+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
1-2/2019
3-4/2019
new


HR  EN   

1-2/2019

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   5
Da li je kriva struka ili sustav?      
RIJEČ UREDNIŠTVA
Hrvatski sabor prošle je godine donio novi Zakon o šumama (NN 68/2018.), koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2018. O tome smo pisali u ovoj rubrici u ŠL br. 7-8/2018., gdje smo izrazili svoje mišljenje pa i opetovali svoje prigovore, koji pri njegovom donošenju uglavnom nisu usvojeni. Slušajući i čitajući ovih dana u medijima, ponajprije negativna mišljenja o šumarstvu i šumarskoj struci, nesporno se nameće pitanje iz naslova. Naš posao nije donositi sud o tome je li poslovanje Hrvatskih šuma d.o.o. transparentno ili netransparentno. Za to će se pobrinuti nadležne institucije. No, kratko ćemo se osvrnuti samo na neke članke odnosnog Zakona o šumama pa i Pravilnika po kojima je propisano kako gospodariti šumama.
Tako npr. članak 2. (3) Zakona o šumama kaže da Vlada RH upravlja šumama i šumskim zemljištem, između ostaloga „načelom učinkovitosti upravljanja šumama i šumskim zemljištima osigurava ispunjavanje trenutne i buduće odgovarajuće ekološke, gospodarske i društvene funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini, kao javnog interesa, uvažavajući socioekonomsku važnost šuma i šumskih zemljišta Republike Hrvatske“……… „pri čemu te aktivnosti moraju biti u skladu s javnim interesima ………..a sve zajedno temeljeno na načelu održivoga gospodarenja prirodnim resursom.“ Načelo održivog gospodarenja prema čl. 3. (3) ostvaruje se uz „učinkovito korištenje resursa, pri čemu se optimizira doprinos šuma, sektora šumarstva i sa šumom povezanih sektora ruralnom razvoju, rastu i otvaranju radnih mjesta.“
Pitamo se, da li i koliko poštujemo propise i zadana načela? Namjera nam je da naznačimo poneki problem, a na čitateljima je da utječu na njegovo rješenje. Primjerice, da li učinkovito koristimo sve resurse šume? Ako je riječ o biomasi kao energentu, možemo reći da je za privatne džepove bilo učinkovito (hvale vrijedni su otkazi ugovora od strane Hrvatskih šuma d.o.o.), no, da li je za društveno optimalno i što je tu pravi cilj gospodarenja sukladan načelu održivosti. Pitanje je da li će biti ikakvih sankcija za one koji nisu jeftini energent koristili optimalno (za električnu struju i grijanje) i nisu poštivali ugovore, pa i za one koji su potpisivali te ugovore? Ako je pak riječ o drvnim sortimentima kao sirovini koju treba oplemeniti dodatnom vrijednošću, unatoč ovih dana i javnom priznanju nekih drvo-prerađivača da se drvni sortimenti raspodjeljuju ispod cijena na tržištu, i dalje se inzistira na netržišnom gospodarenju. Kažu da je ponuda (koja je ograničena godišnjim prirastom drvne mase) i do tri puta manja od potražnje (što po ekonomskoj logici vodi povećanju cijena), a isto tako da je jeftino dobivena drvna sirovina uglavnom „oplemenjena za izvoz“ tek primarnom preradom. Ako drvo kao sirovina sudjeluje u proizvodnji namještaja s prosječno 17 % vrijednosti, onda nije teško zaključiti da izvozom „tako minimalno oplemenjene“ sirovine izvozimo radna mjesta, kako u drvnoj, tako i u pratećim industrijama (ljepilo, boje i lakovi i sl.). Zašto svi drvoprerađivači hoće svoje pilane, a gdje je burza piljene građe koja bi opskrbljivala finaliste? Kao uzgajivači i uređivači pitamo se čemu svi uzgajivački i uređivački radovi, pa i troškovi (čišćenja, njege, prorede, formiranje sastojina, zaštita i dr., pogodujući stablima nositeljima proizvodnje, klasirajući ih potom po kvaliteti u drvne sortimente, sukladno Pravilniku o uređivanju šuma), ako je cilj proizvodnje najveća kvaliteta drvnih sortimenata, a mi ih obezvrjeđujemo netržišnim cijenama? Nesporna je i činjenica da te cijene omogućuju veliku zaradu, a minimalnu dodanu vrijednost i uz relativnu nisku obrazovanost radnika (što će im primjerice inženjeri?) neoptimalno korištenje drvnih sortimenata. To se zove rasipanje nacionalnog bogatstva, a takvim smanjenjem prihoda dovodi se u pitanje i optimalno ispunjenje ekološke i društvene funkcije šuma, koja se ocjenjuje višestruko većom od proizvodnje drvne mase. Ako struka gospodari preko 250 godina po načelima potrajnog gospodarenja i do danas nastoji sačuvati optimalnu strukturu i kvalitetu naših šuma, unatoč neargumentiranom mišljenju amatera iz Zelenog odreda i inih, pa i nekim upitnim kriterijima zaštitara općeg profila, imamo i odgovor na postavljeno pitanje u naslovu.
Uredništvo


    autori:
    Uredništvo  
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Marijana Žunić, Krunoslav Teslak  UDK 630* 923 + 94 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.1-2.1
7
Ograničavajući čimbenici izostanka aktivnosti na šumoposjedima u Republici Hrvatskoj – MIMIC model      
Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi udio aktivnih i neaktivnih šumoposjednika na području Hrvatske, te na uzorku neaktivnih šumoposjednika identificirati potencijalne razloge nedovoljnog korištenja šumskih resursa, kao i njihove najznačajnije prediktore. Telefonskim anketiranjem i slučajnim odabirom intervjuirano je 1007 šumoposjednika jednoliko raspoređenih na području Hrvatske. Od ukupnog uzorka 60% šumoposjednika smatra da učinkovito gospodari svojim šumoposjedima, dok je njih 40% neaktivno. U svrhu utvrđivanja najvažnijih razloga i uzroka zbog kojih neaktivni šumoposjednici ne gospodare svojim posjedima, postavljena su im dodatna pitanja. Ponuđeno im je 19 izjava koje opisuju moguće razloge nedovoljnog korištenja šumskih resursa, te su na Likertovoj skali od 1 (uopće nije važno) do 5 (vrlo važno) izrazili svoju razinu slaganja s pojedinom izjavom. Faktorskom analizom ekstrahirana su tri faktora s najvećom svojstvenom vrijednošću. Faktori su interpretirani kao: (1) faktor neosposobljenosti i neznanja, (2) faktor pasivnosti i čuvanja šume i (3) faktor fizičkih ograničenja. Za izradu modela ograničavajućih čimbenika izostanka aktivnosti na šumoposjedima kao nezavisne varijable korištene su spol, starost, naobrazba, radni status, udaljenost između šumoposjeda i mjesta stanovanja, veličina naselja i poznavanje granica posjeda. Sociodemografske značajke i obilježja šumoposjeda modelirani su sa ekstrahiranim ograničavajućim čimbenicima izostanka aktivnosti primjenom MIMIC (Multiple Indicators Multiple Causes) modeliranja strukturalnim jednadžbama (SEM). Spol, starost i nepoznavanje granica posjeda pokazali su se kao najznačajniji prediktori. Najveći broj šumoposjednika u Hrvatskoj ne gospodari svojim šumoposjedima zbog nedovoljnog znanja i neosposobljenosti.

Ključne riječi: privatni šumoposjednici; ograničavajući faktori gospodarenja; neaktivni šumoposjednici; socio­demografske promjene; MIMIC model

    autori:
    ŽUNIĆ, Marijana    ŠL
    TESLAK, Krunoslav    ŠL
 
Luka Kasumović, Ake Lindelöw, Boris Hrašovec  UDK 630* 453 + 153 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.1-2.2
19
Overwintering strategy of Ips typographus L. (Coleoptera, Curculionidae, Scolytinae) in Croatian spruce forests on lowest elevation      
Summary
Better understanding of overwintering strategy in Ips typographus is crucial in planning of sanitation felling as hot spots recovery measure. Bark and needle litter are present as overwintering niches within the species. At the lowest elevation (500 m a. s. l.) in spruce stands 85 % of beetles overwinter under the bark. Overwintering behavior is elevation adaptable, and portion of beetles which overwinters under the bark of attacked trees increase with decreasing of elevation. The results suggest presence of high plasticity within the species which is well adaptable to changeable habitat and temperature conditions. High in the mountains sanitation felling need to be implemented early in autumn before beetles end the development, while at lower elevations a good result can be achieved with felling early in spring before the start of new generation. During the winter bark peels off the dense attacked tress very often and changes the beetle ratio between niches. This fact needs to be considered in planning of sanitation felling early in spring before fly period of I. typographus.

Key words: bark beetles; overwintering niches; predators; ecological plasticity; temperature; felling

    autori:
    KASUMOVIĆ, Luka    ŠL
    Ake Lindelöw  
    HRAŠOVEC, Boris      ŠL
 
Dalibor Ballian, Emir Lizdo, Faruk Bogunić  UDK 630* 587 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.1-2.3
25
Analiza diferenciranosti rasta i fenologije provenijencija običnog bora (Pinus sylvestris L.) u pokusu provenijencija kod Kupresa (Bosna i Hercegovina)      
Sažetak
U ovom radu analizirano je 15 europskih provenijencija običnog bora u međunarodnom pokusu kod Kupresa. Pokus je osnovan tijekom proljeća 2012. godine sa biljkama starosti dvije godine (2+0).
Ukupno je posađeno 2700 sadnica običnog bora u pokusnom dizajnu slučajnog blok sustava koji je prilagođen terenu, 15 provenijencija u pet ponavljanja (5 x 36 sadnica).
Pokus čine provenijencije iz deset europskih zemalja: Austrija (Traisen, Rein, Sistrans), Bosna i Heregovina (Bugojno), Ukrajina (Ivano Frankivsk), Slovačka (Hanusovce), Rumunjska (Sacueini), Norveška (Narvik, Arnes), Njemačka (Teisendorf, Trippstadt), Poljska (Raciane – Nida) i Italija (Ca del Lupo, Fenestrelle, Piani – Valda).
Rezultati morfoloških i fizioloških istraživanja odnose se na razlike preživljivanja, visinama, promjer na vratu korijena i proljetnoj fenologiji otvaranja pupova.

Ključne riječi: obični bor (Pinus sylvestris L.); provenijencija; promjer na vratu korijena; visina; fenologija.

    autori:
    Dalibor Ballian  
    Emir Lizdo  
    Faruk Bogunić  
 
Tihana Vilović, Suzana Buzjak, Nenad Buzjak  UDK 630*111 + 164 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.1-2.4
35
Floristic and microclimatic features of the Sovljak doline (Mt. Velika Kapela, Croatia)      
Summary
The relation between floristic composition, microclimate and geomorphology of a large-sized karst doline was analysed in the area of the Sovljak doline located on the Mt. Velika Kapela. Habitat conditions in various parts of the doline, due to its morphology, were described in this work. Geomorphological observations, microclimatic measurements (including air temperature, relative humidity and dew point temperature data) and flora inventory were carried out. Ellenberg’s indicator values, life forms, chorological and taxonomical analyses were performed, as well as the analysis of habitat similarity. The doline slopes (northern and southern) appeared to offer different habitat conditions than its bottom, due to their morphological and microclimatic differences, which resulted in high taxa variability along short distances in the doline. Furthermore, the presence of temperature inversion promoted the development of the vegetation inversion, which is common in such large dolines.

Key words: microclimate; geomorphology; flora; Ellenberg’s indicator values; vegetation inversion

    autori:
    Tihana Vilović  
    Suzana Buzjak  
    Nenad Buzjak  
 
Ali Kemal Özbayram  UDK 630* 561+ 242 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.1-2.5
45
Diameter increment distribution along the stem of narrow-leaved ash in response to thinning intensity      
Summary
Narrow-leaved ash (NLA, Fraxinus angustifolia) is an important tree species due to its rapid development and valuable wood. In the pure NLA plantations in Turkey, little is known about the effects of thinning intensity on the diameter increment of different parts of the tree stem. In 2005, a thinning experiment with three thinning intensities (control: 0%; moderate: 19%; heavy: 28% of basal area removed) was established in an NLA plantation in Sakarya, Turkey. Seven years after thinning, a total of 25 sample trees representing dominant and co-dominant trees were felled, and cross-sectional stem samples were taken for analysis. The diameter at breast height (d1.30) and d1.30 increments of the co-dominant trees with the moderate and heavy treatments were similar to each other and greater than in the controls. The seven-year d1.30 increments of the dominant trees in the heavy-treatment plot were approximately 20% greater than in the other treatments plots. The highest diameter increments in both dominant and co-dominant trees for all treatments were determined at the 0.30 m and 17.30 m section heights. The sample tree diameter increments of between 1.30 m and 13.30 m were similar within their classes. In conclusion, heavy-intensity thinning of up to 28% did not cause tapering in the NLA plantation stems, and thus, heavy thinning can be recommended for NLA trees.

Key words: Narrow-leaved ash; Fraxinus angustifolia; thinning; stem form

    autori:
    Ali Kemal Özbayram  
 
Muberra Pulatkan, Asena Sule Kamber  UDK 630* 232.3 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.1-2.6
53
Provenance variation in germination and seedling growth of Rhododendron ponticum L.      
Summary
Rhododendron ponticum is a popular shrubby plant in landscape architecture planting designs. It is especially effective when used in large groups, due to its form, foliage and flower aesthetics, as well as its functional properties. The plant is indigenous tomany mountainous and forested areas of different elevations. In the present study, the germination success of Rhododendron ponticum seeds obtained from three different provenances in NE Turkey: Zafanos (39º46’N, 40º56’E, 592m), Maçka (39º39’N, 40º41’E, 1234m) and Zigana (39º24’N, 40º39’E, 1744m) was investigated under greenhouse conditions (25 ± 2ºC, 70 ± 2% Humidity). After germination, seedling sizes and root length were determined. The highest germination rate (78.91%) was obtained with the seeds collected from Maçka (1234m). The development of the seedlings demonstrated that the greatest height and root length values were obtained with the seedlings collected at the Zafonos site (592m).It was found that germination success was not effectively correlated with the rate of seedling development.

Key words: Rhododendron ponticum; germination; seedling growth; provenance variation

    autori:
    Muberra Pulatkan  
    Asena Sule Kamber  
 
 
PREGLEDNI ČLANCI
 
Igor Anić  UDK 630* 902 + 945.3
https://doi.org/10.31298/sl.143.1-2.7
59
Važnost šumarske nastave i znanosti na Sveučilištu u Zagrebu za razvoj hrvatskog šumarstva      
Sažetak
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu proslavio je 2018. godine 120. obljetnicu osnutka, jer je 20. listopada 1898. godine na Sveučilištu u Zagrebu počela s radom Šumarska akademija kao prva visokoškolska šumarska institucija u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi. Kontinuitet visokoškolske šumarske nastave na Sveučilištu u Zagrebu zadržao se do danas, kroz razdoblja djelovanja Šumarske akademije (1898.–1919.), Gospodarsko-šumarskog fakulteta (1919.–1946.), Poljoprivredno-šumarskog fakulteta (1946.–1960.) i Šumarskog fakulteta (od 1960.). Cilj je ovoga rada objasniti kako su visokoškolska šumarska nastava i šumarska znanost na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu tijekom proteklih 120 godina utjecali na stvaranje i očuvanje šumskog bogatstva Republike Hrvatske kao temeljnog, izvornog, prirodnog, biološki raznolikog i samoobnovljivog. U prilog tomu, naveden je pregled značajnijih postignuća fakulteta i njegovih istaknutih profesora.

Ključne riječi: hrvatsko šumarstvo; povijest šumarstva; Sveučilište u Zagrebu; Šumarski fakultet; šumarska nastava; zagrebačka škola uzgajanja šuma

    autori:
    ANIĆ, Igor      ŠL