|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 1-2/2019 3-4/2019 5-6/2019 7-8/2019 9-10/2019 11-12/2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
3-4/2019 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 101 | |
| Osnivanje još jednog studija šumarstva u Hrvatskoj |  
|
|
| RIJEČ UREDNIŠTVA Izgleda da se povijest, kao i moda, periodički ponavlja. Svako toliko pojave se ¨pametnjakovići¨, kako bi narod rekao s „morskim idejama“, naravno upitnim i bez razumnih argumenata. Naime, o naslovljenom problemu, aktualiziranome u Glasu Slavonije (14. 2. 2019.), u Šumarskome listu br. 11-12 /2006. u rubrici Izazovi i suprotstavljanja, pisao je prof. dr. sc. Joso Vukelić, komentirajući tada neslužbene inicijative glede odnosnog studija, suprotstavljajući im se argumentiranim činjenicama. Njegovome tekstu nemamo gotovo ništa pridodati, osim da je ovih dana to službena inicijativa jedne lokalne zajednice i da uspješnost ili neuspješnost bolonjskoga procesa sada možemo konkretizirati, s obzirom na vremenski odmak. Sve ostalo bilo bi ponavljanje što ne želimo, ali ćemo samo kratko natuknuti neka pitanja i ukazali na argumente, kako bi Vas ponukali da potražite i pročitate i danas aktualni tekst prof. Vukelića. Ponajprije autor ukazuje na stihijsku pojavu otvaranja sličnih studija s istovrsnim programima izvan postojećih sveučilišta i prijašnjih visokih škola u Republici Hrvatskoj, koja usput rečeno traje i danas, a rezultatima nisu opravdale njihovo ustrojavanje, koje je bilo isključivo političke prirode. Kao krucijalno pitanje postavio je potrebu i opravdanost studija šumarstva uz postojeći na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, navodeći taksativno činjenice: – nema zaključnih spoznaja o uspješnosti primjene bolonjskoga procesa (nema ga ni danas – samo djelomično je ostvario očekivanja); – bolonjski proces ne prate na odgovarajući način ostale promjene u zakonodavno-organizacijskoj sferi u hrvatskome šumarstvu; – preko 200 inženjera (magistara) šumarstva je prijavljeno na Zavodu za zapošljavanje (i danas ima oko 100 nezaposlenih); – sve manji je interes za studij klasičnog šumarstva; – resorno ministarstvo sve manje financira terensku nastavu i režijske troškove postojećeg fakulteta; – postoji novo-izgrađeni suvremen i dostatan radni prostor, kojega treba i suvremeno opremiti; – postoji pet međunarodno priznatih nastavnih poligona, međunarodna razmjena studenata i vrsni mladi nastavnici te 108 (danas 120) godišnja visokoškolska tradicija šumarske nastave u Hrvatskoj - četvrta na Sveučilištu u Zagrebu; – broj diplomiranih studenata je dostatan, da ne kažemo i prevelik za potrebe struke. U nastavku autor se osvrće na potrebe županijskih vlasti, koje su fokusirane na svoj razvoj, a koje se u ovome slučaju krivo usmjeruju na rješavanje lokanih problema. Također navodi i konkretne primjere obrazovanja, potpuno nesvrsishodne te skreće pozornost na stručnost kadrova bez pedagoške naobrazbe i iskustva. Umjesto nepotrebnih proširenja sveučilišne nastave šumarstva, predlaže da se posvetimo permanentnom obrazovanju, koje je danas nužnost, a kod nas se provodi tri puta manje nego u EU. Svakako treba težiti ka izvrsnosti, usmjeravajući prema tome cilju stručnjake specijaliste i financijska sredstva. Nažalost, očito ništa nismo naučili i nismo spremni analizirati negativnosti kao npr. iz srednjoškolskoga šumarskog obrazovanja, utemeljenog upravo na argumentima lokalne a ne nacionalne razine. Programi bi uz specifičnosti trebali biti gotovo jednaki za svih desetak šumarskih škola u Hrvatskoj, a da li možemo među njima usporediti kvalitetu nastave (da li je ona uopće moguća s obzirom na kadrove i opremu) i potrebe struke? Gdje je tu izvrsnost, kojoj i na toj razini treba težiti? Svakako, o ovoj inicijativi potrebna je argumentirana rasprava na nacionalnoj razini (tko će to provesti kada nažalost resorni ministar ignorira šumarsku struku), bez političkih pritisaka, površnosti i bez privatnih interesa, pa i želja za „tezgarenjem“, kojih nesporno ima. Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Jelena Kranjec Orlović, Ivan Andrić, Ida Bulovec, Danko Diminić | UDK 630*443 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.3-4.1 |
103 |
| Mycobiota in the seeds of narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl) |
|
|
| Summary Narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia), currently the most damaged forest tree species in the Republic of Croatia, is suffering from dieback primarily caused by pathogenic fungus Hymenoscyphus fraxineus. Since health status of seeds is very important for future seedling production, objective of this study was to screen narrow-leaved ash seeds for presence of this main pathogen and other potentially parasitic fungi. Seeds were collected from five locations and analysed using three different methods. Results revealed relatively good health status of inspected seeds, with total of 15 different fungal taxa identified in less than 40% of samples and no confirmation of Hymenoscyphus fraxineus presence. Most frequently detected fungi were various species of genus Alternaria and species Sphaerulina berberidis, while other taxa occurred rarely. Although identified fungal species haven’t caused visible symptoms on seeds after one to two months of storage, many of them are known seed pathogens or opportunistic ash (Fraxinus spp.) pathogens and could have a negative effect on seeds after longer period of storage or storage in unfavourable conditions. Key words: fungal isolation; nested PCR; Alternaria sp.; Sphaerulina berberidis |
autori: Jelena Kranjec Orlović  ANDRIĆ, Ivan ŠL Ida Bulovec DIMINIĆ, Danko ŠL | |
| Ida Katičić Bogdan, Davorin Kajba, Saša Bogdan | UDK 630* 232.3 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.3-4.2 |
111 |
| Varijabilnost klonova u proizvodnji žira i njezin učinak na efektivne veličine populacija i genetsku raznolikost potomstva u klonskim sjemenskim plantažama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj |
|
|
| Sažetak U ovom radu željeli smo ispitati različite parametre koji nam daju informaciju o učinkovitosti plantaža u proizvodnji genetski raznolikog potomstva. Koristili smo raspoložive inventurne podatke tvrtke “Hrvatske šume” d.o.o. o brojnom stanju i starosti rameta, te zabilježenim urodima u dvije klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka; KSP “Plešćice” i KSP “Petkovac”. U slučaju KSP „Plešćice” korišteni su inventurni podaci, te podaci o urodu za 2003.,2006.,2007.,2008.,2009. i 2010. godinu. Nakon 2010. godine zbog organizacijskih se razloga prestalo pratiti urod po klonovima i prešlo se na evidentiranje ukupnog uroda na plantaži, pa je za period 2010.-2017. godine nemoguće procjeniti genetsku raznolikost uroda. U slučaju KSP „Petkovac” korišteni su inventurni podaci, te podaci o urodu za 2003.,2004.,2005.,2006.,2008.,2009. i 2010. godinu. U slučaju KSP „Petkovac” također se nakon 2010. godine napustilo evidentiranje uroda po klonovima. Količine i varijabilnost uroda žira po godinama, kao i projekcije uroda za 2018. i 2019. godinu na temelju polinomijalnih regresijskih krivulja izračunali smo za sve godine evidentiranog uroda za cijelo razdoblje 2003. – 2017. godina. Rezultati su prikazani u tablici 1 i na slikama 1 i 2. Sve druge analize bile su moguće samo za godine kada se sakupljanje žira u plantažama provodilo odvojeno po klonovima. Korelacijama po metodama Pearsona i Spearmana usporedili smo raspodjelu uroda žira između parova istraživanih godina po klonovima, odnosno poredak udjela klonova u urodima žira između istraživanih godina. Obje korelacije bile su većinom statististički značajne između parova godina, sa ponekim iznimkama (tablica 2). Ravnoteža uroda klonova po godinama, opisana kumulativnim krivuljama proizvodnje žira po godinama, po postocima rodnih klonova, prikazana je na slikama 3 i 4. Krivulje ravnoteže uroda klonova za obje plantaže prikazuju izrazito neravnomjernu raspodjelu uroda po klonova, što znači da je manjina klonova u istraživanim godinama doprinosila većinskom količinom uroda. U uvjetima jednake plodnosti i sinkroniziranosti klonova doprinos u urodu bio bi razmjeran zastupljenosti klonova (clone size) tj. klonovi s većim brojem rameta značajnije bi doprinosili urodu. Iz tablice 3. može se primjetiti da je u slučaju KSP “Plešćice” ova korelacija bila slabija nego kod KSP “Petkovac”. Dapače, u tri od šest promatranih godina ona uopće nije bila značajna. U slučaju KSP “Petkovac” korelacija je bila značajna u svim promatranim godinama Procjena efektivnih veličina populacije i genetske raznolikosti potomstva po godinama prikazani su u tablici 4. isključivo za žensku plodnost klonova. Prilikom izračuna doprinosa oba roditelja muška plodnost procijenjena je pomoću tri scenarija koja obuhvaćaju raznolik raspon potencijalnog muškog doprinosa u efektivnoj veličini populacije. Rezultati su prikazani u tablici 5. Usporedbom tri scenarija muškog doprinosa ukupnom efektivnom tj. statusnom broju (Np) vidljivo je da su vrijednosti za prvi ,gdje je muški doprinos razmjeran udjelu rameta datog klona u ukupnom broju rameta, intermedijarne u odnosu na druga dva scenarija. Najniži efektivni brojevi roditelja (Np), a time i najniži relativni efektivni brojevi (Nr), te najviše vrijednosti koeficijenta grupnog srodstva (Θ) dobivene su za drugi scenarij u kojem je muški doprinos jednak ženskome. Te su vrijednosti identične vrijednostima za samo žensku plodnost. Najviši su efektivni brojevi i analogno druge vrijednosti dobivene za treći scenarij u kojem se pretpostavlja jednak muški doprinos svih klonova. Za obje plantaže korelacija poretka ženskih efektivnih brojeva klonova za pojedine godine uroda, sa poretkom za količine uroda tih godina (po metodi Spearmana) je statistički značajna na razini p < 0,05. Za primjenu mjera procjene genetske raznolikosti proizvedena u klonskim sjemenskim plantažama potrebna su sukcesivna višegodišnja praćenja cvjetanja/uroda, kao i saznanja o genetskoj dobiti dobivena testiranjem potomstva i uzgojne vrijednosti klonova u nedavno postavljenim testovima potomstva iz plantaža. Zbog svega toga je apsolutno preporučljivo da se daljnje sakupljanje uroda u ovim klonskim sjemenskim plantaža obavlja odvojeno po klonovima, jer se jedino na taj način, bez skupih molekularnih analiza, može doći do relevantnih informacija o doprinosu pojedinih klonova genetskoj raznolikosti potomstva. Ključne riječi: Hrast lužnjak; klonske sjemenske plantaže; varijabilnost uroda po godinama; genetska raznolikost uroda; ravnoteža uroda klonova |
autori: KATIČIĆ, Ida ŠL KAJBA, Davorin  ŠL BOGDAN, Saša ŠL | |
| Marilena Idžojtić, Igor Anić, Ivan Šimić, Maja Anastazija Kovačević, Igor Poljak | UDK 630* 174(001) https://doi.org/10.31298/sl.143.3-4.3 |
125 |
| Dendrološke značajke Arboretuma Trsteno |
|
|
| Sažetak Arboretum Trsteno je povijesni ladanjski posjed s perivojima, starim maslinicima i prirodnom vegetacijom, kojim upravlja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Povijest ladanjske cjeline može se pratiti od 1494. godine, a Arboretum površine 28 ha osnovan je 1948. godine. Radi utvrđivanja sadašnjega bogatstva drvenastih svojti, biljke su determinirane tijekom 2017. i 2018. godine. Napravljena je dendrološka analiza te je učinjena usporedba sadašnjega bogatstva dendroflore u odnosu na literaturne podatke dostupne iz sredine i kraja prošloga, kao i početka ovoga stoljeća. U Arboretumu Trsteno sada raste 317 drvenastih svojti, od čega je 233 vrsta, 8 podvrsta, 2 varijeteta, 10 križanaca i 64 kultivara. Svojte pripadaju u 179 različitih rodova iz 82 porodice. Golosjemenjača je 19 svojti, a kritosjemenjača 298 svojti. Svojti autohtonih u Hrvatskoj je 84, odnosno 26 %, a među njima prevladavaju mediteranske biljke. Od egzotičnih vrsta i podvrsta, odnosno onih koje rastu isključivo izvan europskoga kontinenta, najviše je azijskih vrsta (64), zatim slijede vrste s područja Amerike (45 vrsta), Afrike (14 vrsta) i Australije (6 vrsta). Jedinstvene ili vrlo rijetko prisutne svojte u Hrvatskoj su npr. Acacia cyclops A. Cunn. ex G. Don, A. karoo Hayne, Albizia amara (Roxb.) B. Boivin, Callitris preisii Miq., Casuarina cunninghamiana Miq., Persea indica (L.) Spreng., Retama sphaerocarpa Raf., Schinus weinmannifolius Engl. i Vitex negundo var. heterophylla (Franch.) Rehder. Od prvog popisa biljaka prije 65 godina do danas u Arboretum su unošene nove svojte. Ukupan broj svojti povećan je s 226 na 317. Tome je znantno pridonijelo obogaćanje zbirki pojedinih rodova, ali također i revizije prijašnjih determinacija koje su donijele na svjetlo brojne stare kultivare, kao npr. rodova Olea, Citrus, Aloe, Pelargonium i dr. Svojti koje su se od popisa 1953. godine do danas zadržale u Arboretumu je 148, što znači da je od današnjih 317 svojti nešto manje od pola bilo u Arboretumu i prije 65 godina. To je posljedica djelovanja niza čimbenika, uključujući klimu, uvjete uzgoja, požare, ali i bolesti i štetnike. Egzotične biljke toplih područja drugih kontinenata uglavnom su dobro prilagođene na stanišne uvjete u Arboretumu, međutim, povremeno stradaju od ekstremno niskih temperatura koje traju više dana. Arboretum Trsteno jedini je naš arboretum koji je pod upravom znanstvene institucije – Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te ispunjava zadatke postavljene pred povijesni arboretum u suvremenom svijetu. Ključne riječi: Arboretum Trsteno; Hrvatska; Mediteran; drveće; grmlje; polugrmovi; dendrološka analiza |
autori: IDŽOJTIĆ, Marilena ŠL ANIĆ, Igor ŠL Ivan Šimić Maja Anastazija Kovačević Igor Poljak | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Mladen Zadravec, Toni Koren, Boris Lauš, Ivona Burić, Barbara Horvatić | UDK 630* 419 https://doi.org/10.31298/sl.143.3-4.4 |
145 |
| Preliminary data on the beetle (Coleoptera) fauna of Turopoljski Lug forest |
|
|
| Summary Wetlands provide many important ecosystem services, e.g. serving as natural retention areas to prevent flooding and they can be recreational areas for the general public. They also represent vital habitats for many animal species and many are protected nature areas. In spite of this, the fauna of many wetlands in Croatia is still mostly unknown, especially when it comes to beetles. Not knowing the fauna of a particular habitat hinders management efforts. One such location is Turopoljski Lug forest, south-east from the capital Zagreb. The fieldwork was done from March till September 2017, utilising four methods: sweep netting, baited traps on tree trunks, light trapping with UV light traps at night, and collecting by hand. Additionally, several records from earlier visits are included. The total number of currently known species for the forest is raised from 51 to 133. A total of nine species are near threatened (NT), seven of which are saproxylic. Three species listed in Annexes II and IV of the Habitats Directive occur in the area, of which only Cerambyx cerdo had been recorded. Additionally, a neglected literature record of a fourth, Phryganophilus ruficollis, has been discovered. Current management practices for the forest should be re-evaluated and modified if necessary. Future research targeting specific beetle groups should yield further increases in the number of species known for the area, while a targeted mapping of the distribution of species listed on the Annexes should yield much-needed conservation information. Key words: flooded forest; Natura 2000 Ecological Network; Cerambyx cerdo; Phryganophilus ruficollis; Trox perrisii; nature protection areas |
autori: Mladen Zadravec Toni Koren Boris Lauš Ivona Burić Barbara Horvatić | |
| Kenan Zahirović, Tarik Treštić, Azra Čabaravdić, Mirza Dautbašić , Osman Mujezinović | UDK 630* 443 https://doi.org/10.31298/sl.143.3-4.5 |
155 |
| Causitive agents of decay of norway spruce /Picea abies (L.) Karst./ on the mountain Zvijezda |
|
|
| Summary Wood decay fungi reduce the vitality of infected trees, predispose the surrounding trees to be attacked from other harmful agents and damage the most valued part of the stem. Because of these multiple influences it is necessary to explore the presence of these fungi in the forests of Bosnia and Herzegovina, in order to be able to prevent and reduce the damage they cause. Norway spruce in Bosnia and Herzegovina represents one of economically important trees. Because of that, this research is focused on role and implementation of molecular methods and determination of wood decaying fungi on Norway spruce from the genera Heterobasidion and Armillaria on mountain Zvijezda. The reliable identification of species of genus Heterobasidion can be made by analyzing the differences in the structure of the ITS region of rDNA. The reliable identification of species of genus Armillaria can be done by analyzing the differences in the structure of the ITS region of rDNA (genus level), or IGS rDNA regions (interspecies diversity). Inside the object of research were found 9 trees with fungus Heterobasidion parviporum Niemelä & Korhonen, 1 tree with a fungus Armillaria cepistipes Velenovský, 2 trees with the fungus Armillaria ostoyae (Romagnesi) Herink, and 17 trees whose decay was caused by other decaying fungi. Heterobasidion annosum (Fr.) Bref. was identified from decaying wood of Scots pine (Pinus sylvestris L.). Key words: Heterobasidion; Armillaria; decaying fungi; DNA analysis; primers; Bosnia and Herzegovina |
autori: Kenan Zahirović Tarik Treštić Azra Čabaravdić Mirza Dautbašić Osman Mujezinović | |
| Martin Bobinac, Siniša Andrašev, Andrijana Bauer-Živković, Nikola Šušić | UDK 630* 561 https://doi.org/10.31298/sl.143.3-4.6 |
161 |
| Growth elements of the trees and the stand of Gymnocladus dioicus (L.) K. Koch at Fruška gora (Serbia) |
|
|
| Summary The species Gymnocladus dioicus (L.) K. Koch has been present in the territory of Serbia for over 150 years, and is most commonly cultivated in the form of decorative single trees or in small groups. The largest heterogeneous group of trees is situated at Fruška Gora on the site of pedunculate oak and hornbeam. The growth elements of trees and the group (stand) are presented in this paper. The spacing between the trees in the stand was 3 × 3 m. The growth elements of the trees and the stand are shown for 75, 80 and 85 years of culture ages, for all trees and collectives of trees that were developed under the influence of different growing space. The productivity of the stand is high. At the age of 85 years, 502 trees per hectare were determined with quadratic mean diameter (dg) of 39.6 cm, dominant diameter (D100) 51.5 cm, Lorey’s mean height (hL) 33.0 m, dominant height (H100) 35.0 m, basal area 61.74 m2·ha–1 and volume of 918.23 m3·ha–1. Key words: Gymnocladus dioicus(L.)K. Koch; introduction; culture; growth elements; growing conditions; Serbia |
autori: Bobinac, Martin Siniša Andrašev Andrijana Bauer-Živković Nikola Šušić | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Zdenko Franić | UDK 630*892 https://doi.org/10.31298/sl.143.3-4.7 |
171 |
| Apišumarstvo – pčelarstvo i šumarstvo |
|
|
| Sažetak U radu je kroz pregled znanstvene i stručne literature prikazana povijest interakcije pčelarstva i šumarstva (apišumarstva) u Hrvatskoj. Sistematizirane su najvažnije preporuke i zaključci. Gotovo svi autori kao preduvjet naprednog pčelarenja i umanjivanja negativnog utjecaja klimatskih promjena na pčele preporučuju sadnju medonosnog bilja bogatog nektarom i peludom. Prilikom obnove i sadnje šuma od medonosnog drveća posebice se preporučuje sadnja bagrema, lipe i kestena. Korist od pčela vezana uz oprašivanje i održavanje bioraznolikosti, a koja je na razini EU procijenjena na oko 1280 € po pčelinjoj zajednici, višestruko nadmašuje neposrednu korist od meda i ostalih pčelinjih proizvoda. U Hrvatskoj apišumarstvo, posebice u kestenovim šumama, pruža priliku za razvoj inovativnih aktivnosti i usluga koje se zasnivaju na pčelarstvu. Primjer jest apiterapija kao zdravstveni segment pčelarskog turizma. Problematika apišumarstva i dalje treba biti predmet multidisciplinarnih istraživanja, a koordinaciju i suradnju između sektora šumarstva i pčelarstva treba neprestano poboljšavati. Ključne riječi: šumarstvo; pčelarstvo; medonosno bilje; oprašivanje; bioraznolikost |
autori: Zdenko Franić | |