|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 1-2/2018 3-4/2018 5-6/2018 7-8/2018 9-10/2018 11-12/2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
7-8/2018 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 349 | |
| ŠUME U SVJETLU NOVOGA ZAKONA O ŠUMAMA |  
|
|
| RIJEČ UREDNIŠTVA Za ovogodišnje lipanjske Dane hrvatskoga šumarstva održana je panel rasprava o trenutnoj situaciji u šumama Hrvatske. Naziv rasprave bio je „Hoće li nas šume nadživjeti?“. Svrha skupa bila je informirati širu javnost o stanju šumskih ekosustava, ali i o promjenama koje se događaju u njima. Govori li sam naziv skupa dovoljno o ozbiljnosti situacije u kojoj se nalaze naše šume? Promijenjeni klimatski uvjeti koji vladaju na početku 21. stoljeća, donijeli su mnogo neprilika u šumama posljednjih pet godina. Tome treba pribrojiti i nikad veću trgovačku globalizaciju, što doprinosi bržem i lakšem širenju invazivnih vrsta bolesti i štetnika. Danas gotovo da nema ni jedne značajnije šumske vrste drveća koja nema svojih problema. Šume Gorskog kotara sastavljene od jele, bukve i smreke stradale su uslijed klimatskih ekstrema, a potom potkornjaka, nizinske šume hrasta lužnjaka napadnute su hrastovom mrežastom stjenicom, a šume poljskog jasena ubrzano propadaju uslijed više čimbenika, posebice Halare, dok dalmatinske borove šume ozbiljno ugrožava borov potkornjak. Tu su i šumski požari nakon kojih uslijed erozija nestaje i šumsko tlo, što umnogome onemogućuje sanaciju i vodi degradaciji šume. Tako ugroženim šumama smanjuju se financijska sredstva za njihov zaštitu i obnovu, što je sad i definitivno ozakonjeno Zakonom o šumama (NN 68/2018) koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2018. O prijedlogu zakona pisali smo u Šumarskom listu 5-6/2018. Saborska rasprava nije donijela zaokret u odnosu na zakonski prijedlog koji je usvojila Vlada Republike Hrvatske. Zakon je ustvari na tragu programa Vlade RH za područje gospodarstva, poljoprivrede i ruralnog razvoja iz listopada 2016. godine. Šumarstvo se u tom programu spominje u potpoglavlju „Aktivno upravljanje šumama, veća proizvodnja i više radnih mjesta u domaćoj drvnoj industriji“ s rečenicom: Izmjenom zakonske regulative Vlada će poboljšati i otkloniti poteškoće u načinu raspolaganja šumama i šumskim zemljištima, provoditi razminiranje šuma i šumskog zemljišta, sprječavati ilegalne sječe i trgovine i poticati razvoj domaće drvne industrije koja proizvodi drvni proizvod. Smatramo da takav program baš i nije poticajan za šume i šumska zemljišta. Razminiranje je svakako unaprjeđenje u upravljanju i gospodarenju šumama koje se provodi godinama, kao i najavljeno sprječavanje ilegalne sječe i trgovine, samo za to nema dovoljno pozitivnih pokazatelja, jer je takva djelatnost postala jako unosna na štetu šume i šumovlasnika / šumoposjednika. Početkom godine donesen je i Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/2018, na snazi od 9. ožujka 2018.) koji je propisao, kao i Zakon o šumama, izdvajanje iz šumsko-gospodarske osnove zapuštenog poljoprivrednog zemljišta koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji i mogućnost davanja takvog zemljišta sukladno Programu raspolaganja u zakup ili prodaju. Omogućeno je i za zemljišta izvan građevinskog područja koja se u katastru vode kao poljoprivredna zemljišta, a u pravilu su zapuštena, da se uključe u šumskogospodarsko područje, jer su troškovi njihovog privođenja poljoprivrednoj namjeni veći od tržišne vrijednosti ili ukupnog iznosa zakupnine toga zemljišta. Ove odredbe trebale bi napokon omogućiti svrsishodnu raspodjelu zemljišta na poljoprivredno i šumsko te njihovo stvarno korištenje. Novi Zakon o šumama uvažio je višegodišnje primjedbe obveznika plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ), što je u javnosti i medijima često prvo bilo na udaru kao nepotreban i neshvaćen „parafiskalni“ namet. Sad se 90 % dosadašnjih obveznika (oko 180 tisuća) izuzima iz plaćanja naknade, jer je prag za obvezu plaćanja godišnji prihod ili primitak veći od 3 milijuna kuna uz zadržanu visinu stope naknade od 0,0265 %. Uvaženo je i traženje jedinica lokalne samouprave o povećanju stopa šumskog doprinosa, pa su one povećane s 3,5 % na 5 % i za jedinice na potpomognutim područjima s 5 % na 10 % prodajne cijene proizvoda na panju. Zakon je uveo i definiciju šumoposjednika: javni šumoposjednik ovlašten za gospodarenje šumom i/ili šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, javna ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska i njezine znanstveno-nastavne sastavnice, koje svoju znanstveno-nastavnu djelatnost i znanstvenoistraživački rad obavljaju iz područja šumarstva, pravna osoba čiji je osnivač i vlasnik jedinica lokalne samouprave, a kojoj se odlukom Vlade povjerava gospodarenje te privatni šumoposjednik s podjelom na male (do 20 ha šume i/ili šumskog zemljišta), srednje (od 20 do 300 ha) i velike (većim od 300 ha) šumoposjednike. Za šumskogospodarsko područje ustanovljuje se Registar pri Ministarstvu koji se vodi u elektroničkom obliku, a bit će dostupan pod određenim uvjetima. Registar će sadržavati i dio za izvješćivanje potreban za ispunjavanja međunarodnih i nacionalnih obveza iz sektora šumarstva. Zakon predviđa i izdvajanje namjenskih sredstva u poseban fond za razvoj drvne industrije, što je također jedna od predviđenih aktivnosti u programu Vlade iz 2016. godine. Novi Zakon o šumama pokušao je uvažiti razne promjene koje su se dogodile od donošenja prošloga zakona iz 2005. godine, a koje su nivelirane izmjenama i dopunama kroz proteklih 13 godina, njih ukupno osam. Pokušao se uskladiti i s drugim zakonima iz područja poljoprivrede, zaštite prirode i okoliša, te strategije EU za šume i sektor koji se temelji na šumama. Potrebno je još uskladiti i donijeti sve podzakonske akte vezane uz zakon. Pitamo se hoće li odredbe novog Zakona o šumama biti na tragu rješavanja nagomilanih problema u šumama Hrvatske? <br>Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Mladen Ognjenović, Ivica Čehulić, Ante Kaliger, Maja Križanec, Anamarija Laslo, Ivan Seletković, Nenad Potočić | UDK 630* 114 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.1 |
351 |
| Utjecaj poboljšivača tla „Herbafertil“ na uspijevanje Kineskog javora (Acer tataricum L. ssp. ginnala Maxim.)u rasadničkom pokusu |
|
|
| Sažetak Prilikom sadnje stabala u urbanom okruženju često postoji potreba za popravljanjem kvalitete tla, što se može postići primjenom mineralnih gnojiva (utjecaj na kemijska svojstva tla) ili poboljšivača tla (utjecaj na kemijska i fizikalna svojstva tla). Kineski javor (Acer tataricum L. ssp. ginnala Maxim.) je listopadni grm ili niže stablo zanimljivo za uporabu u hortikulturi zbog atraktivne boje lišća, otpornosti na sušu i patogene, te dobrog podnošenja onečišćenja. Istraživanje je provedeno radi testiranja utjecaja poboljšivača tla „Herbafertil“ na prirast i stanje ishrane sadnica kineskog javora u usporedbi s klasičnom gnojidbom kompleksnim mineralnim gnojivom u poljskom pokusu. Pokus je postavljen kao slučajni blok dizajn s tri tretiranja i četiri ponavljanja. Najveći postotak visinskog prirasta ostvaren je kod tretiranja Herbafertilom, a najveća vrijednost postotka debljinskog prirasta utvrđena je u tretiranju Yara Mila Complex gnojivom. U oba ta tretiranja postignute su adekvatne koncentracije dušika u biljnom materijalu, ali uz neravnotežu prema ostalim biogenim elementima, što posebice vrijedi za tretiranje Herbafertilom. Ključne riječi: poboljšivač tla; stanje ishrane; postotak prirasta; gnojidba; YaraMila Complex |
autori: Mladen Ognjenović  ČEHULIĆ, Ivica ŠL Ante Kaliger KRIŽANEC, Maja ŠL Anamarija Laslo SELETKOVIĆ, Ivan  ŠL POTOČIĆ, Nenad ŠL | |
| Violeta Dimitrova | UDK 630* 537 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.2 |
363 |
| Stocks of dead biomass of beech (Fagus sylvatica L.) forest ecosystems in West Balkan Range, Bulgaria |
|
|
| Summary The dead trees play an important role in the functioning and productivity of the forests’ ecosystems through influence over biological diversity, the accumulation of carbon dioxide, nutrient turnover and energy flux, hydrological processes, protection of the soils and the regeneration of tree species. The dead wood assures important habitats also. In historical aspect, for many years the dead wood was removed from the stands as a measure for protection against insects and fungi, which are perceived as a threat for the healthy forest status. This leads to reduction of the quantity of the dead wood in the forest ecosystems to critical low levels, which are not enough for maintaining the vital populations of many forest species. During the past years, the new settings in the national legislation, especially these related to the Natura 2000 development and management, require the quantity information about this component for the forest habitats assessment. In this regard, the objective of this study was to obtain quantitative data on stocks of dead forest biomass in beech communities in West Balkan Range. The amount of standing dead wood was calculated with height rates tables; method of line intersect sampling was used for determination of the lying dead wood stocks. Thomas scale was used to assess the degree of decomposition of standing dead biomass (Table 2) and a 4-point harmonized scale for lying biomass and stumps (Table 3). It was found total dead wood biomass stocks variation in the range of 14.48 - 41.8 m3.ha-1 as a result of studies conducted in beech stands (Table 5). The standing dead wood biomass was 6.7-17.5 m3.ha-1, lying dead wood biomass was 3.4-26.5 m3.ha-1, stumps were 0.28-6.4 m3.ha-1. The observed standing dead trees were mainly from the fourth level of decomposition. The prevailing rate of decomposition for lying biomass was B and for stumps were C and D (Table 6). It can be generalized from the results of current study that the percentage of the total amount of dead wood to the total forest yield was insufficient from a conservation perspective. Key words: dead wood; stocks; beech communities. |
autori: Violeta Dimitrova | |
| Michal Bugala, Zuzana Parobeková, Ján Parobek | UDK 630* 180 + 564 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.3 |
371 |
| Influence of the ecological conditions on the productive potential of Grey alder |
|
|
| Summary The aim of the study is to analyse the productive potential of grey alder (Alnus incana (L.) Moench) along an altitudinal gradient to verify coincidence of productive and ecological optimum and to identify climatic factors that control the growth. Along the altitudinal gradient of the river basin, dendrometric data has been analysed on the eight permanent research plots at the altitude of 525–705 m. Correlations between standard chronology and average monthly climate characteristics were calculated for the period 1969–2015. Significant differences in the average basal area increments have been recognized among the investigated altitudinal zones. The highest basal area increment (1661±975 mm2y-1) was detected in the zone of altitude 605 m. and the average annual volume increment of the model grey alder stand was 4.59 m3. The radial growth of grey alder has been positively affected only by the temperature of the current April and negatively by precipitation of the previous growing season. Based on the pointer year analysis can be claimed that condition of the root system is the most influential factor in relation to the radial growth and is dependent on water stress in the previous year. Investigated relationships may significantly influence decision making process in the forest management focused on grey alder re- or afforestation. Key words: production; ecological optimum; basal area increment; dendrochronology; climate-growth relationships |
autori: Michal Bugala Zuzana Parobeková Ján Parobek | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Zdravko Dolenec | UDK 630* 148.2 + 111 https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.4 |
381 |
| Rezultati dugogodišnjeg monitoringa nesidbe plavetne sjenice (Cyanistes caeruleus L.) u listopadnim šumama |
|
|
| Sažetak Evidentno, posljednjih stotinu godina došlo je do klimatskih promjena na našem planetu. Brojne promjene kod biljaka i životinja povezuju se sa klimatskim zatopljenjem, što je dokumentirano u velikom broju znanstvenih radova posljednjih dvadesetak godina. U većini slučajeva, glavni pokretač tih promjena je temperatura zraka. Najviše publiciranih članaka u vezi klimatskog zatopljenja i ptica odnosi se na fenologiju. Između ostalog, studije upućuju da je kod brojnih ptičjih vrsta došlo do ranijeg gniježđenja u posljednjih nekoliko desetljeća. Tijekom ovog istraživanja utvrđivan je trend nesidbe na temelju uzorkovanja nesenja prvog jajeta u gnijezdu lokalne populacije ptice stanarice i dupljašice plavetne sjenice (Cyanistes caeruleus) u nizinskim listopadnim šumama (prevladava hrast lužnjak Quercus robur L. i obični grab Carpinus betulus L.) u razdoblju od 1982. do 2016. godine na dijelu sjeverozapadne Hrvatske. Analiziran je i odnos između početka nesidbe i srednje proljetne temperature zraka. Podaci o polaganju jaja uzimani su iz drvenih škrinjica (umjetnih duplji) za gniježđenje ptica. Brojni ornitološki radovi temelje se na korištenju spomenutih umjetnih duplji. Sva uzorkovanja obavio je autor ovog članka. Srednja se proljetna temperature zraka značajno povećala tijekom istraživanja (od 1982. do 2016. godine). Odnos između datuma polaganja jaja i godina istraživanja bio je također statistički signifikantan. Datum početka nesidbe plavetne sjenice uznapredovao je za 11 dana u 35-godišnjem razdoblju. Dobiveni rezultati sugeriraju da je porastom proljetnih temperatura zraka tijekom dugogodišnjeg razdoblja došlo do ranijeg gniježđenja plavetne sjenice u nizinskim listopadnim šumama sjeverozapadne Hrvatske kao posljedica fenotipske plastičnosti. Očito, istraživana šumska populacija plavetne sjenice u stanju je nositi se s porastom proljetne temperature, čemu u prilog nam govori i relativna stabilnost populacije. Ključne riječi: plavetna sjenica; Cyanistes caeruleus; proljetna temperatura zraka; datum nesenja; listopadne šume |
autori: Zdravko Dolenec | |
| Ebubekir Gündogdu | UDK 630* 451 + 153 https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.5 |
387 |
| A new location record of European polecat (Mustela putorius L.) from northeastern forests in Turkey |
|
|
| Summary The present study deals with European Polecat Mustela putorius found at one locality (near the Kop River in Bayburt) on the region of Eastern Black Sea of Turkey. This species are new records for the Northeastern Anatolia and the city of Bayburt. European polecat was previously reported from the region of Marmara, Trakya and Western Black Sea. The morphological and distributional features of this species are presented. Key words: European Polecat; biodiversity; distribution; new record; Northeastern Anatolian |
autori: Ebubekir Gündogdu | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Martina Đodan, Robert Brus, Anne-Mareen Eisold, Valeriu-Norocel Nicolescu, Milan Oršanić, Kristina Pratasiene, Sanja Perić | UDK 630* 181.5 https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.6 |
391 |
| Non-native tree species in the viewpoint of climate change: chances and opportunities - Croatia as a case study |
|
|
| Summary The management of tree species non-native to Republic of Croatia has a certain tradition within Croatian forest management practice; nowadays, their potential should be regarded and re-evaluated in the new frame of climate changes and growing society demands for forest products and services. This paper is a contribution to non-native tree species (NNTS) introduction and use in Croatia, aiming at providing state of the art of NNTS as well as overview of studies and examples of possible management opportunities. Because of the complexity of the matter and growing need to further investigate risks and challenges of NNTS in Croatia, authors have continued their research and will publish the results in a separate paper. Amount of the area occupied by NNTS forest cultures point to the conclusion that the use of these tree species in forest practice is not reached by far and the nursery production does not back up the need for NNTS use. Paper also provides a comprehensive overwiev of different aspects and benefits of the use of NNTS in Croatia. For example, increased wood production and non-wood forest products; production of high quality timber in short–time periods; use of fast-growing tree species for bioenergy production in higher proportion and enhancement of ecosystem services. Increase of stability and adaptive capacity of forest stands by the use of NNTS is highlighted as new silvicultural option for facing climate change. Their use in reforestation or conversion of degraded forest to more valuabe and more resistant/resilient stands offers new possibilities. Integrated and site-specific management is a strategy, which seems to be an appropriate approach for guidelines for the introduction and management of NNTS in Croatia. The use of high productive, resistant NNTS presents new silvicultural solution especially important in terms of site amelioration and enhancement of resistance and resilience of forest stands, which is the most important component of adaptive forest management strategies. Key words: new silvicultural options; adaptation strategies; forest landscape restoration. |
autori: TIJARDOVIĆ, Martina ŠL Robert Brus Anne-Mareen Eisold Valeriu-Norocel Nicolescu ORŠANIĆ, Milan ŠL Kristina Pratasiene PERIĆ, Sanja ŠL | |
| Markéta Špaková, Božena Šerá | UDK 630* 174 + 272 https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.7 |
403 |
| Woody plants of the main part of the Bečov Botanical Garden |
|
|
| Abstract The Bečov Botanical Garden is one of the three botanical gardens in district Karlovy Vary (Czech Republic). The garden was established in 1918 by duke Heinrich Beaufort–Spontini as landscape park and rockery. For decades the garden was neglected and abandoned, and it was unveiled to the public in 2005. Two parts of the original area were chosen for this study – the former landscape park and the slope with rockery. In total, 471 woody plants were recorded, 104 of them were coniferous and 367 broad-leaved species. There are 22 families, 40 genera and 85 of taxa in total, 30 of them belonging to gymnosperms and 55 to angiosperms. Some of the trees planted at the time of the founding of the garden have remained until today: Amur cork tree (Phellodendron amurense Rupr.), katsura (Cercidiphyllum japonicum Siebold et Zucc.), hardy kiwi (Actinidia arguta /Siebold et Zucc./ Planch. ex Miq.), Jezo spruce (Picea jezoensis /Siebold et Zucc./ Carriére), and Engelmann spruce (P. engelmannii Parry ex Engelm.). Key words: dendrological evaluation; Bečov Botanical Garden; Bečov nad Teplou; coniferous trees; broad-leaved trees; Czech Republic |
autori: Markéta Špaková Božena Šerá | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Darko Posarić, Stjepan Nikolić | UDK 630* 582 https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.8 |
411 |
| Izrada mreže izvoznih putova i uzgojnih staza u šumama hrasta lužnjaka kao mjera učinkovitije njege i učinkovitijega korištenja šumskih resursa |
|
|
| Sažetak Osnivanje uzgojnih staza u svrhu jednostavnijega rada njege pomlatka i učinkovitije kontrole u Hrvatskoj, prvi je puta napravljeno 1977. godine u Šumariji Đurđenovac (Sabljak 1990) i Šumariji Cerna. Od tada se postupno proširilo kao prihvaćena tehnologija rada uglavnom u slavonskim podružnicama Hrvatskih šuma, dok je u ostalima slabo prihvaćeno. Hrvatske šume d.o.o. do danas nisu analizirale učinkovitost ove tehnologije, već je odluka o njezinu provođenju ili ne provođenju prepuštana Upravama šuma podružnicama, pa čak i šumarijama. Suština tehnologije odnosi se na formiranje pravilne mreže izvoznih putova okomitih na glavni put ili makadamsku cestu širine 3 m te okomito na njih uzgojnih staza širine 1,5 m. Proizvodna površina između staza različitih je širina u pojedinim UŠP-ima, ali najčešće iznosi 5 m. Mreža se formira u godini prvoga uzgojnog zahvata nakon dovršnoga sijeka (prije popunjavanja sadnicama ili njege pomlatka). Radnicima je rad sa staza jednostavniji i lakši, a posebice je učinkovita kontrola. S druge strane, pokosi se između 24 i 29 % već pomlađene površine, što je osnovni argument protivnicima ove tehnologije. U ovome radu predlaže se iskušati i drukačije razmake i položaje uzgojnih staza. Izvozni putovi izrađuju se kad i uzgojne staze, a koriste se za izvoženje drvnoga materijala od vremena početka proreda pa do kraja ophodnje. Razmak osi izvoznih putova u odjelima dimenzija 750 × 750 m je 37,5 m, čime se površina odjela podijeli na 20 jednakih dijelova. U odjelima drukčijih dimenzija razmak varira, najčešće između 40 i 50 m, a povećanje razmaka umanjuje učinkovitost izvoženja drva s njih. Stoga bi pokusno svakako trebalo ispitati i drukčije razmake osi izvoznih putova, na prvome mjestu onaj od 25 metara. Budući da o ovoj problematici kod nas ima iznimno malo pisanih materijala, a tehnologija je u primjeni dugi niz godina, ovaj rad ima za cilj opisati postojeće stanje, navesti dobre i loše strane osnivanja mreže izvoznih putova i uzgojnih staza te pokrenuti raspravu s konačnim ciljem definiranja optimalnoga načina rada, a posebice njegova unificiranja i primjene u svim šumama hrasta lužnjaka u nas. Ključne riječi: Hrast lužnjak; njega pomlatka; uzgojne staze; izvozni putovi; izvoženje drva. |
autori: POSARIĆ, Darko ŠL NIKOLIĆ, Stjepan ŠL | |