|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 1-2/2018 3-4/2018 5-6/2018 7-8/2018 9-10/2018 11-12/2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
3-4/2018 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 121 | |
| ŠUMARSKI PROPISI I POLITIKA |  
|
|
| RIJEČ UREDNIŠTVA Prijedlog zakona o šumama prošao je prvo čitanje u Saboru Republike Hrvatske. Njegova priprema trajala je skoro dvije godine. U povjerenstvu za izradu sudjelovali su predstavnici svih relevantnih sektorskih institucija, a prijedlog zakona prošao je i e-savjetovanje, nakon kojega je dio primjedbi usvojen. Na saborskom Odboru za poljoprivredu bilo je dosta rasprave o iznosu naknade za općekorisne funkcije šuma, čija bi se stopa trebala zadržati na postojećoj razini od 0,0265 %, ali s oslobađanjem plaćanja naknade svim pravnim i fizičkim osobama koje ostvaruju godišnji prihod do tri milijuna kuna. Vezano za raspodjelu sredstava iz naknade OKFŠ-a buru među šumarskim znanstvenicima i stručnjacima izazvao je prijedlog pravilnika sa smanjenjem financiranja znanstveno-istraživačkih radova sa sadašnjih 5 % na samo 1 %, što bi u praksi značilo da se samo oko milijun i pol kuna raspodjeljuje za šumarsku znanost. Svjesni svih ugroza koje trenutno vladaju u hrvatskim šumama, ovakav prijedlog je stvarno nerazuman i podcjenjivački. Valja se nadati da će kritički komentari i prijedlozi uroditi plodom te da će se znanstveno-istraživačkim radovima propisati traženih 10 % od ukupnih sredstava iz fonda OKFŠ-a. Novi pak Pravilnik o nedrvnim šumskim proizvodima unosi nepotrebno i golemo administriranje zbog izdavanja dozvola za besplatno sakupljanje šumskih plodova za vlastite potrebe, bez mogućnosti kvalitetne kontrole ulaska u šumu na temelju kojega mogu nastupiti i značajne štete za dio šumskog ekosustava, a povećana je i opasnost od šumskih požara. Nedavno najavljeno osnivanje sedamnaeste podružnice Hrvatskih šuma u Slatini, za područje Virovitičko-podravske županije, možda je prošlo nekako nezapaženo i ne previše glasno komentirano u šumarskoj javnosti. Međutim, sama realizacija te ideje otvorila bi Pandorinu kutiju iz koje ne znamo što bi sve izašlo, a po mitologiji iz te kutije je izašlo zlo. Raspodjela državnih šuma i šumskih zemljišta u Republici Hrvatskoj ne prati političke granice županija i općina. To je davno napušteno. Trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. u stopostotnom je vlasništvu Republike Hrvatske i brine se o gospodarenju državnim šumama, ne gledajući na lokalne granice, jer je interes šume u prvom planu. Naravno da lokalno stanovništvo treba imati koristi od resursa kojima raspolaže, ali to se rješava kroz zapošljavanje u Hrvatskim šumama d.o.o., prodaju ogrjeva, sakupljanje nedrvnih proizvoda i slično. Najavljena korist za Virovitičko-podravsku županiju osnivanjem nove podružnice kosi se s današnjim ustrojem i upravljanjem Hrvatskim šumama. Nijedna županija ne radi razvojne planove za Hrvatske šume d.o.o., no suradnja s jedinicama lokalne uprave posvuda postoji, jer su šumari oduvijek bili dio zajednice u kojoj su djelovali. Ne samo da je najava upravljanja eventualnom novom podružnicom iz županije nemoguća, nego bi se time otvorila mogućnost prekrajanja granica i ostalih podružnica po županijskim granicama. Neke podružnice mogle bi biti ukinute, a neke bi se proširile izvan povijesnih i tradicijskih granica. Svaki ustroj ima svojih nedostataka i ne može se reći da je sadašnji idealan, ali sa svakom najavom promjena, posebice ako nisu cjelovite nego parcijalne, provedbom istih dolazi do sukoba u kojima glavnu ulogu ne igraju racionalni gospodarski razlozi, nego trenutna politička moć. Trenutno postoji 21 županija s gradom Zagrebom, ali već godinama se vode rasprave treba li smanjiti broj tih administrativnih jedinica. Za koju godinu će možda postojati samo nekoliko regija. Da li bi onda ponovno trebalo prekrajati granice podružnica unutar Hrvatskih šuma d.o.o.? Današnje poslovanje trgovačkog društva u državnom vlasništvu, iako ima monopolistički položaj, nikako ne određuje tržišno poslovanje, nego državom uvjetovana raspodjela sirovine po dugo vremena najnižim cijenama u regiji, ali i u čitavoj Europskoj uniji. Najveću cijenu „darivanja“ državnog resursa plaća šuma kojoj se ne vraća ono osnovno kroz dostatne šumsko-gospodarske zahvate, a kamoli da joj se poboljšava stanje sanacijom uslijed elementarnih nepogoda, promjene klime, pojave novih štetnika i drugih ugroza. U takvoj situaciji razmišljati o stvaranju nove podružnice zbog zadovoljavanja lokalnih apetita nikako nije mudro ni racionalno. <br>Uredništvo |
autori: Uredništvo  | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Joso Vukelić, Dario Baričević, Igor Poljak, Mario Vrček, Irena Šapić | UDK 630* 188 (Alnus incana L.)(001) https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.1 |
123 |
| FITOCENOLOŠKA ANALIZA ŠUMA BIJELE JOHE (Alnus incana /L./ Moench supsp. incana) U HRVATSKOJ |
|
|
| Sažetak U članku su prikazani rezultati fitocenoloških istraživanja i analize šumskih sastojina bijele johe (Alnus incana /L./ Moench subsp. incana) u Hrvatskoj. Na temelju 11 novih i 37 fitocenoloških snimaka iz prijašnjih istraživanja analizirane su sastojine iz Gorskoga kotara uz rijeku Kupu i njezine pritoke opisane u okviru asocijacije Lamio orvalae-Alnetum incanae Dakskobler 2010 te sastojine iz sjeverozapadne Hrvatske uz rijeku Dravu definirane kao Equiseto hyemali-Alnetum incanae Moor 1958. U radu se analizira njihov međusobni odnos, a opširnije florni sastav i dinamika promjena u sastojini bijele johe sa zimskom preslicom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Ključne riječi: Alnus incana; Lamio orvalae-Alnetum incanae; Equiseto hyemali-Alnetum incanae; florni sastav; Hrvatska |
autori: VUKELIĆ, Joso  ŠL BARIČEVIĆ, Dario ŠL Igor Poljak VRČEK, Mario ŠL Irena Šapić | |
| Ivan ANDRIĆ, Anamarija JAZBEC, Valentino PINTAR, Davorin KAJBA | UDK 630* 181.8 + 111 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.2 |
137 |
| MODELIRANJE VREMENA LISTANJA U KLONSKOJ SJEMENSKOJ PLANTAŽI HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) |
|
|
| Sažetak Biološki mehanizam listanja pod izravnim je utjecajem okolišnih čimbenika. Razvijeni su mnogi modeli i objavljene različite studije s ciljem što boljeg opisa pojedinog biološkog mehanizma fenoloških svojstava, a koji su izloženi upravo okolišnim čimbenicima tijekom svoga života. Temperatura je neminovno jedan od najbitnijih čimbenika za pokretanje mnogih procesa u biljci i upravo je ona okosnica većine izrađenih modela. Growing Degree Days model se temelji na minimalnim i maksimalnim temperaturama, te na baznoj temperaturi, odosno temperaturnom pragu iznad kojeg se aktiviraju procesi u biljci. Istraživanja u ovome radu temelje se na desetogodišnjem monitoringu početka listanja hrasta lužnjaka u klonskoj sjemenskoj plantaži koja sadrži ukupno 53 genotipa. Cilj je bio utvrditi ponašanje svojstva listanja te implementirati dobivene rezultate u GDD model. S obzirom da je već poznato da hrast lužnjak ima svoje tri fenološke forme listanja (rane, intermedijarne i kasne), bilo je potrebno dokazati da se te tri grupe jasno diferenciraju i po temperaturnim sumama, odnosno GDD-u. Razdoblje monitoringa u svakoj godini bilo je oko 130/131 dan, odnosno od 1.siječnja do 10.svibnja. Izračunom GDD-a i povezivanjem tog modela s dobivenim vrijednostima početka listanja, iskazala se jasna segregacija na već spomenute tri forme. Svakoj fenološkoj grupi, dodijeljen je interval vrijednosti temperaturnih suma koje su potrebne da bi ta fenološka forma započela s listanjem. S obzirom na godišnje vrijednosti temperaturnih suma koje su potrebne pojedinoj formi da krene s listanjem, evidentno je bilo da vrijednosti značajno variraju kroz godine, i to za kompletno promatrano razdoblje. Upravo to variranje onemogućava da se putem GDD modela izradi simulacijski model, koji bi mogao, uz određena manja odstupanja, predvidjeti početak listanja za iduće razdoblje. Važnost predviđanja nije jednostrana, naprotiv, cijeli je niz sinergijskih čimbenika koji su izravno ili neizravno vezani za početak listanja pojedinih vrsta šumskog drveća, među kojima možemo spomenuti stadijni razvoj entomofagnih i fitopatogenih štetnika, koji su svojom biologijom usko vezani za biologiju određene vrste drveća. S obzirom na izraženo variranje vrijednosti temperaturnih suma, po fenološkim formama, u istraživanja su uključeni i drugi okolišni čimbenici, kao što su količina oborina (mm), insolacija i broj dana. Cilj je bio ispitati kako se ova tri čimbenika ponašaju s obzirom na kretanje GDD vrijednosti, odnosno koji od ispitivanih čimbenika je preciznija poveznica za svojstvo početka listanja. Statističkom obradom podataka, jasno su i s visokim postotkom isključeni količina oborina i broj dana kao čimbenici koji definitivno ne utječu ili utječu s jako malim učešćem na kretanje vrijednosti GDD-a. Insolacija se iskazala kao čimbenik koji s najvećim udjelom sudjeluje u kretanju GDD vrijednosti i to za ranu fenološku formu sa 74,1 %, za intermedijarnu formu sa 90,6 %, te za fenološku formu kasnog listanja sa 78,7 %. Ključne riječi: fenologija listanja; promjena klime; GDD; klimatološki parametri; hladne temperaturne jedinice. |
autori: ANDRIĆ, Ivan ŠL Anamarija JAZBEC Valentino PINTAR KAJBA, Davorin ŠL | |
| Branimir ŠAFRAN, Matija JUG, Kristijan RADMANOVIĆ, Marin HASAN, Kristijan AUGUSTINOVIĆ, Krešimir VUČKOVIĆ, Stjepan RISOVIĆ | UDK 630* 831 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.3 |
149 |
| DOPRINOS ISTRAŽIVANJU SVOJSTAVA PELETA OD DRVA TUROPOLJSKOG KRAJA |
|
|
| Sažetak U ovome radu analiziraju se kvalitativna svojstva peleta izrađenih iz vrsta drva turopoljskog kraja – sadržaj pepela, ogrjevna vrijednost, gustoća peleta i tlačna čvrstoća. Prikupljeni su uzorci hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), običnoga graba (Carpinus betulus L.), poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.), crne johe (Alnus glutinosa L.) i crne topole (Populus nigra L.). Prikupljeni i okorani uzorci usitnjeni su na mlinu s noževima na granulaciju 2,00 mm. Na uzorcima je ispitan sadržaj vode, pepela i ogrjevna vrijednost. Sadržaj pepela određen je zasebno za koru i drvo. Sadržaj pepela u kori pokazuje visok udio kod hrasta lužnjaka koji iznosi 13,64 % i graba sa 11,91 %, dok je kod ostalih vrsta udio pepela u kori između 7 i 10 %. Sadržaj pepela okoranog drva pokazuje vrijednosti 0,63 % za hrast, 0,50 % za jasen, 0,46 % za grab. Vrijednosti sadržaja pepela kod johe i topole bile su oko 0,4 %. Rezultati ukazuju na potrebu okoravanja u proizvodnji peleta s ciljem postizanja kvalitete peleta klase A1 i A2. Određivanjem ogrjevne vrijednosti najbolji rezultati utvrđeni su kod uzorka drva crne topole koja iznosi 19,63 MJ/g, a najmanja vrijednost izmjerena je kod uzorka graba 18,94 MJ/g. Nadalje, navedeni uzorci pomiješani su te su fomirane 3 grupe mješavina. Udio tvrdih vrsta listača hrasta, graba i jasena u svakoj pojedinoj mješavini bio je 60 % dok su u preostalom udjelu od 40 % jednoliko sudjelovale joha (20 %) i topola (20 %). Formirane mješavine materijala JTJ (jasen 60 : topola 20 : joha 20), HTJ (hrast 60 : topola 20 : joha 20) i GTJ (grab 60 : topola 20 : joha 20) prešane su u pelete uz pomoć hidrauličke laboratorijske preše pri 2 veličine sile (3,0 i 6,0 kN) i 2 temperature (150 i 200 °C). Po isprešanju, peleti su ostavljeni 15 dana da se dimenzijski stabiliziraju te su im određene dimenzije i gustoća. Peleti su potom ispitani na tlačnu čvrstoću u radijalnom smjeru pomoću kidalice. Peleti iz svih mješavina, prešani silom 6,0 kN kod temperature 200 °C pokazali su visoku gustoću koja je bila u rasponu 1 207 – 1 234 kg/m3. Peleti osnovne mješavine jasena dali su kod sile 3,0 kN i temperature 200 °C vrlo visoku gustoću od ≈ 1200 kg/m3, dok su općenito najmanju gustoću imali peleti osnovne mješavine graba kod svih režima prešanja. Rezultati tlačne čvrstoće u radijalnom smjeru pokazuju najbolje rezultate kod peleta prešanih pri 6,0 kN i 200 °C i to 13,59 MPa kod osnovne mješavine jasena, 11,1 MPa mješavine hrasta i 9,06 MPa mješavine graba. Ako se tlačna čvrstoća peleta promatra zbirno prema mješavini, značajno bolje rezultate daju peleti izrađeni iz mješavine jasena, topole i johe u usporedbi s ostale dvije mješavine. Ključne riječi: drvni peleti; sadržaj pepela; ogrjevna vrijednost; gustoća peleta; tlačna čvrstoća |
autori: Branimir ŠAFRAN Matija JUG Kristijan RADMANOVIĆ Marin HASAN Kristijan AUGUSTINOVIĆ Krešimir VUČKOVIĆ RISOVIĆ, Stjepan ŠL | |
| Győző F. HORVÁTH, Dániel TÓTH | UDK 630* 451 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.4 |
161 |
| BROJNOST ŠUMSKE VOLUHARICE (Myodes glareolus Schreb.) KAO INDIKATIVNI FAKTOR STRUKTURE ŠUMA I UTJECAJA ŠUMARSKOG GOSPODARENJA U ALUVIJALNOJ NIZINI DRAVE |
|
|
| Sažetak Očuvanje bioraznolikosti u šumama u kojima se provodi gospodarenje moguće je pod uvjetom da se razmotri koliko su šumarski zahvati (završna sječa ili sječa radi obnavljanja) u skladu s prirodnim procesima degradacije i prirodne dinamike u šumskim staništima. S obzirom da sitni sisavci djeluju na povećanje bioraznolikosti i funkcionalne kompleksnosti šumskih ekosustava, koriste se kao važan elemenat za izradu modela u istraživanju utjecaja šumarskih zahvata, fragmentacije i degradacije na različita šumska staništa. Šumska voluharica (Myodes glareolus Schreb.) česta je vrsta glodavca u šumama u aluvijalnoj nizini rijeke Drave. Istraživali smo razlike u demografskoj strukturi, prostorne i sezonalne razlike u vjerojatnosti ulova i ponovnog ulova te gustoću populacija ove vrste u različitim staništima. Monitoring populacije sitnih sisavaca proveden je tijekom četiri mjeseca, od srpnja do listopada 2007. godine u okviru Hrvatsko-Mađarskog prekograničnog programa (DRAVA-INTERECO). Pritom su korištene metode hvatanje-obilježavanje-ponovno hvatanje (CMR) opisane u protokolu Horváth & Kovačić (2007). Izlovljavanje je provedeno u tri šumska staništa različite strukture: u Mađarskoj u šumi Lankoci na dva lokaliteta (stara, zaštićena šuma i pošumljeno stanište), u Hrvatskoj u šumi Repaš (gospodarena šuma). Prema CMR metodi određena su tri parametra (čimbenika): ukupan broj ulova (ni), broj ponovnih ulova (ri), broj ulovljenih jedinki (mi). Razlike u uspjehu ponovnog ulova testirali smo prema udjelu ponovnog ulova (rr%). Šumska voluharica je bila eudominantna vrsta na sva tri staništa. Uzorkovanjem provedenim tijekom četiri mjeseca na trima šumskim lokalitetima ukupno je obilježeno 740 jedinki šumske voluharice. Ukupan broj ulova bio je 1401, a ponovnih ulova bilo je 661. Parametri uspjeha ponovnog ulova razlikovali su se na tri istraživana staništa i mijenjali su se tijekom sezone. Za procjenu i uspoređenje parametara populacija šumske voluharice koristili smo Jolly-Seber model, POPAN formulu. Prilikom selekcije modela, prva dva najbolje odgovarajuća modela potvrdili su našu hipotezu, prema kojoj gustoća populacija i preživljavanje ove vrste ovise od starosti i strukture šumskih staništa. Prema najboljem modelu procijenjeno preživljavanje u starijoj sastojini zaštićene šume bilo je signifikantno veće nego u pošumljenoj sastojini. Drugi model je pokazao da je procijenjena vrijednost superpopulacije bila najveća u starijoj sastojini zaštićene šume. Ovi rezultati su potvrdili da je stara, zaštićena šuma najpogodnije stanište za šumsku voluharicu, čije populacije brzo reagiraju na promjene u strukturi staništa uzrokovane gospodarenjem, te da se ova vrsta može koristiti kao indikator. Ključne riječi: Myodes glareolus; sezonske promjene; veličina populacije; procjena; POPAN model |
autori: Győző F. HORVÁTH Dániel TÓTH | |
| Andreja NÈVE Repe, Maarten de GROOT, Maja JURC | UDK 630* 443 + 453 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.5 |
171 |
| VEKTORSKI ODNOS OFIOSTOMATOIDNIH GLJIVA I Ips amitinus (Coleoptera: Scolytinae) NA SMRECI OVISNO O VREMENU NASELJAVANJA, POLOŽAJU NA STABLU I FAZI RAZVOJA |
|
|
| Sažetak Mali osmerozubi smrekov pisar Ips amitinus najčešće naseljava smreku u montanskima područjima Središnje Europe. Najvažniji domaćin je obična smreka (Picea abies) i bijeli bor (Pinus sylvestris). U ugodnim vremenskim i trofičnim uvjetima, potkornjak postaje opasan, posebno za mlađa stabla u plantažama. Klimatske promjene, s kojima se suočavamo danas, mogu biti povoljne za vrste koje nisu bile ekonomski važne u prošlosti, a u zadnje vrijeme počinju pričinjavati štete u šumama. Informacije o ekološkim/biološkim obilježjima I. amitinus su u literaturi rijetke, posebice za asocijacije potkornjaka i gljiva; iako je poznato da su vrste potkornjaka (Coleoptera: Scolytinae) povezane s različitim gljivama. Istraživali smo čimbenike koji utječu na asocijacije ofiostomatoidnih gljiva s I. amitinus na običnoj smreki. Materijal za studiju bio je prikupljen 2010. godine u blizini Dravograda, na sjeveru Slovenije, gdje je u zimskim vjetrovima bila porušena obična smreka. Za izolacije ofiostomatoidnih gljiva prikupili smo 442 uzorka (kukci i zaraženo drvo - uzorci iz drvenih diskova, s dva stabla na 0,5 m, 6 m i 15 metara iznad panja). Uzeto je ukupno 625 izolata. Ofiostomatoidne gljive su bile najbrojnije zastupljene skupine. Identificirali smo deset vrsta gljiva. Najčešća je bila Ophiostoma brunneo-ciliatum, slijedile su Grosmannia penicillata, Ophiostoma bicolor, Ceratocystiopsis minuta, Grosmannia piceiperda, Endoconidiophora polonica, Ophiostoma piceae, Ophiostoma fuscum, Grosmannia cucullata, Graphium fimbriisporum. Povezanost I. amitinus s O. fuscum, G. cucullata i G. fimbriisporum bila je prvi put potvrđena. Istraživali smo razlike u pojavljivanju pojedinih vrsta gljiva u različitim stadijima života potkornjaka (adulti, ličinke, kukuljice) i zaraženih uzoraka drva. Ključne riječi: mali osmerozubi smrekov pisar; vektor; razvojni stadij potkornjaka; asocijacije gljiva; zaštita šuma; Slovenija; Picea abies |
autori: Andreja NÈVE Repe Maarten de GROOT Maja JURC | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Mirza DAUTBAŠIĆ, Kenan ZAHIROVIĆ, Osman Mujezinović, Josip MARGALETIĆ | UDK 630* 453 https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.6 |
179 |
| PRVI NALAZ HRASTOVE MREŽASTE STJENICE (Corythucha arcuata) U BOSNI I HERCEGOVINI |
|
|
| Sažetak U ovome radu opisan je prvi nalaz hrastove mrežaste stjenice (Corythuca arcuata) na području centralne Bosne, na dva lokaliteta. Kako je ovo prvi nalaz ove vrste na području Bosne i Hercegovine, potrebna su dodatna istraživanja biologije i štetnosti ovog insekta. Budući da je ovo strana i potencijalno invazivna vrsta, može se očekivati njeno širenje po teritoriji čitave Bosne i Hercegovine. Ključne riječi: hrast kitnjak; hrastova mrežasta stjenica; strana vrsta; centralna Bosna; zdravstveno stanje šuma. |
autori: Mirza DAUTBAŠIĆ Kenan ZAHIROVIĆ Osman Mujezinović MARGALETIĆ, Josip ŠL | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Srđan DRAŽIĆ, Milorad DANILOVIĆ, Dušan STOJNIĆ, Velibor BLAGOJEVIĆ, Radovan LUČIĆ | UDK 686 + 383 https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.7 |
183 |
| OTVORENOST ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA U BOSNI I HERCEGOVINI, ENTITETU REPUBLICI SRPSKOJ |
|
|
| Sažetak Radi potrebe unaprjeđenja mreže cesta u Republici Srpskoj, u ovome radu su prikazani određeni rezultati. Dinamiku izgradnje cesta i otvaranja šuma prate velike oscilacije, a posebice stagnacija početkom devedesetih godina. Izgradnja cesta u Republici Srpskoj nastavljena je vrlo slabo do 2006 godine, kada se krenulo intenzivno s projektiranjem i izgradnjom šumskih kamionskih cesta do danas. U ovome razdoblju na prostoru Republike Srpske izgrađeno je 519 km cesta, ili prosječno 47.20 km godišnje. S obzirom da ne postoji jasna analiza optimalne gustoće kamionskih cesta u Republici Srpskoj, u ovom slučaju su kao parameter poslužila slična reljefna područja iz okruženja. Pritom minimalna otvorenost koja je potrebna za gospodarenje šumama u RS uzeta je vrijednost od 15 m/ha, dok je optimalna oko 20 m/ha. Na osnovi ovih parametara učinjena je i analiza otvorenosti šuma. Otvorenost šuma šumskim kamionskim cestama iznosi 9.28 m/ha. Mnogi autori prikazali su otvorenost šuma, uključujući i javne ceste. Glede toga, i u ovome radu prikazana je otvorenost od 11.21 m/ha. Otvorenost javnim cestama možemo promatrati u smislu značenja ne samo za transport šumskih drvnih sortimenata, nego i za zaštitu šuma od požara i monitoring šuma, kao i za prijevoz radnika i opreme do šuma za potrebe izvođenja radova na pošumljavanju, uzgoju i korišćenju šuma. Gustoća šumskih kamionskih cesta za radoblje od 2006. do2016. godine je uvećana za 0.62 m/ha. Ovom dinamikom izgradnje cesta minimalna otvorenost bi se dostigla za 100 godina. Otvorenost šuma kreće se od 1.19 m/ha, pa sve do 14.75 m/ha. Svega jedno šumsko-gospodarsko područje (istočnodrvarsko) može se svrstati u minimalno otvoreno, što predstavlja 1.48% od ukupne površine državnih šuma Republike Srpske. Šumskogospodarsko područje “majevičko” ima najnižu otvorenost. Na ovome prostoru velika površina šuma je zaštićena kao vodozahvat pitke vode u općini Bijeljina, i na ovome prostoru nije dozvoljena intenzivnija eksploatacija šuma, pa samim tim i izgradnja šumskih kamionskih cesta. S obirom da je ovo područje malo površinom, ono nema veliki utjecaj na ukupnu otvorenost šuma i šumskog zemljišta. Iz rezultata ovoga istraživanja. dolazi se do zaključka, kao i u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, da su najvažnija pretpostavka i uvjet za unaprjeđenje šumske prometne infrastrukture i u Republici Srpskoj financijska sredstva. Nedostatak financijskih sredstava su osnovni uzrok zbog čega je realizirana novogradnja cesta značajno ispod preporučenog minimuma. Potrebno je značajno intenzivirati izgradnju šumskih kamionskih cesta, posebice obratiti pozornost na šumsko-gospodarska područja u kojima se skoro nikako nije gradilo. S obzirom da su parametri za utvrđivanje otvorenosti šuma uzeti iz okruženja, potrebno je provesti detaljniju analizu konkretnih utjecajnih čimbenika za ovaj prostor kako bi se odredio minimum i optimum.. Neophodno je u planskim dokumentima razraditi otvorenost šuma ili određenim studijama analizirati sve čimbenike koji utječu na otvorenost šuma, kako bi se postigli optimumi gustoće mreže šumskih kamionskih cesta za različite reljefne uvjete. Razvoj katastra postojeće šumske ceste je preduvjet za provođenje analize i dobivanje kvalitetnih programa otvaranja šuma. U radu je prikazana otvorenost šuma i šumskog zemljišta primarnom mrežom cesta u Republici Srpskoj. Podaci su prikupljeni GARMIN Oregon 600 GPS uređajima, na cijelom području, čiji je korisnik JPŠ “Šume Republike Srpske”, a snimljeni tragovi uspoređivani su i korigirani ortofoto snimkama rezolucije 0.50m. Za obradu podataka korišteni su GIS softveri, ArcGIS 10.2 i QGIS 2.16. GPS tragovi su razvrstani na javne i šumske ceste. Otvorenost šuma i šumskog zemljišta je prikazana po kategorijama šuma. Ključne riječi: šumske ceste; primarno otvaranje šuma; gustoća primarne šumske prometne infrastrukture; registar primarnih šumskih prometnica; GPS; GIS; Republika Srpska |
autori: Srđan DRAŽIĆ Milorad DANILOVIĆ Dušan STOJNIĆ Velibor BLAGOJEVIĆ Radovan LUČIĆ | |