|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 1-2/2019 3-4/2019 5-6/2019 7-8/2019 9-10/2019 11-12/2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
7-8/2019 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 293 | |
| Građanska inicijativa kolektivne sadnje drveća 25., 26. i 27. listopada |  
|
|
| RIJEČ UREDNIŠTVA Naslov uvodnika potaknut je građanskom inicijativom koja se u posljednje vrijeme širi Hrvatskom. Iako na facebook grupi, koja poziva na „tri zajednička dana uživanja u sadnji diljem Države“ pod motom „Zasadi drvo, ne budi panj“, prevladava entuzijazam i želja za jačanjem svijesti hrvatskih građana o očuvanju i zaštiti prirode, postoje i radikalniji osvrti na šumarsku struku i na trgovačko društvo Hrvatske šume, poput pitanja zašto se ne organiziraju javni radovi pošumljavanja? Tvrdi se da je to zato jer im je sječa prioritetnija od sadnje. Podmeće se teza: „Ne smiju oni posjeći više nego što mi možemo zasaditi!“ Uzori akciji su velike sadnje u nekim zemljama poput Indije i Etiopije. Također poticaj akciji su i katastrofalni požari u plućima svijeta, Amazonskoj prašumi. Pohvalna je dobra volja i želja za ozelenjivanjem, ali ne mogu se uspoređivati zemlje u kojima vladaju drukčiji klimatski i stanišni uvjeti pa nakon sječe ili uništavanja šume požarima dolazi do deforestacije, nestaje tlo i šuma se ne obnavlja. U Republici Hrvatskoj je upravo obrnuto, na djelu je reforestacija, tj. šuma se širi na napuštene poljoprivredne i druge površine, tako da je danas gotovo pola države pod šumom, ali u različitim starosnim kategorijama. Ova akcija je samo odraz zabrinutosti običnog čovjeka, ali i određene neargumentirane histerije koja je pokrenuta protiv šumara u Hrvatskoj. S obzirom na sve učestalije i nekorektne napade na šumarsku struku, što je prevršilo svaku mjeru, potiče nas da se mi kao struka oglasimo. Možemo smireno, stručno i argumentirano, a možemo i bezobrazno kao što se nas napada. Ponajprije, za laike koji to žele čuti, kažemo da je sječa uzgojni zahvat. Šuma ili stablo ima nazovimo ga početak, rast kroz razne uzgojne faze do optimuma, a potom slijedi faza „odumiranja“. Zadaća šumarske struke je prebroditi tu zadnju fazu upravo sječom starih stabala, polučiti korist društvu njihovom preradom, ali osiguravši prethodno u jednodobnim sastojinama u godini dobrog uroda sjemena prirodno pomlađivanje. Svakako prije bilo kakvog negativnog stava glede sječe, treba prići vrlo blizu površini gdje je do „jučer“ bila npr. stara hrastova šuma te provjeriti da li i što sada raste na toj površini. U prebornoj pak šumi, npr. bukve i jele, prebiru se sječom stara dozrela stabla i ona koja smetaju podmlatku koji treba svijetla da bi ih zamijenio. Samo tamo gdje u potpunosti nije uspjelo prirodno naplođivanje, pa tako i na opožarenim površinama, ide se na pošumljavanje sjemenom ili tzv. „školovanim“ sadnicama. Održati šumu vječnom, načelo je potrajnog gospodarenja, čime se ponosi hrvatska znanost i praksa, a što joj i šumarski svijet priznaje. Što rade Hrvatske šume d.o.o. pitaju se pojedini prosvjednici? Zadaća Hrvatskih šuma d.o.o. kao trgovačkog društva u državnom vlasništvu, kojima je Država povjerila gospodarenje, je obavljati poslove sukladno Osnovama gospodarenja, što znači ne stihijski nego po Zakonu o šumama, sukladno šumarskoj politici i strategiji. Osnove gospodarenja za svaku gospodarsku jedinicu propisuju desetgodišnje aktivnosti, provjerava ih stručno povjerenstvo, a Rješenjem ih odobrava resorni ministar. U njih je ugrađeno i niz propisa i popisa koje propisuje Ministarstvo zaštite okoliša. Znači ništa se ne radi amaterski – sve počiva na znanstvenim i stručnim saznanjima u šumarskoj praksi stečenoj kroz preko 250 godina organiziranog šumarstva. Klimatske promjene, ledolomi, vjetrolomi i štetnici, čemu su posebice u zadnje vrijeme izložene šume, samo još otežavaju rad u šumarstvu i zahtijevaju još veću stručnost i znanje, a nikako amaterizam. Nije bez razloga još u pretprošlom stoljeću zaključeno da za gospodarenje šumom nije dovoljna viša, nego je potrebna visoka stručna sprema, što je kod nas ostvareno 1898. godine početkom rada Šumarske akademije (današnjeg Šumarskog fakulteta), kao četvrte visokoškolske ustanove Sveučilišta u Zagrebu. No, s prekomjernom sječom treba se boriti na dijelu privatnih šumskih parcela, ali s tom stihijom se odnosne udruge ne hvataju u koštac. U istoj rečenici pitamo se bezobrazno: tko su to „oni“ koji ne smiju posjeći? Da li su to možda oni koji su pet godina studirali šumarstvo, skupljajući znanja iz botanike, više matematike, kemije, meteorologije, anatomije i fiziologije bilja, pedologije, dendrologije, dendrometrije, uzgajanja šuma, ekologije, uređivanja šuma, zaštite šuma i dr., prisegavši na promociji dipl. ing. šumarstva da će raditi po stručnim šumarskim načelima. Lekcije im pak dijele oni koji su u slobodno vrijeme malo „proguglali“ i na vikend izletima uz dobru zabavu, „učvrstili“ svoje znanje o šumarstvu. Njihovi stručni sufleri, a kažu da ih imaju, mogli bi konačno javno polemizirati. Očekivali bi od odnosnih udruga da nas podupru u protivljenju smanjenja naknada za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ), iz kojih se financiraju izgradnja protupožarnih prometnica, gašenja požara, pošumljavanje opožarenih površina i razminiranje površina, no one očito pristaju da se to „gura“ u parafiskalne namete. Hrvatska Vlada od Hrvatskih šuma d.o.o. očekuje uplatu u državni proračun, dok čitamo, Njemačka Vlada ulaže 500 mil. EURA za sanaciju šuma, jer ih se prošle godine osušilo preko 110.000 ha. Nemamo ništa protiv toga da se ozelenjuju neke gradske površine, ali i to mora biti planski, kako izborom površina, tako i vrstom drveća, poznavajući i poštujući njihove ekološke i biološke zahtjeve. Saditi bilo što i bilo gdje, što iščitavamo iz upućenog poziva, je neodgovorno i prema prostoru, ali i prema biljci. Uredništvo |
autori: Uredništvo  | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Joso Vukelić, Irena Šapić, Giacomo Mei, Igor Poljak, Ivana Plišo Vusić, Marko Orešković | UDK 630* 181.6 + 272 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.7-8.1 |
295 |
| Šume crne johe (tip 91E0* Natura 2000, tip E.2.1.9. NKS) u Nacionalnom parku Plitvička jezera |
|
|
| SAŽETAK U članku su prikazani prvi rezultati monitoringa stanišnoga tipa 91E0* Natura 2000 u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Taj se stanišni tip prostire u šumama crne johe (Alnus glutinosa /L./ Gaertn.) u kojima je postavljeno i snimljeno dvadeset ploha, dok pet snimaka potječe iz prijašnjih istraživanja. Istraživane sastojine imaju intenzivan sukcesijski razvoj, bogat florni sastav, veliku pokrovnost vrsta, prevlast higrofita uz slabiji udjel mezofita. Sintaksonomski pripadaju razredu Alnetea glutinosae i njegovim nižim jedinicama. Ključne riječi: Alnus glutinosa; stanišni tip 91E0* Natura 2000; Nacionalna klasifikacija staništa (NKS); florni sastav; Nacionalni park Plitvička jezera |
autori: VUKELIĆ, Joso  ŠL Irena Šapić Giacomo Mei Igor Poljak Ivana Plišo Vusić Marko Orešković | |
| A. Paletto, T. Laktić, S. Posavec, Z. Dobšinská, B. Marić, I. Đordjević, P. Trajkov, E. Kitchoukov, Š. Pezdevšek Malovrh | UDK 630* 907 + 585 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.7-8.2 |
307 |
| Nature conservation versus forestry activities in protected areas - the stakeholders’ point of view |
|
|
| ABSTRACT Implementation of nature conservation policy follows two main approaches: the segregation approach based on the spatially separation of protected areas from productive areas, and the integration approach based on the integration of productive and conservation purposes. In many cases, the implementation of nature conservation policy has increased conflicts due to different and competing land use principles, interests, and point of views. The aim of this study is to analyse the stakeholders’ opinions towards possible conflicts, opportunities and obstacles for human activities, and constraints on forest management related to establishment of a new protected area. The study was structured in three main steps: stakeholder analysis, questionnaire survey, and statistical analysis of the collected data. A semi-structured questionnaire was administered by email to a sample of stakeholders in each county involved in the COST Targeted Network TN1401 “CAPABAL” (41 stakeholders in 10 countries). The data were statistically processed to highlight differences between EU28 member countries and non-EU28 countries, and among groups of interest (public administrations, actors of forest-wood chain, universities and research institutes, environmental Non-Governmental Organizations). The results show that the most common type of conflict is that related to the procedure for the establishment of a new protected area with special regard to property rights restrictions and additional bureaucracy. In addition, the results show that the most important opportunity is for the rural development of the marginal areas with special regard to the eco-tourism development, while the most important obstacle is the decrease of forest management practices (loggings) due to the nature conservation constrains. The stakeholders’ point of view is a fundamental starting point to reduce conflicts between nature conservation and human activities and to increase the social acceptance of the nature conservation policy. Key words: protected areas; Natura 2000 network; participatory process; conflicts; consultation; questionnaire survey |
autori: Alessandro Paletto Tomislav Laktić Stjepan Posavec ŠL Zuzana Dobšinská Bruno Marić Ilija Đordjević Pande Trajkov Emil Kitchoukov Špela Pezdevšek Malovrh | |
| Daniela Pilarska, Manana Kereselidze, Gernot Hoch, Andreas Linde | UDK 630* 453 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.7-8.3 |
319 |
| Spore viability of microsporidian species isolated from gypsy moth larvae (Lymantria dispar) after long-term storage in liquid nitrogen |
|
|
| SUMMARY Data on the viability of microsporidian isolates from Lymantria dispar after long-term storage in liquid nitrogen are presented. Eight microsporidian isolates from L. dispar were tested for their infectivity against L. dispar larvae: Vairimorpha disparis, Nosema lymantriae, Nosema portugal, Nosema sp. (Poland), Nosema sp. (Ebergassing), Nosema sp. (Germany), Nosema sp. (Schweinfurt) and Nosema sp. (Veslec). The survival of spores in liquid nitrogen was studied in detail for N. portugal and Nosema sp. (Ebergassing) which had been stored in liquid nitrogen almost 19 years and used for individual per oral infections while the other six isolates were used only in surface contamination per oral experiments. Our study confirms that storage in liquid nitrogen is a suitable option for long-term storage of Nosema and Vairimorpha species from lepidopteran hosts. Spores survived for up to 19 years; however, the experiments show that there is a significant loss of viability. In some cases, spores had lost viability already after 7 years in liquid nitrogen. We recommend producing fresh material every 5 years to maintain collections in liquid nitrogen. No material that had been stored in liquid nitrogen for extended periods should be used for infection experiments. Key words: microsporidia; spore viability; long-term storage; liquid nitrogen |
autori: Daniela Pilarska Manana Kereselidze Gernot Hoch Andreas Linde | |
| Ender Bugday, Abdullah Emin Akay | UDK 630* 383 + 686 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.7-8.4 |
325 |
| Evaluation of forest road network planning in landslide sensitive areas by GIS-based multi-criteria decision making approaches in Ihsangazi watershed, Northern Turkey |
|
|
| SUMMARY Forest roads are one of the fundamental infrastructures in carrying out forestry activities and services. According to FAO, approximately 20 percent of the world’s forest lands are covered mountain forests. Since forests are generally located also in mountainous areas with steep slope in Turkey, difficulties experienced in these mountainous conditions render the provision of services difficult while increasing the costs. The aim of this study is to evaluate forest road planning alternatives which are to be developed in landslide sensitive mountainous areas based on the Landslide Susceptibility Mapping (LSM). For this purpose, a total of 12 models were generated with different multi-criteria decision making (MCDM) approaches including Modified Analytical Hierarchy Process (M-AHP), Fuzzy Inference System (FIS), and Logistic Regression (LR). As a result of the study, the best model was Model 3 obtained with LR approach (area under the curve (AUC)=76.6%) value followed by LR-Model 4 (AUC=75.7%) and FIS-Model 4 (AUC=73.4%). Model 3 (AUC=71%) was the most successful M-AHP approach. Consequently, the application of these methods will provide an advantage in making more accurate and more rational decisions during road network planning in landslide sensitive forest areas. Key words: landslide susceptibility; forest roads; modified-AHP; fuzzy inference system; logistic regression |
autori: Ender Bugday Abdullah Emin Akay | |
| Velid Halilović, Jusuf Musić, Muhamed Bajrić, Dževada Sokolović, Jelena Knežević, Amer Kupusović | UDK 630* 453 https://doi.orig/10.31298/sl.143.7-8.5 | 337 |
| Analiza potrošnje goriva pri sječi i izradi stabala hrasta kitnjaka na području p.j. Šumarija „Zavidovići“ |
|
|
| SAŽETAK U pridobivanju drva u BiH, u fazi sječe i izrade, motorna pila lančanica predstavlja glavno sredstvo rada. Cilj istraživanja je utvrditi potrošnju goriva i maziva motornih pila Husqvarna 365 i Dolmar PS – 7310, pri sječi i izradi šumskih drvnih sortimenata na području P.J. Šumarija „Zavidovići“, odjel 203. Kod mjerenja potrošnje goriva i maziva korištena je volumetrijska metoda s preciznim određivanjem sadržaja goriva i maziva u spremnicima motorne pile. U sklopu istraživanja ukupno je posječeno 140 stabala hrasta kitnjaka (po 70 stabala je posječeno sa motornim pilama Husqvarna 365 i Dolmar PS – 7310). Prsni promjer posječenih stabala kretao se od 15 do 84 cm, dok se visina posječenih stabala kretala u rasponu od 10,3 do 37,2 metara. Ukupni obujam izrađenih sortimenata iznosio je 180,11 m3. Izmjerena prosječna potrošnja goriva po obujmu izrađenih sortimenata za stabla koja su posječena motornom pilom Husqvarna 365 iznosi 0,306 L/m3 i veća je za 0,042 L/m3 u odnosu na motornu pilu Dolmar PS – 7310, sa potrošnjom od 0,264 L/m3. Prosječna potrošnja maziva izrađenih sortimenata za stabla posječena motornom pilom Husqvarna 365 iznosi 0,102 L/m3 i veća je za 0,012 L/m3 u odnosu na motorn pilu Dolmar PS – 7310, sa prosječnom potrošnjom 0,09 L/m3. Na osnovi provedenih istraživanja može se zaključiti da za dane uvjete rada postoje razlike u potrošnji goriva i maziva između ova dva tipa motornih pila, a koje statistički nisu značajne. Ključne riječi: motorna pila; potrošnja goriva; potrošnja maziva; Husqvarna 365; Dolmar PS - 7310 |
autori: Velid Halilović Jusuf Musić Muhamed Bajrić Dževada Sokolović Jelena Knežević Amer Kupusović | |
| Zdravko Dolonec | UDK 630* 148.2 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.7-8.6 |
347 |
| Naseljavanje velike sjenice (Parus major L.) u mlade bjelogorične sastojine pomoću škrinjica za gniježđenje |
|
|
| SAŽETAK U gospodarenju i upravljanju šumama sve se više nameće kao prioritetno pitanje očuvanje bioraznolikosti šumskih ekosustava. Ptice imaju značajnu ulogu u cjelokupnosti živoga svijeta šuma, primjerice, kao važna sastavnica hranidbenih lanaca. Recentna istraživanja diljem mnogih regija svijeta upućuju na pad populacija i bogatstva šumskih ptičjih vrsta, a to se posebice odnosi na ptice koje se gnijezde u dupljama šumskog drveća. Poseban je naglasak na sekundarnim dupljašicama. Za razliku od primarnih ptica dupljašica koje same dube šupljine u drvetu (deblu ili granama), sekundarne dupljašice za gniježđenje koriste duplje primarnih dupljašica ili duplje nastale prirodnim propadanjem drveta. Da bi se održala raznolikost ptičjeg svijeta u šumama bez dovoljno duplji za reprodukciju, u sve se više zemalja pristupa postavljanju umjetnih duplji (škrinjica). To se ponajviše odnosi na mlade bjelogorične, crnogorične i monokulturne sastojine te područja pošumljena egzotičnim vrstama. U ovome se radu analizira jedno takvo vješanje škrinjica u mladoj bjelogoričnoj šumi. Neka istraživanja sugeriraju da u nekih vrsta ptica u naseljavanju škrinjica određenu važnost ima obojenost te visina škrinjica iznad tla. U ovome istraživanju ukupno je postavljeno 120 standardnih drvenih škrinjica (60 zeleno obojenih i 60 smeđe obojenih) za veliku sjenicu (Parus major). Škrinjice su vješane u parovima na pojedino drvo, na visinu 4,0 – 4,5 m („visoko“ ) i 2,0 – 2,5 m („nisko“). Na prvom bi drvetu „zelena“ bila na poziciji „visoko“, na drugom drvetu na poziciji „nisko“ i tako redom. Cilj ovog rada bio je utvrditi stupanj prihvaćanja škrinjice s obzirom na obojenost te poziciju na drvetu. Od 60 parova škrinjica naseljene su 44 (73,3%). Od para škrinjica na drvetu ptice bi naselile samo jednu zbog intra- i interspecijske kompeticije. Od 44 naseljene škrinjice velika sjenica naselila je 35 (79, 5%), a plavetna sjenica (Cyanistes caeruleus) devet (20,5%). Velika je sjenica najvećim dijelom naselila „zelene“ škrinjice (88,6%) dok s obzirom na poziciju škrinjica na drvetu nije bilo značajne razlike. Zaključno, tijekom naseljavanja škrinjica boja ima prednost u odnosu na poziciju škrinjice na drvetu. Ključne riječi: velika sjenica; Parus major; sekundarne ptice dupljašice; naseljavanje škrinjica za gniježđenje; mlade bjelogorične sastojine |
autori: Zdravko Dolonec | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Damir Klobučar, Silvije Orsag | UDK 630* 906 + 766 https://doi.org/10.31298/sl.143.7-8.7 |
353 |
| Analiza uporabe financijske poluge u poduzeću „Hrvatske šume“ d.o.o. |
|
|
| SAŽETAK Uspjeh poslovanja za vlasnike poduzeća ovisi o postignutoj snazi zarađivanja, ali i o izboru oblika financiranja poslovanja poduzeća. Sumarno se oportunost izbora oblika financiranja može promatrati preko pravila financijske poluge. Pravilo govori o tome kako se oportunom uporabom dugova može povećati prinos za vlasnike prema prinosu koje bi imali da se dugovi nisu koristili. U radu su najprije analizirani mogući pristupi analizi oportunosti uporabe financijske poluge i izoliran je kao najbolji pristup onaj koji isključuje zamku spontanog financiranja. Nakon toga primijenjena je analiza na konkretne podatke poduzeća Hrvatske šume d.o.o. u razdoblju 2005.-2015. Analiza je pokazala kako u Hrvatskim šumama d.o.o., osim u zadnjoj godini analiziranog razdoblja, uporaba financijske poluge nije bila oportuna. Pri tome je ključni razlog za neodgovarajuće zaduživanje izrazito slaba snaga zarađivanja u najvećem dijelu analiziranog razdoblja, dok su na to samo ograničeno utjecali skupi dugovi. Ključne riječi: šumarstvo; efekt financijske poluge; profitabilnost vlastitog kapitala; profitabilnost imovine; trošak duga |
autori: Damir Klobučar Silvije Orsag | |