjica iznad tla. U ovome istraživanju ukupno je postavljeno 120 standardnih drvenih škrinjica (60 zeleno obojenih i 60 smeđe obojenih) za veliku sjenicu (Parus major). Škrinjice su vješane u parovima na pojedino drvo, na visinu 4,0 – 4,5 m („visoko“ ) i 2,0 – 2,5 m („nisko“). Na prvom bi drvetu „zelena“ bila na poziciji „visoko“, na drugom drvetu na poziciji „nisko“ i tako redom. Cilj ovog rada bio je utvrditi stupanj prihvaćanja škrinjice s obzirom na obojenost te poziciju na drvetu. Od 60 parova škrinjica naseljene su 44 (73,3%). Od para škrinjica na drvetu ptice bi naselile samo jednu zbog intra- i interspecijske kompeticije. Od 44 naseljene škrinjice velika sjenica naselila je 35 (79, 5%), a plavetna sjenica (Cyanistes caeruleus) devet (20,5%). Velika je sjenica najvećim dijelom naselila „zelene“ škrinjice (88,6%) dok s obzirom na poziciju škrinjica na drvetu nije bilo značajne razlike. Zaključno, tijekom naseljavanja škrinjica boja ima prednost u odnosu na poziciju škrinjice na drvetu. Ključne riječi: velika sjenica; Parus major; sekundarne ptice dupljašice; naseljavanje škrinjica za gniježđenje; mlade bjelogorične sastojine |
autori: Zdravko Dolonec | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Damir Klobučar, Silvije Orsag | UDK 630* 906 + 766 https://doi.org/10.31298/sl.143.7-8.7 |
353 |
| Analiza uporabe financijske poluge u poduzeću „Hrvatske šume“ d.o.o. |
|
|
| SAŽETAK Uspjeh poslovanja za vlasnike poduzeća ovisi o postignutoj snazi zarađivanja, ali i o izboru oblika financiranja poslovanja poduzeća. Sumarno se oportunost izbora oblika financiranja može promatrati preko pravila financijske poluge. Pravilo govori o tome kako se oportunom uporabom dugova može povećati prinos za vlasnike prema prinosu koje bi imali da se dugovi nisu koristili. U radu su najprije analizirani mogući pristupi analizi oportunosti uporabe financijske poluge i izoliran je kao najbolji pristup onaj koji isključuje zamku spontanog financiranja. Nakon toga primijenjena je analiza na konkretne podatke poduzeća Hrvatske šume d.o.o. u razdoblju 2005.-2015. Analiza je pokazala kako u Hrvatskim šumama d.o.o., osim u zadnjoj godini analiziranog razdoblja, uporaba financijske poluge nije bila oportuna. Pri tome je ključni razlog za neodgovarajuće zaduživanje izrazito slaba snaga zarađivanja u najvećem dijelu analiziranog razdoblja, dok su na to samo ograničeno utjecali skupi dugovi. Ključne riječi: šumarstvo; efekt financijske poluge; profitabilnost vlastitog kapitala; profitabilnost imovine; trošak duga |
autori: Damir Klobučar Silvije Orsag | |