|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 1-2/2018 3-4/2018 5-6/2018 7-8/2018 9-10/2018 11-12/2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
3-4/2018 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 121 | |
| ŠUMARSKI PROPISI I POLITIKA |  
|
|
| RIJEČ UREDNIŠTVA Prijedlog zakona o šumama prošao je prvo čitanje u Saboru Republike Hrvatske. Njegova priprema trajala je skoro dvije godine. U povjerenstvu za izradu sudjelovali su predstavnici svih relevantnih sektorskih institucija, a prijedlog zakona prošao je i e-savjetovanje, nakon kojega je dio primjedbi usvojen. Na saborskom Odboru za poljoprivredu bilo je dosta rasprave o iznosu naknade za općekorisne funkcije šuma, čija bi se stopa trebala zadržati na postojećoj razini od 0,0265 %, ali s oslobađanjem plaćanja naknade svim pravnim i fizičkim osobama koje ostvaruju godišnji prihod do tri milijuna kuna. Vezano za raspodjelu sredstava iz naknade OKFŠ-a buru među šumarskim znanstvenicima i stručnjacima izazvao je prijedlog pravilnika sa smanjenjem financiranja znanstveno-istraživačkih radova sa sadašnjih 5 % na samo 1 %, što bi u praksi značilo da se samo oko milijun i pol kuna raspodjeljuje za šumarsku znanost. Svjesni svih ugroza koje trenutno vladaju u hrvatskim šumama, ovakav prijedlog je stvarno nerazuman i podcjenjivački. Valja se nadati da će kritički komentari i prijedlozi uroditi plodom te da će se znanstveno-istraživačkim radovima propisati traženih 10 % od ukupnih sredstava iz fonda OKFŠ-a. Novi pak Pravilnik o nedrvnim šumskim proizvodima unosi nepotrebno i golemo administriranje zbog izdavanja dozvola za besplatno sakupljanje šumskih plodova za vlastite potrebe, bez mogućnosti kvalitetne kontrole ulaska u šumu na temelju kojega mogu nastupiti i značajne štete za dio šumskog ekosustava, a povećana je i opasnost od šumskih požara. Nedavno najavljeno osnivanje sedamnaeste podružnice Hrvatskih šuma u Slatini, za područje Virovitičko-podravske županije, možda je prošlo nekako nezapaženo i ne previše glasno komentirano u šumarskoj javnosti. Međutim, sama realizacija te ideje otvorila bi Pandorinu kutiju iz koje ne znamo što bi sve izašlo, a po mitologiji iz te kutije je izašlo zlo. Raspodjela državnih šuma i šumskih zemljišta u Republici Hrvatskoj ne prati političke granice županija i općina. To je davno napušteno. Trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. u stopostotnom je vlasništvu Republike Hrvatske i brine se o gospodarenju državnim šumama, ne gledajući na lokalne granice, jer je interes šume u prvom planu. Naravno da lokalno stanovništvo treba imati koristi od resursa kojima raspolaže, ali to se rješava kroz zapošljavanje u Hrvatskim šumama d.o.o., prodaju ogrjeva, sakupljanje nedrvnih proizvoda i slično. Najavljena korist za Virovitičko-podravsku županiju osnivanjem nove podružnice kosi se s današnjim ustrojem i upravljanjem Hrvatskim šumama. Nijedna županija ne radi razvojne planove za Hrvatske šume d.o.o., no suradnja s jedinicama lokalne uprave posvuda postoji, jer su šumari oduvijek bili dio zajednice u kojoj su djelovali. Ne samo da je najava upravljanja eventualnom novom podružnicom iz županije nemoguća, nego bi se time otvorila mogućnost prekrajanja granica i ostalih podružnica po županijskim granicama. Neke podružnice mogle bi biti ukinute, a neke bi se proširile izvan povijesnih i tradicijskih granica. Svaki ustroj ima svojih nedostataka i ne može se reći da je sadašnji idealan, ali sa svakom najavom promjena, posebice ako nisu cjelovite nego parcijalne, provedbom istih dolazi do sukoba u kojima glavnu ulogu ne igraju racionalni gospodarski razlozi, nego trenutna politička moć. Trenutno postoji 21 županija s gradom Zagrebom, ali već godinama se vode rasprave treba li smanjiti broj tih administrativnih jedinica. Za koju godinu će možda postojati samo nekoliko regija. Da li bi onda ponovno trebalo prekrajati granice podružnica unutar Hrvatskih šuma d.o.o.? Današnje poslovanje trgovačkog društva u državnom vlasništvu, iako ima monopolistički položaj, nikako ne određuje tržišno poslovanje, nego državom uvjetovana raspodjela sirovine po dugo vremena najnižim cijenama u regiji, ali i u čitavoj Europskoj uniji. Najveću cijenu „darivanja“ državnog resursa plaća šuma kojoj se ne vraća ono osnovno kroz dostatne šumsko-gospodarske zahvate, a kamoli da joj se poboljšava stanje sanacijom uslijed elementarnih nepogoda, promjene klime, pojave novih štetnika i drugih ugroza. U takvoj situaciji razmišljati o stvaranju nove podružnice zbog zadovoljavanja lokalnih apetita nikako nije mudro ni racionalno. <br>Uredništvo |
autori: Uredništvo  | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Joso Vukelić, Dario Baričević, Igor Poljak, Mario Vrček, Irena Šapić | UDK 630* 188 (Alnus incana L.)(001) https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.1 |
123 |
| FITOCENOLOŠKA ANALIZA ŠUMA BIJELE JOHE (Alnus incana /L./ Moench supsp. incana) U HRVATSKOJ |
|
|
| Sažetak U članku su prikazani rezultati fitocenoloških istraživanja i analize šumskih sastojina bijele johe (Alnus incana /L./ Moench subsp. incana) u Hrvatskoj. Na temelju 11 novih i 37 fitocenoloških snimaka iz prijašnjih istraživanja analizirane su sastojine iz Gorskoga kotara uz rijeku Kupu i njezine pritoke opisane u okviru asocijacije Lamio orvalae-Alnetum incanae Dakskobler 2010 te sastojine iz sjeverozapadne Hrvatske uz rijeku Dravu definirane kao Equiseto hyemali-Alnetum incanae Moor 1958. U radu se analizira njihov međusobni odnos, a opširnije florni sastav i dinamika promjena u sastojini bijele johe sa zimskom preslicom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Ključne riječi: Alnus incana; Lamio orvalae-Alnetum incanae; Equiseto hyemali-Alnetum incanae; florni sastav; Hrvatska |
autori: VUKELIĆ, Joso  ŠL BARIČEVIĆ, Dario ŠL Igor Poljak VRČEK, Mario ŠL Irena Šapić | |
| Ivan ANDRIĆ, Anamarija JAZBEC, Valentino PINTAR, Davorin KAJBA | UDK 630* 181.8 + 111 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.2 |
137 |
| MODELLING THE TIMING OF LEAF UNFOLDING IN PEDUNCULATE OAK (Quercus robur L.) CLONAL SEED ORCHARD |
|
|
| Summary For ten years, 53 genotypes of Pedunculate Oak were monitored in a clonal seed orchard. The aim of the study was to clarify effects of forcing and chilling temperature as background of leaf unfolding of pedunculate oak through the different kind of prediction models. The Pedunculate Oak is known to have three phenoforms of flushing phases, i.e., early, intermediate and late, and substantially different Growing Degree Days (GDD) requirements were found among these phenological groups. For each of the phenological groups, the GDD interval value required for leaf unfolding was determined, but the values varied between years, rendering the development of a simulation GDD model difficult. For these reasons, other variables – day of year, precipitation and insolation – were included in the assessment. The aim was to examine how these environmental factors determine the GDD requirement for leaf unfolding in the three Pedunculate Oak phenological groups. The results suggest that for all three flushing groups, insolation and the day of year are statistically significant predictors for GDD. Insolation was demonstrated to be the primary factor with the largest influence on the GDD values. In the early flushing group, insolation accounted for 74.1 % of the variation, 90.6 % in the intermediate group, and 78.7 % in the late group. We recommend using the univariate GDD model for the early and intermediate flushing groups (GDDearly = −27.651 + 0.539 * insolation; GDDinter = −48.084 + 0.690 * insolation) and the multivariate model for the late flushing group (GDDlate = −237.839 + 0.559 * insolation + 2.479 * day of year). To break the dormancy, chilling is required to be in the range of ± 40 chilling units, and if the values are higher or lower, the trees require significantly higher forcing temperatures. Key words: spring phenology; climate change; GDD; environmental drivers; chilling |
autori: ANDRIĆ, Ivan ŠL Anamarija JAZBEC Valentino PINTAR KAJBA, Davorin ŠL | |
| Branimir ŠAFRAN, Matija JUG, Kristijan RADMANOVIĆ, Marin HASAN, Kristijan AUGUSTINOVIĆ, Krešimir VUČKOVIĆ, Stjepan RISOVIĆ | UDK 630* 831 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.3 |
149 |
| DOPRINOS ISTRAŽIVANJU SVOJSTAVA PELETA OD DRVA TUROPOLJSKOG KRAJA |
|
|
| Sažetak U ovome radu analiziraju se kvalitativna svojstva peleta izrađenih iz vrsta drva turopoljskog kraja – sadržaj pepela, ogrjevna vrijednost, gustoća peleta i tlačna čvrstoća. Prikupljeni su uzorci hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), običnoga graba (Carpinus betulus L.), poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.), crne johe (Alnus glutinosa L.) i crne topole (Populus nigra L.). Prikupljeni i okorani uzorci usitnjeni su na mlinu s noževima na granulaciju 2,00 mm. Na uzorcima je ispitan sadržaj vode, pepela i ogrjevna vrijednost. Sadržaj pepela određen je zasebno za koru i drvo. Sadržaj pepela u kori pokazuje visok udio kod hrasta lužnjaka koji iznosi 13,64 % i graba sa 11,91 %, dok je kod ostalih vrsta udio pepela u kori između 7 i 10 %. Sadržaj pepela okoranog drva pokazuje vrijednosti 0,63 % za hrast, 0,50 % za jasen, 0,46 % za grab. Vrijednosti sadržaja pepela kod johe i topole bile su oko 0,4 %. Rezultati ukazuju na potrebu okoravanja u proizvodnji peleta s ciljem postizanja kvalitete peleta klase A1 i A2. Određivanjem ogrjevne vrijednosti najbolji rezultati utvrđeni su kod uzorka drva crne topole koja iznosi 19,63 MJ/g, a najmanja vrijednost izmjerena je kod uzorka graba 18,94 MJ/g. Nadalje, navedeni uzorci pomiješani su te su fomirane 3 grupe mješavina. Udio tvrdih vrsta listača hrasta, graba i jasena u svakoj pojedinoj mješavini bio je 60 % dok su u preostalom udjelu od 40 % jednoliko sudjelovale joha (20 %) i topola (20 %). Formirane mješavine materijala JTJ (jasen 60 : topola 20 : joha 20), HTJ (hrast 60 : topola 20 : joha 20) i GTJ (grab 60 : topola 20 : joha 20) prešane su u pelete uz pomoć hidrauličke laboratorijske preše pri 2 veličine sile (3,0 i 6,0 kN) i 2 temperature (150 i 200 °C). Po isprešanju, peleti su ostavljeni 15 dana da se dimenzijski stabiliziraju te su im određene dimenzije i gustoća. Peleti su potom ispitani na tlačnu čvrstoću u radijalnom smjeru pomoću kidalice. Peleti iz svih mješavina, prešani silom 6,0 kN kod temperature 200 °C pokazali su visoku gustoću koja je bila u rasponu 1 207 – 1 234 kg/m3. Peleti osnovne mješavine jasena dali su kod sile 3,0 kN i temperature 200 °C vrlo visoku gustoću od ≈ 1200 kg/m3, dok su općenito najmanju gustoću imali peleti osnovne mješavine graba kod svih režima prešanja. Rezultati tlačne čvrstoće u radijalnom smjeru pokazuju najbolje rezultate kod peleta prešanih pri 6,0 kN i 200 °C i to 13,59 MPa kod osnovne mješavine jasena, 11,1 MPa mješavine hrasta i 9,06 MPa mješavine graba. Ako se tlačna čvrstoća peleta promatra zbirno prema mješavini, značajno bolje rezultate daju peleti izrađeni iz mješavine jasena, topole i johe u usporedbi s ostale dvije mješavine. Ključne riječi: drvni peleti; sadržaj pepela; ogrjevna vrijednost; gustoća peleta; tlačna čvrstoća |
autori: Branimir ŠAFRAN Matija JUG Kristijan RADMANOVIĆ Marin HASAN Kristijan AUGUSTINOVIĆ Krešimir VUČKOVIĆ RISOVIĆ, Stjepan ŠL | |
| Győző F. HORVÁTH, Dániel TÓTH | UDK 630* 451 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.4 |
161 |
| ABUNDANCE OF BANK VOLE (Myodes glareolus Schreb.) AS AN INDICATIVE FACTOR OF DIFFERENT FOREST STRUCTURE AND MANAGEMENT IN THE DRAVA PLAIN REGION |
|
|
| Summary Differences in demographical patterns of the bank vole, Myodes glareolus Schreb. population, a frequent rodent species in the Drava plain region, were analysed through spatial and seasonal changes of survival and capture probability as well as through habitat dependence of abundance. As part of the Croatian-Hungarian interregional programme (DRAVA-INTERECO), small mammal population level monitoring was performed during 2007 applying the capture-mark-recapture method. Trapping sessions were implemented in three forest habitats with different vegetation structure, two sample areas in Lankoci forest, Hungary (protected old forest and reforested habitat) and one sample plot in Repaš forest, Croatia (habitat under forestry management) during a period of four months (July-October). The bank vole was an eudominant species in the three investigated habitats. The POPAN formulation of Jolly-Seber models was used to perform the comparative estimates of bank vole population traits. Based on model selection, the first two best candidate models supported our hypothesis that survival and abundance were influenced by forest age and structure. Our results confirmed that the bank vole is an appropriate indicator species to evaluate the population-level responses to the changes of forest structure and management. Key words: Myodes glareolus; seasonality; population size; estimate; POPAN model |
autori: Győző F. HORVÁTH Dániel TÓTH | |
| Andreja NÈVE Repe, Maarten de GROOT, Maja JURC | UDK 630* 443 + 453 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.5 |
171 |
| ASSEMBLAGES OF OPHIOSTOMATOID FUNGI VECTORED BY Ips amitinus (Coleoptera: Scolytinae) ON NORWAY SPRUCE DEPEND ON COLONIZATION TIME, POSITION ON THE HOST TREE AND DEVELOPMENT STAGE |
|
|
| Summary The small spruce bark beetle Ips amitinus is predominantly found in the spruce forests in mountainous areas of Central Europe. Its most important host trees are Norway spruce (Picea abies) and Scots pine (Pinus sylvestris). Under favourable weather and trophic conditions, this bark beetle can become dangerous, particularly for younger trees and plantations. The climate changes that we face today can be favourable to the species, which had not been economically important in the past but is currently causing forest damage. Information about the ecological/biological characteristics of I. amitinus in the literature is rare, especially for bark beetle–fungi associations; though bark beetle (Coleoptera: Scolytinae) species are known to be associated with variety of fungi. We investigated the factors affecting the associations of ophiostomatoid fungi with I. amitinus on Norway spruce. Material for this study was collected in the year 2010 near Dravograd, in north Slovenia, where Norway spruce trees were felled during the winter windthrow. Four hundred and forty-two samples (bark beetles and infested samples from wood discs, from two trees at 0.5 m, 6 m and 15 meters above the stump) were taken for ophiostomatoid fungi investigation. Isolation yielded a total of 625 isolates. Ophiostomatoid fungi were the most numerously represented group. Identified fungal isolates belonged to ten species. The most commonly found fungal associate was Ophiostoma brunneo-ciliatum, followed by Grosmannia penicillata, Ophiostoma bicolor, Ceratocystiopsis minuta, Grosmannia piceiperda, Endoconidiophora polonica, Ophiostoma piceae, Ophiostoma fuscum, Grosmannia cucullata, Graphium fimbriisporum. The association with O. fuscum, G. cucullata and G. fimbriisporum have not been demonstrated previously. The differences in distribution of fungi over different beetle life stages (adults, larvae, pupae) and infested wood were investigated. Key words: small spruce bark beetle; vector; bark beetle life stages; associated fungi; forest protection; Slovenia; Picea abies |
autori: Andreja NÈVE Repe Maarten de GROOT Maja JURC | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Mirza DAUTBAŠIĆ, Kenan ZAHIROVIĆ, Osman Mujezinović, Josip MARGALETIĆ | UDK 630* 453 https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.6 |
179 |
| PRVI NALAZ HRASTOVE MREŽASTE STJENICE (Corythucha arcuata) U BOSNI I HERCEGOVINI |
|
|
| Sažetak U ovome radu opisan je prvi nalaz hrastove mrežaste stjenice (Corythuca arcuata) na području centralne Bosne, na dva lokaliteta. Kako je ovo prvi nalaz ove vrste na području Bosne i Hercegovine, potrebna su dodatna istraživanja biologije i štetnosti ovog insekta. Budući da je ovo strana i potencijalno invazivna vrsta, može se očekivati njeno širenje po teritoriji čitave Bosne i Hercegovine. Ključne riječi: hrast kitnjak; hrastova mrežasta stjenica; strana vrsta; centralna Bosna; zdravstveno stanje šuma. |
autori: Mirza DAUTBAŠIĆ Kenan ZAHIROVIĆ Osman Mujezinović MARGALETIĆ, Josip ŠL | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Srđan DRAŽIĆ, Milorad DANILOVIĆ, Dušan STOJNIĆ, Velibor BLAGOJEVIĆ, Radovan LUČIĆ | UDK 686 + 383 https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.7 |
183 |
| OPENNESS OF FORESTS AND FOREST LAND IN THE BOSNIA AND HERZEGOVINA ENTITY REPUBLIC OF SRPSKA |
|
|
| Summary The focus of this paper is on the description of the openness of primary forest traffic infrastructure in the Republic of Srpska. The data were collected using Garmin Oregon 600 GPS devices across the entire territory of state forests, managed by the Public Enterprise „Šume Republike Srpske”, and the recorded traces were compared and corrected by orthophoto snapshots with a 0.50 m resolution. The tools used for the processing of collected data were software ESRI ArcGIS 10.2 and Quantum GIS 16.2. In addition, the analysis covers all forest roads that pass through state forests that can be used for forest management and enable the movement of trucks. Public roads are only taken as an overview of openness of this category of roads and forest openness is shown by forest categories. The analyses included 843,466.00 ha out of the total of 1,002,056.00 ha of state-owned forests. The final aim of this analysis was to obtain a clear insight into the quantitative status of primary forest traffic infrastructure in the Republic of Srpska. The data were collected during 2016. Based on the analysis, the total density of the network of primary forest traffic infrastructure for the research area was 9.28 m/ha without public roads, i.e. 11.21 m/ha with public roads. In addition, density of the network of primary forest traffic infrastructure was determined separately for each category of forests, and the highest density of forest road network was found in forest plantations (11.57 m/ha or 14.82 m/ha with public roads) and high forests with natural regeneration (11.13 m/ha or 12.49 m/ha with public roads). Key words: Forest roads; Forest opening; Density of primary forest traffic infrastructure; a register of primary forest roads; GIS; GPS; Republic of Srpska |
autori: Srđan DRAŽIĆ Milorad DANILOVIĆ Dušan STOJNIĆ Velibor BLAGOJEVIĆ Radovan LUČIĆ | |