|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 1-2/2018 3-4/2018 5-6/2018 7-8/2018 9-10/2018 11-12/2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
5-6/2018 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 233 | |
| KAKO DALJE S OVOM RUBRIKOM |  
|
|
| RIJEČ UREDNIŠTVA U Šumarskome listu 7-8/2014. nakon neopravdane kritike tadašnjeg vodstva Hrvatskih šuma d.o.o., tema ove rubrike bila je ukazati na njenu zadaću. Između ostaloga, naglasili smo kako Uredništvo prenosi „riječ šumarske struke“, i da bi s obzirom na širinu i sveobuhvatnost činjenica glede šuma i šumarstva, pametnima i u politici i u šumskom gospodarstvu mogla poslužiti da shvate koliko to bogatstvo imamo u svojim rukama te kako bi s njime valjalo upravljati onako kako smo učili tj. na znanstvenim i stručnim načelima. U nastavku podsjetili smo čitateljstvo na neke od tema o kojima smo pisali, upućujući na brojeve Šumarskoga lista u kojima se mogu naći odnosni tekstovi. No, uz brojeve 1-2 Šumarskog lista, svake godine priložen je i Godišnji sadržaj u kojemu zainteresirani mogu naći sve naslove tema ove rubrike. Listajući te godišnje sadržaje samo 4-5 godina unatrag, pa slijedom istih čitajući tekstove odnosnih tema, neupitno se nameće pitanje: da li je bar u glavnim segmentima poslušana riječ struke, ili je to bilo „gluhome dobro jutro“? Najbolje bi bilo da svaki čitatelj, a posebice odgovorni za sadašnje stanje struke, odgovori na to pitanje, makar i pred ogledalom, ako se ustručava reći javno. No, većina šuti, a odgovorni se ljute na kritiku, ne pružajući argumente da pobiju činjenice. Nema nam druge nego ponovo tražiti odgovore na pitanja, ili „zatvoriti“ ovu rubriku. Primjerice, očekuje se donošenje novog Zakona o šumama koji se u Općim odredbama, čl. 2., točka 3 oslanja na Nacionalnu strategiju za šume i Nacionalni programa za šume, a članak 3., točka 3 prijedloga Zakona upućuje na „primjenu načela potrajnog gospodarenja šumama u svrhu trenutačnog i budućeg ispunjavanja odgovarajuće ekološke gospodarske i društvene funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini, uvažavajući socioekonomsku važnost šuma i njihovo pridonošenje ruralnom razvoju“. U nastavku se uz održivo gospodarenje šumama i višenamjensku ulogu šuma ukazuje na učinkovito korištenje resursa, a u članku 4. navedene su općekorisne funkcije šuma. Sve lijepo piše, no držimo li se mi tih načela ili njima pretpostavljamo klasičan profit, smanjujući radove koje šumu drže u optimumu i osiguravaju sve općekorisne funkcije šume. Kako to da uz lijepo obrazloženje svih funkcija šume još nismo uspjeli uvjeriti sve korisnike da nije obveza i dužnost samo šumarstva, već i svih ostalih sudjelovati bar djelimično u financiranju njezinih benefita. Imali smo prigovor na čl. 65. (1) kojim se oslobađaju naknade za općekorisne funkcije šuma u iznosu od 0,0265 % godišnjeg prihoda oni s prometom manjim od 1,000.000 kn, a Ministar to podigne na 3,000.000 kn. Popotom iznos ubrane ukupne te naknade od do sada 5 % za znanost, smanji na 1 %. Naravno, pretpostavljamo kako bi mogli opravdati epitet Hrvatske kao zemlje znanja! Glede učinkovitog korištenja resursa zadanog u Nacionalnoj strategiji za šume nema pomaka, jer se i nadalje posluje neracionalno, odnosno netržišno. Ustanove koje gospodare šumama u vlasništvu Republike Hrvatske Zakonom, čl. 16. (7), obvezuju se prodavati drvne sortimente javnim nadmetanjem, ali drvne sortimente javnog šumoposjednika (Hrvatske šume d.o.o.) ne. Kažu, podigli smo cijene drvnim sortimentima za prosječno 5 %, a onda smo „finalistima“ dali bonus od 25 %. Kojim finalistima i tko će podmiriti šumarijama manjak prihoda? Pravih finalista gotovo i nema. Kada se na televiziji hvali izvoz drvne industrije, stidljivo se priznaje da je to u većini drvna sirovina i poluproizvodi s malom dodanom vrijednošću – od namještaja nismo vidjeli primjerice regale, krevete, stolove i dr., nego samo ojastučeni namještaj, a tu su negdje i sjedala za autobuse, koja se kažu ubrajaju kao finalni proizvod drvne industrije. Potvrdu rečenog dobili smo nedavno i na televiziji u intervjuu gosp. Karduma s direktorom „Emezete“, koji na sugestiju da u svojim trgovinama ima mogućnost ponude hrvatskog namještaja pita: „kojeg namještaja – njega nema“! Rekli bi ljudi – „tko je tu lud“. No, drvni sortiment kao nacionalno bogatstvo nemilice se rasipa, da bi se napunili privatni džepovi. Štitimo kažu male pilanare, bez uvida u kapacitete u odnosu na raspoloživu drvnu sirovinu, broj zaposlenih, koje starosne i stručne razine te za koga proizvode piljenu građu. Za burzu piljene građe sigurno ne, jer nje nema kao što nema niti svojevremeno proklamirane i profanirane burze ribe. Uglavnom su to proizvodi za Bliski istok, s minimalnom dodanom vrijednosti. Glede proizvodnje drvnih peleta od 1,2 % svjetske proizvodnje, čime se hvali Drvni klaster, pravo pitanje bilo bi: od koje drvne sirovine se proizvode i što bi se dogodilo kada ne bi troškove sušenja sirovine kompenzirali nabavom drvnih sortimenata po netržišnoj cijeni. O proizvodnji parketa, kao proizvodu tzv. „dorade“, u više smo navrata izrekli svoje mišljenje. <br>Uredništvo |
autori: Uredništvo  | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Damir UGARKOVIĆ, Ivica TIKVIĆ, Krešimir POPIĆ , Josip MALNAR , Igor STANKIĆ | UDK 630* 231 + 111.8 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.5-6.7 |
235 |
| MICROCLIMATE AND NATURAL REGENERATION OF FOREST GAPS AS A CONSEQUENCE OF SILVER FIR (Abies alba Mill.) DIEBACK |
|
|
| Summary Salvage cutting is a frequent operation to remedy the dieback of silver fir trees (Abies alba Mill.), which results in reduced stand canopy density and formation of forest gaps. This study was conducted in the beech-fir forest range of mountainous Croatia. The aim of the study was to determine microclimate conditions and natural regeneration in large and small forest gaps. Microclimate elements were measured and the density of plants from natural regeneration determined within forest gaps, in forest gap edge areas, and in control plots. Soil temperatures were significantly affected by changes in forest gap sizes with respect to the values of air temperatures, and were highest within the gaps as compared to gap edge areas and control forest stands. Microclimate had a significant affect on the number of small seedlings of silver fir and common beech in the large forest gaps, while this was not the case for the small forest gaps. Key words: dieback; salvage cutting; silver fir; forest gap; microclimate; natural regeneration |
autori: UGARKOVIĆ, Damir ŠL TIKVIĆ, Ivica  ŠL Krešimir POPIĆ MALNAR, Josip ŠL STANKIĆ, Igor ŠL | |
| Krunoslav SEVER, Saša BOGDAN, Jozo FRANJIĆ, Željko ŠKVORC | UDK 630* 160 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.5-6.6 |
247 |
| NEDESTRUKTIVNA PROCJENA KONCENTRACIJE FOTOSINTETSKIH PIGMENATA U LIŠĆU HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) |
|
|
| Sažetak U radu je predstavljena nedestruktivna procjena koncentracije fotosintetskih pigmenata (ukupnih klorofila i karotenoida) u lišću hrasta lužnjaka pomoću prijenosnog optičkog klorofilmetra CCM-200. Istraživanje je provedeno 2015. godine na biljnom materijalu izloženom različitim tretmanima vlažnosti tla. U kontrolnom tertmanu sadržaj vlage u tlu održavan je iznad poljskog vodnog kapaciteta, dok je u sušnom tretmanu biljkama voda bila uskraćena 112 dana (1. 4. – 21. 7.). U drugom dijelu vegetacijskog razdoblja (22. 7. – 22. 10.) u oba tretmana vlaga tla održavana je iznad poljskog vodnog kapaciteta. Na temelju lišća uzorkovanoga istovremeno u oba tretmana i to sredinom jeseni (27. 10.) izrađene su kalibracijske jednadžbe koje opisuju odnos indeksa relativnog sadržaja klorofila izmjerenoga pomoću klorofilmetra i stvarne koncentracije fotosintetskih pigmenata (utvrđene laboratorijski) pred sam kraj vegetacijskog razdoblja. Jednadžbe su konstruirane posebno za kontrolni, a posebno za sušni tretman. S obzirom na takav dizajn pokusa i vrijeme uzorkovanja, primarni cilj rada bio je ispitati utjecaj dugotrajnog sušnog razdoblja na homogenost parametara kalibracijskih jednadžbi (Y-odsječaka i nagiba pravaca). Na temelju dobivenih rezultata zaključeno je da parametri kalibracijskih jednadžbi nisu bili utjecani sušnim tretmanom. Prema tome, rezultati istraživanja ukazuju na to da klorofilmetar CCM-200, uz primjenu odgovarjućih kalibracijskih jednadžbi, predstavlja pouzdan alat za nedestruktivnu procjenu koncentracije ukupnih klorofila i karotenoida u lišću hrasta lužnjaka, bez obzira na različite režime vlažnosti tla kojima je biljni materijal bio izložen tijekom vegetacijskog razdoblja. Uz to, u radu je utvrđeno da bi preciznost procjene stvarne koncentracije fotosintetskih pigmenata bilo moguće i dodatno poboljšati korekcijom klorofilnog indeksa sa specifičnom lisnom masom. Ključne riječi: Klorofilmetar CCM-200; indeks relativnoga sadržaja klorofila u lišću; specifična lisna masa; ukupni klorofili; karotenoidi |
autori: SEVER, Krunoslav ŠL BOGDAN, Saša ŠL FRANJIĆ, Jozo ŠL ŠKVORC, Željko ŠL | |
| Martina TEMUNOVIĆ, Jozo FRANJIĆ, Federico VESSELLA, Marco C. SIMEONE | UDK 630* 165 + 17 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.5-6.5 |
259 |
| RESOLVING THE TAXONOMIC STATUS OF THE MYSTERIOUS „GREEN OAK“ (Quercus× viridis Trinajstić) FROM CROATIA BASED ON PHYLOGENETIC ANALYSIS |
|
|
| Summary The “green oak” is a well-known specific individual oak tree of unknown origin growing near Zadar in Croatia. Depending on the authors, it was described either as a hybrid taxon between Quercus cerris L. and Q. ilex L. (named Q. × viridis Trinajstić) or alternatively as a presumed hybrid between Q. cerris and Q. suber L. To finally resolve the origin of this taxon, we performed molecular analyses and investigated the phylogenetic relationships between the “green oak” and other closely related oak taxa from the surrounding area, including all putative parental species. A total of 16 individuals representing nine Quercus L. taxa were investigated based on both plastid (trnK-matK and trnH-psbA) and nuclear (5.8S + ITS2) DNA sequence variation. Placement of the green oak in the phylogenetic relationships between the studied oak taxa does not support Q. ilex as one of its parental species but rather indicates that this taxon is in fact Q. crenata Lam., reaffirming previous alternative hypothesis that the green oak is a hybrid between Q. cerris and Q. suber. We therefore confirm the presence of Q. crenata in the Croatian flora and based on historical literature survey, we explore and discuss the implication of its occurrence and possible hybridogenic origin in the Croatian territory. Key words: Green oak; Quercus × viridis; Quercus crenata; hybrids; phylogeny; taxonomy |
autori: Martina TEMUNOVIĆ FRANJIĆ, Jozo ŠL Federico VESSELLA Marco C. SIMEONE | |
| Murat ALAN, Rumi SABUNCU, Turgay EZEN, Selim KAPLAN | UDK 630* 232.3 + 233 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.5-6.1 |
269 |
| THE EFFECTS OF TOP PRUNING ON GROWTH AND PRODUCTION OF CONELETS AND CONES IN Pinus brutia Ten SEED ORCHARDS OF DIFFERENT AGES |
|
|
| Summary In economic and biological terms (rapid growth, the ability to produce seeds at an early age, etc.) Pinus brutia Ten. is one the most important forest tree species in Turkey. Considerable progress has been made in Pinus brutia Ten. breeding program and both phenotypical and according to the results of progeny trials, totaling 615-hectare seed orchardshas been established. Pinus brutia Ten. seed orchardshas reached 43% of the total orchard area and covered the largest area. To acquire information on the management of seed orchards, top pruning has been carried out on three Pinus brutia Ten. seed orchards of different ages (old, middle-aged and young). Two top pruning regimes were applied in these three seed orchards, once in 2008 to the old orchard, while a single topping regime was applied in 2008 and 2012 to the middle-aged and young orchards.Each year, the height, diameter at breast height, and bi-directional crown diameter were measured, and all conelets and cones on ramets were counted beforeand after pruning. At the end of four years, control ramets in old and young seed orchards had higher values of height, diameter at breast height, and volume indexcompared to the middle-aged orchard. On the other hand, even though the control ramets in the middle-aged seed orchard reached a greater height, pruned ramets reached a greater volume index and diameter at breast height. While the height differences observed between control and pruned ramets in all seed orchards at the beginning eventually decreased, it was observed that the heights of pruned ramets grew proportionally larger. No difference was founded between the control and pruned ramets in terms of cone and conelet production. Pruning intervals and regimes varied in old, middle-aged and young seed orchards, and it was acknowledgedthat top pruning could be used for old, middle-aged and young seed orchard managements. Key words: Turkish red pine; breeding; seed production; seed orchard management; afforestation |
autori: Murat ALAN Rumi SABUNCU Turgay EZEN Selim KAPLAN | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Mirza DAUTBAŠIĆ, Osman Mujezinović, Kenan ZAHIROVIĆ, Josip MARGALETIĆ | UDK 630* 453 https://doi.org/10.31298/sl.142.5-6.4 |
283 |
| PRVI NALAZ BRIJESTOVE OSE LISTARICE (Aproceros leucopoda) U BOSNI I HERCEGOVINI |
|
|
| Sažetak Brijestova osa listarica je invazivni štetnik, podrijetlom iz Japana i Kine. Unesena je u Europu posredstvom egzotičnih vrsta brijesta. U Bosni i Hercegovini je prvi puta otkrivena ovim nalazom 2017. godine na području općine Vareš na nekoliko lokaliteta. Ni na jednom od lokaliteta štetnik nije uzrokovao značajniju defolijaciju. Budući da je ovo strana i potencijalno invazivna vrsta, može se očekivati njeno širenje po čitavom području Bosne i Hercegovine. Ključne riječi: brijest; osa listarica; invazivna vrsta; Vareš |
autori: Mirza DAUTBAŠIĆ Osman Mujezinović Kenan ZAHIROVIĆ MARGALETIĆ, Josip ŠL | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Nedim TUNO, Admir MULAHUSIĆ, Jusuf TOPOLJAK | UDK 630* 582 https://doi.org/10.31298/sl.142.5-6.3 |
287 |
| KOMPARATIVNA ANALIZA RAZLIČITIH PRISTUPA KORIGIRANJU GEOMETRIJSKIH DISTORZIJA STARE ŠUMARSKE KARTE |
|
|
| Sažetak Geometrijske distorzije povijesnih šumarskih karata predstavljaju glavnu smetnju u postupcima integracije tih karata i drugih geoprostornih podataka. Efekti praktične primjene različitih postupaka uklanjanja deformacija karte detaljno su sagledani na ispitivanom listu stare šumarske karte Bosne i Hercegovine. Analizom različitih transformacijskih postupaka pokazano je da se najbolji rezultati ukupne točnosti transformacije karte ostvaruju uporabom kompleksnih polinomnih i lokalno osjetljivih modela, s obzirom na njihove sposobnosti uklanjanja neuniformnih i neravnomjerno raspoređenih distorzija sadržaja karte. Transformacijski model se znatno poboljšava ako se u njegovu osnovu uključe sve točke koordinatne mreže karte. Ključne riječi: stara šumarska karta; geometrijske distorzije; istovjetne točke; transformacije koordinata |
autori: Nedim TUNO Admir MULAHUSIĆ Jusuf TOPOLJAK | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Damir DRVODELIĆ | UDK 630* 181.5 https://doi.org/10.31298/sl.142.5-6.2 |
297 |
| RAZMNOŽAVANJE PAULOVNIJE KORIJENSKIM REZNICAMA |
|
|
| Sažetak U rod Paulownia, porodica Paulowniaceae, ubraja se od devet vrsta i nekoliko prirodnih hibrida koji od prirode rastu u Kini. Važne vrste u ovom rodu su: P. albiflora, P. australis, P. catalpifolia, P. elongata, P. fargesii, P. fortunei, P. kawakamii i P. tomentosa. U novije vrijeme hibridizacijom su dobiveni brojni hibridi s ciljem povećanja brzine rasta i prirasta te otpornosti na niske temperature. U Hrvatskoj se najčešće razmnožavaju hibridi paulovnije Shan Tong i 9501 iako postoje i drugi dobiveni vlastitim selekcijama. Cilj ovoga članka je objasniti načine razmnožavanja paulovnije u prirodi i problematiku njezine invazivnosti te razmnožavanje u rasadniku pomoću autovegetativne metode makropropagacije korjenovim reznicama. Postoje tri faze zakorjenjivanja reznica: inicijacija, indukcija i ekspresija. Postoji direktna i indirektna indukcija. Najosjetljiviji trenutak je povezivanje provodnih elemenata korjenčića i dijela stanice. Uspješnost pojave korjenčića na reznici ovisi o: fiziološkom stanju matične biljke, količini šećera, metabolizmu auxina, mineralnoj ishrani, metabolizmu fenola i dr. Postoje četiri faze razmnožavanja paulovnije iz korijenskih reznica: uzimanje i dorada korijenskih reznica s matične biljke u matičnjaku, pikiranje reznica u pvc lončiće ispunjene supstratom za zakorjenjivanje, zakorjenjivanje korjenskih reznica i osnivanje novog matičnjaka. Korijenske reznice paulovnije Shang Tong i 9501 uzimane su s obzirom na polaritet na način da se donji (distalni) dio korijena rezao pod kutom od 45 stupnjeva a gornji (proksimalni) pod kutom od 90 stupnjeva. Reznice su podijeljene su na kratke (8 cm) i dugačke (15 cm). Svaka skupina reznica dodatno je podijeljena na tanke i debele na način da razlika bude na oko vidljiva. Iz svake skupine u istraživanje je uzeto po 15 reznica. Napravljen je pokus na način da jedan dio reznica bude pikiran u grijanom stakleniku 7 dana od vađenja korijena a drugi dio nakon sušenja na sobnoj temperaturi u komori rasta. Prva skupina od 60 reznica uzeta je 14. prosinca i pikirana u perforirane pvc vrećice volumena 5,0 l i u gotovi supstrat za zakorjenjivanje Klasman Steckmedium. U supstrat za zakorijenjivanje dodano je 3g/l gnojiva s produženim djelovanjem treće generacije Osomocote Exact Standard 5-6M formulacije 15-9-12+2MgO+TE. Reznice nisu tretirane fitohormonom niti fungicidima protiv truleži. Pikiranje reznica je obavljeno na način da je gornja površina reza od 90 stupnjeva bila u razini supstrata. Duga skupina od 60 reznica stavljena je na sušenje u komoru rasta Kambič RK-980 CH. Temperatura u komori iznosila je 21 °C i relativna vlaga zraka od 40 % što predstavlja čuvanje reznica u konstantnim sobnim uvjetima. Reznice su čuvane u komori rasta 5 dana. Pikiranje je obavljeno na isti način kao i u slučaju prve skupine reznica 21.12.2017. godine. Prvo registriranje zakorjenjivanja obavljeno je 19.02.2018. godine što znači za prvu skupinu 67 dana od pikiranja a za drugu skupinu 60 dana od pikiranja. Sušenje reznica hibrida paulovnije Shan Tong dovelo do povećanja zakorjenjivanja u svim varijantama, a posebno je izraženo kod debelih reznica duljine 8 cm i debelih reznica duljine 15 cm. Može se preporučiti uzimanje debljih reznica i njihovo sušenje na sobnoj temperaturi u trajanju od 5 dana jer se dobiva značajnije veći postotak zakorjenjivanja. Pretjerana vlaga u supstratu za zakorjenjivanje korijenskim reznicama paulovnije negativno utječe na razvoj korijenskog sustava. Kod hibrida paulovnije 9501 također je utvrđeno kako sušenje reznica dovodi do povećanja zakorjenjivanja u svim varijantama, osim kod tankih reznica duljine 8 cm kod kojih je dobiven isti postotak zakorjenjivanja (33%). Posebno je zanimljiva situacija kod debelih reznica duljine 8 cm kod kojih se bez sušenja nije zakorjenila niti jedna reznica a sa sušenjem čak 80 %. Može se preporučiti uzimanje debljih reznica hibrida paulovnije 9501 i njihovo sušenje na sobnoj temperaturi u trajanju od 5 dana jer se dobiva značajnije veći postotak zakorjenjivanja. Postotak zakorjenjivanja reznica bez sušenja bio bi sigurno veći da su se uzele odmah nakon vađenja korijenskog sustava bagerom što se preporuča u praksi. U ovom slučaju minimalne temperature zraka od -4 °C i -5,6 °C dovele su do smrzavanja korijenskog sustava. Prosječna minimalna temperatura zraka u razdoblju od 8. do 14. prosinca. iznosila je svega 0,8 °C. Kod smrznutog korijena kora se odvaja rukom od drva a takve reznice ili propadaju ili tjeraju iz nižih adventivnih pupova. Korijenske reznice hibrida paulovnije Shan Tong i 9501 trebale bi se uzimati odmah nakon vađenja korijenskog sustava matične biljke a prosječne temperature zraka trebale bi biti iznad 0 °C. U ovim istraživanjima dokazana je štetnost temperatura od -4 °C i -5,6 °C na korijenske reznice jer su one dovele do njihovog smrzavanja. Najbolje kalendarsko vrijeme za vađenje korijenskih reznica, ovisno o godini, bilo bi u mjesecu ožujku. Utvrđena je mogućnost zakorjenjivanja korijenskih reznica hibrida paulovnije 9501 u običnoj vodi u kontroliranim uvjetima (bez svjetla, konstantna temperatura od 20 °C). Reznice su stavljene u „in vitro“ klijalicu Snijders Scientific B.V., ECD01E dana 21.12.2017. a fotografirane 21.02.2018. odnosno 62 dana od stavljanja u vodu. Ključne riječi: Paulovnija Shan Tong; Paulovnija 9501; rasadnička proizvodnja; faze razmnožavanja; zakorjenjene reznice. |
autori: DRVODELIĆ, Damir ŠL | |