|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 1-2/2018 3-4/2018 5-6/2018 7-8/2018 9-10/2018 11-12/2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
1-2/2018 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| UREDNIŠTVO | 5 | |
| VRIJEDI LI ZAKON O ŠUMAMA ZA SVE VLASNIKE ŠUMA? |  
|
|
| RIJEČ UREDNIŠTVA Šumama se gospodari prema osnovi i programu gospodarenja za pojedinu gospodarsku jedinicu. Osnova i program gospodarenja izrađeni su na temelju Zakona o šumama i Pravilnika o uređivanja šuma. No, poštuju se i odredbe još nekih zakonskih akata i podakata, kao što su: Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu, Zakon o lovstvu, Zakon o zaštiti od požara, Zakon o vodama, Zakon o cestama, Zakon o prostornom uređenju i gradnji, Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, Zakon o održivom gospodarenju otpadom te Pravilnik o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu, Pravilnik o zaštiti šuma od požara, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama i Pravilnik o sakupljanju samoniklih biljaka te Uredba o ekološkoj mreži. Naravno, gospodarska osnova usklađena je s propisima Šumsko gospodarske osnove područja Republike Hrvatske. Sve rečeno dobro je poznato šumarskim stručnjacima, posebice onima iz odjela za uređivanje šuma koji pripremaju i izrađuju osnove gospodarenja, no dobro je podsjetiti se i pomoći neupućenima shvatiti da je drvo kao sirovina za daljnju preradu, samo jedan od proizvoda šume. Upravo dokumenti na koje se oslanja izrada osnova gospodarenja, ukazuju na zadaću šume i njenu općekorisnu funkciju te naknade za nju, koja je većini građana sporna, ponajprije iz neznanja. No, poticaj za pisanje bilo kojega, pa i ovoga podsjetnika-uvoda i pitanja postavljenog u naslovu, uvijek su neki događaji koji nas iz našeg okruženja trenutačno okupiraju . Već nekoliko godina sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, vraćaju se određene površine šuma bivšim vlasnicima - u pojedinim slučajevima radi se i o povećim površinama. Prema Pravilniku o uređivanju šuma, kada dođe do promjene vlasničkih odnosa uzrokovanih povratom imovine na temelju posebnog Zakona i kada se radi o povratu šumske površine veće od 100 ha, potrebno je izraditi izvanrednu reviziju osnove gospodarenja. To rade Hrvatske šume d.o.o., kojima je povjereno gospodarenje šumama u vlasništvu države, a odobrava resorno ministarstvo putem stručnog povjerenstva. Očekuje se da to rade i „novi-stari“ vlasnici šuma, jer Zakon o šumama vrijedi za sve vlasnike šuma. Odjeli za uređivanje šuma Hrvatskih šuma d.o.o. novim-starim vlasnicima šuma nude izradu osnova gospodarenja, kažu uglavnom neuspješno. Pretpostavljamo da te programe za njih rade neke druge licencirane šumarske tvrtke. Nije za vjerovati, ali kažu da ima čak primjera da se gospodarenje povjerava pilanaru! Dakle, već znano „haračenje“ u privatnim šumama izgleda nastavlja se, samo sada na nešto većim površinama. Prema tomu, sječe se nemilice i očito to netko odobrava ili zatvara oči pred time. Ne želimo nikoga optuživati, jer nismo inspektori, nego samo na temelju indicija upozoravamo resorno ministarstvo da poduzme odgovarajuće mjere, posebice Komoru inženjera šumarstva i drvne tehnologije da zaštiti žig ovlaštenog inženjera od eventualnog profaniranja. Inače, interesantno bi bilo znati na koji način i gdje završava ta drvna sirovina iz privatnih šuma i u kojoj fazi obrade. Za drvnu sirovinu Hrvatskih šuma d.o.o. znamo da se većina „raspoređuje“ kupcima po netržišnim cijenama, iako već male količine koje se prodaju po tržišnom načelu putem javnog nadmetanja, pokazuju osjetnu razliku u prihodu, no napravljene promjene u prodajnoj politici državnih šuma tek su na tragu željenih i realnijih prihoda. Država-vlasnik gubi, a pune se privatni džepovi drvoprerađivača s opravdanjem očuvanja radnih mjesta. Vijesti u dnevnome tisku o povećanju cijena drvne sirovine samo je nova administrativna, a ne tržišna mjera. Prije nekoliko dana gledamo na HTV preradu drva u Petrinji i prvi zaključak je „sada su na redu Hrvatske šume d.o.o.“ koje trebaju osigurati drvnu sirovinu, kao što se to tražilo za sličnu proizvodnju u Vukovaru, naravno “po povoljnim cijenama“. A koja je to finalna proizvodnja? Parket, koji poštujući racionalno korištenje drvne sirovine zapravo predstavlja proizvod pilanske dorade i najnižeg stupnja finalne obrade drva. Furnir je pak poluproizvod-sirovina za daljnju obradu drva. Prave finalizacije tu nigdje nema, a upravo ona osigurava stvaranje dodane vrijednosti i nova radna mjesta, koja mi našom netržišnom politikom izvozimo umjesto drvnih proizvoda visoke finaliziranosti. Nije potrebno reći da finalizacija onda potiče prateću industriju (okovi, ljepila, lakovi i sl.) i stručno osposobljavanje i zapošljavanje, kako proizvodnih radnika, tako i inženjera drvne tehnologije. Zbog čega je to tako teško shvatiti? Uredništvo |
autori: UREDNIŠTVO | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Igor ANIĆ, Stjepan MIKAC, Mladen OGNJENOVIĆ | UDK 630* 568 + 815 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.1 |
7 |
| IZBOR VRSTA DRVEĆA ZA SUPSTITUCIJU NASADA TOPOLA UZ RIJEKU DRAVU KOD OSIJEKA |
|
|
| Sažetak U radu su prikazani rezultati istraživanja preživljenja i rasta nekih vrsta drveća kojima bi se u slučaju potrebe mogla obaviti zamjena topola u nasadima. Pokus je postavljen na području Šumarije Valpovo, u Gospodarskoj jedinici Valpovačke podravske šume, šumski predjel Topolje, odsjek 23a. Taj lokalitet predstavlja tipičan primjer slabog uspijevanja i odumiranja nasada topola, čak i nakon višekratnih popunjavanja sadnicama topole i njege. Pokus je postavljen po shemi slučajno-bloknog rasporeda, sa šest tretiranja u četiri bloka. Tretirani su sljedeći sastojinski oblici: A – hrast lužnjak, B – poljski jasen, C – bagrem, D – hrast lužnjak s običnim grabom, E – divlja trešnja s poljskim jasenom i F – divlja trešnja s običnim grabom. Pokus je postavljen 18. studenog 2009. godine. Preživljenje biljaka je utvrđeno svake godine tijekom petogodišnjeg praćenja pokusa. Tijekom zime 2015. godine izmjerene su visine svih stabala te je određen prostorni položaj živih i odumrlih jedinki po plohicama. S obzirom na preživljenje i visine kao indikatore rasta i razvoja biljaka, najbolje su rezultate pokazali redom obični bagrem, poljski jasen i hrast lužnjak. Najlošije rezultate postigli su divlja trešnja i obični grab. S obzirom na mikroreljef, najbolje preživljenje je pokazao obični bagrem koji podjednako dobro raste u nizi i na gredi. Poljski jasen i hrast lužnjak bolje preživljenje imaju u nizi. Divlja trešnja i obični grab imaju općenito loše preživljenje, neovisno o mikroreljefu. Rezultati istraživanja pokazali su kako je nasade topola u promijenjenim stanišnim prilikama nakon višekratnih ophodnji moguće zamijeniti sa sastojinom koja svojim sastojinskim oblikom odgovara terminalnoj šumskoj zajednici istraživanoga podučja – veza i poljskog jasena s hrastom lužnjakom (Fraxino-Ulmetum laevis Slavnić 1952). Postupku treba prethoditi izrada detaljnog šumskouzgojnog plana, koji bi između ostalog definirao područja niza i greda u određenom odjelu. Nize i vlažne grede treba prepustiti poljskom jasenu koji je pokazao vrlo dobre rezultate u pokusu. Hrast lužnjak je pokazao zavidnu stabilnost i vitalitet, pa ga treba upotrebljavati u smjesi s poljskim jasenom. Obični bagrem preporuča se za najsuše lokalitete s pjeskovitim tlima koja su naglo ostala bez podzemne i poplavne vode, na kojima nema uvjeta za nastavak uzgajanja topola. Ključne riječi: topole; hrast lužnjak; poljski jasen; obični bagrem; analiza varijance |
autori: ANIĆ, Igor  ŠL MIKAC, Stjepan ŠL Mladen OGNJENOVIĆ  | |
| Igor POLJAK, Marilena IDŽOJTIĆ, Irena ŠAPIĆ, Patrik KORIJAN, Joso VUKELIĆ | UDK 630* 181.8 + 164 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.2 |
19 |
| DIVERSITY AND STRUCTURE OF CROATIAN CONTINENTAL AND ALPINE-DINARIC POPULATIONS OF GREY ALDER (Alnus incana /L./ Moench subsp. incana): ISOLATION BY DISTANCE AND ENVIRONMENT EXPLAINS PHENOTYPIC DIVERGENCE |
|
|
| Summary We studied the morphological variation and its correlation to the environment in a boreal tree species, Alnus incana (L.) Moench subsp. incana, across the Croatian continental and Alpine-Dinaric biogeographical regions. A total of seven grey alder populations from environmentally divergent habitats were included in the study. We combined descriptive and multivariate statistical methods by using morphological leaf traits and environmental features to examine the diversity and structure of grey alder populations. High phenotypic variation, and two distinct morphotypes were found: small-leaf in the Alpine-Dinaric region, and large-leaf in the continental region. We identified a biogeographical structuring of populations with a high level of among-tree variation within the populations. Multivariate phenotypic and environmental analysis confirmed the existence of small- and large-leaf ecotypes. Additionally, a lack of significant among-population variation within biogeographical regions was observed. Furthermore, we found that phenotypic divergence of the studied grey alder populations can be explained as a result of a significant level of isolation both by distance and by environment. Key words: phenotypic variation; leaf morphology; adaptation; ecological divergence; clinal variation; altitudinal gradient |
autori: Igor POLJAK IDŽOJTIĆ, Marilena ŠL Irena ŠAPIĆ Patrik KORIJAN VUKELIĆ, Joso ŠL | |
| Martin BOBINAC, Siniša ANDRAŠEV, Andrijana BAUER-ŽIVKOVIĆ, Nikola ŠUŠIĆ | UDK 630*242 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.3 |
33 |
| EFFECTS OF HEAVY THINNINGS ON THE INCREMENT AND STABILITY OF A NORWAY SPRUCE STAND AND ITS TREES BETWEEN THE AGES OF 32 AND 50 |
|
|
| Summary The paper studies effects of two heavy thinnings on the increment and slenderness of various categories of trees and stability of the stand as a whole. The research was conducted on a permanent experimental plot in an Norway spruce (Picea abies /L./ Karst.) monoculture in Serbia. This monoculture was established with 5,000 seedlings per hectare on the site of mountain beech forest and the effects of heavy thinnings were investigated in the 33-40 and 41-50 age periods. To determine the thinning effects we compared current diameter increments (idt) and current height increments (iht) of dominant trees (D100 and D400) obtained by a detailed analysis of trees and of mean stand dominant trees (D100 and D400). At the stand level, we compared the current diameter (id), basal area (IG) and volume (IV) increments of all trees and of the same collective of aspirants in two periods after the thinnings, between the ages of 33 and 40, and between the ages of 41 and 50. The first thinning was carried out at the age of 32 when the dominant trees were 15 m tall and the next at the age of 40 when the dominant trees were above 20 m in height. They were both low (qd <0.85) and heavy selective thinnings (34-36% of the volume). A more significant increase in the diameter increment was recorded after the second thinning between the ages of 41 and 50. It amounted to 29.1% in aspirants and 36-42% in dominant trees (D100 and D400) compared to the period after the first thinning, i.e., between the ages of 33 and 40. The thinnings further contributed to the establishment of more favorable relations in diameter and height increments of the trees in the studied culture and thus improved their stability. Key words: Picea abies /L./ Karst.; monoculture; permanent experiment plot; heavy thinning; slenderness |
autori: Bobinac, Martin Siniša ANDRAŠEV Andrijana BAUER-ŽIVKOVIĆ Nikola ŠUŠIĆ | |
| Bratislav MATOVIĆ, Miloš KOPRIVICA, Bratislav KISIN, Dejan STOJANOVIĆ, Igor KNEGINJIĆ, Stefan STJEPANOVIĆ | UDK* 228 + 653 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.4 |
47 |
| COMPARISON OF STAND STRUCTURE IN MANAGED AND VIRGIN EUROPEAN BEECH FORESTS IN SERBIA |
|
|
| Summary This study presents results of the comparison of structural and production characteristics of managed and virgin European beech forests in Serbia. Five managed and three virgin European beech stands were studied. The aim of this research was to determine the impact of the previous forest management on the structural diversity and production characteristics of managed European beech high forests in Serbia. The observed stands are located in the mountainous range of 400 to 1200 meters above sea level in the areas with the most productive beech forests in Serbia. Structural characteristics were compared using the following parameters: Height curves, Diameter distribution, Gini index, Coefficient of variation, Slenderness coefficient and maximum dimensions of standing living and dead trees. Stand density and productive characteristics were studied using the following forest estimation elements: number of trees, basal area, volume, biomass, carbon stock, stand quadratic mean diameter, Lorey’s mean height and volume of dead wood. The greatest differences were found in the dimensions of the largest trees in managed and virgin beech forests (diameters at breast height and heights). Certain differences were found in the shape of Height curves and Diameter distribution and in the values of Slenderness coefficient. However, the Gini index and the Coefficient of variation show that these managed beech forests in Serbia substantially preserve the primeval structural diversity. The differences in the average value of most forest estimation elements of managed beech high forests in Serbia compared to virgin beech forests are statistically significant, which tells us that the previous management had a significant impact on the changes in the production characteristics of these forests in Serbia. Key words: Fagus sylvatica; forest management; virgin forest; the Balkans |
autori: Bratislav MATOVIĆ Miloš KOPRIVICA Bratislav KISIN Dejan STOJANOVIĆ Igor KNEGINJIĆ Stefan STJEPANOVIĆ | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Milan PERNEK | UDK 630* 453 https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.5 |
59 |
| NOVI NAČIN OBRAČUNA KRITIČNOG BROJA JAJNIH LEGALA GUBARA (Lymantria dispar L.) U SVRHU BOLJE PROGNOZE POPULACIJE |
|
|
| Sažetak Gubar (Lymantria dispar) je kao štetnik hrastovih šuma u Hrvatskoj dominirao do 60-tih godina prošloga stoljeća, otkada su njegove populacije u kontinentalnom dijelu u blagom opadanju, sa cikličkim gradacijama svakih 10-11 godina. Zadnje dvije gradacije zabilježene su 2003-2005 i 2013-2014 godine. U radu se opisuje nov način obračuna kritičnog broja jajnih legala gubara, kojim se procjenjuje rizik golobrsta ključan u praktičnom šumarstvu za donošenje odluke o suzbijanju. Nov način obračuna iskazuje kritične brojeve kao broj jajnih legala po hektaru, za razliku od dosadašnjeg koji se temeljio na broju stabala na kojemu se nalazi barem jajno leglo i prikazivao se kao postotak zaraze. Postotak zaraze dijelio je rizik golobrsta u pet klasa, pri čemu je kritična Klasa 5 predstavljala zaraženost više od 50% stabala. Dosadašnjim obračunom nije se uzimala u obzir starost stabla, iako je ona povezana s veličinom krošnje, odnosno količinom lišća. Nadalje nije uziman u obzir broj jaja u jajnom leglu. Nov obračun bazira se na broju gusjenica koje imaju potencijal obrstiti stablo hrasta određene starosti dobiven iz podataka iz literature. Preračunavanjem tih ulaznih podataka korištenjem prosječnog broja jaja u jednom jajnom leglu gubara, koji je dobiven iz 50 uzoraka jajnih legala, te normale koja definira broj stabla hrasta lužnjaka po hektaru, dobivena je formula koji izračunava kritični broj jajnih legala gubara po hektaru. Na osnovi tih rezultata formirane su tri 3 kategorije rizika temeljene na broju gusjenica koji obrste stablo određene starosti. Svaka od njih različito definira potrebu za suzbijanje gubara: Kategorija I- treba tretirati, Kategorija II- iznimno tretirati uz specifičan razlog i Kategorija III ne treba tretirati. Kritična Kategorija I uspoređena je s Klasom 5, odnosno Kategorija II s Klasom IV na podacima iz gradacije 2004. i 2013. godine. Rezultati ukazuju kako je primjenom novog obračuna trošak suzbijanja smanjen za 25%. Uz evidentne prednosti ipak su i u novom obračunu uočene slabosti vezane uz nepoznavanje nekoliko važnih varijabli: stvarni broj stabala po hektaru i stvarni broj intaktnih gusjenica koji se dobiva oduzimanjem parazitiranih i sterilnih jaja od prosječnog broja jaja u leglu. Još jedna slabo poznata varijabla prosječna količina lišća koju jedna gusjenica može obrstiti te količinu lišća u krošnji hrastova određene starosti koju treba u budućim istraživanjima kvalitetnije definirati. Ključne riječi: populacijska dinamika; suzbijanje štetnika; hrast lužnjak; Quercus robur. |
autori: PERNEK, Milan ŠL | |
| Luka RUMORA, Mario Miler, Damir MEDAK | UDK 630* 587 https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.6 |
67 |
| UTJECAJ FUZIJE SNIMKI NA PROMJENU POVRŠINE ŠUMSKOG PODRUČJA KORISTEĆI NENADZIRANU KLASIFIKACIJU |
|
|
| Sažetak Danas su sve traženiji slobodno dostupni satelitski podaci visoke rezolucije poput podataka dobivenih iz Landsat satelitske misije. Karakteristika Landsat podataka je površinska razlučivost snimki od 30 m x 30 m. Za neke uporabe ta razlučivost nije dovoljna. Landsat satelitska misija, počevši od satelita Landsat 7, prikuplja pankromatski kanal koji služi za povećanje razlučivosti snimki. Ovim radom analiziran je utjecaj fuzije multispektralnih i pankromatskih snimki na promjenu površine šumskog područja koristeći nenadziranu klasifikaciju. Na temelju izvornih snimki izračunat je vegetacijski indeks normalizirane razlike (engl. Normalized difference Vegetation indeks, NDVI) te se takva indeksirana slika koristila kao referentna slika za potrebe daljnje usporedbe. Izvorne snimke prva četiri kanala (plavi, zeleni, crveni i blizu–infracrveni) izoštrene su uporabom osmog (pankromatskog) kanala satelita Landsat 7. Iz tih snimki, na temelju četvrtog (blizu-infracrvenog) i trećeg (crvenog) kanala, izračunat je NDVI. Uz taj postupak provedeno je izoštravanje (fuzija) referentne NDVI snimke. Usporedbom dobivenih slika s referentnom izabrane su slike za klasifikaciju. Nad izabranim slikama provedena je nenadzirana klasifikacija K-means, te je utvrđeno da slika dobivena bikubičnom interpolacijom i izoštravanjem brzom metodom intenzitet–boja–zasićenost (engl. Fast intensity-hue-saturation, FIHS) na temelju prethodno izoštrenih kanala predstavlja najkvalitetnije rješenje. Ključne riječi: fuzija snimki; vegetacijski indeks normalizirane razlike; Landsat 7 |
autori: Luka RUMORA Mario Miler Damir MEDAK | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Carlos G. ROSSA, Paulo M. FERNANDES | UDK 630* 148.2 + 111.8 https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.7 |
77 |
| ON THE FIRE-SPREAD RATE INFLUENCE OF SOME FUEL BED PARAMETERS DERIVED FROM ROTHERMEL’S MODEL THERMAL ENERGY BALANCE |
|
|
| Summary We analysed the role of some fuel bed properties on forest fire-spread rate based on the thermal energy balance upon which the well-known fire-spread rate model of Rothermel (1972) was developed, showing that neither fuel bed height, load or density directly influence the thermal energy balance. The influence of such parameters, often inferred from empirical descriptions of spread rate, must result from indirect effects on heat transfer mechanisms. The fraction of heat transferred from the flame to the unburned fuel depends mostly on fuel moisture content and is independent of spread rate and flame geometry. Because empirical models usually implicitly assume the underlying mechanisms of fire spread for describing fire behaviour, this study results can assist at idealizing and delineating future experiments and approaches. Key words: fire behaviour; forest fires; combustion; heat transfer. |
autori: Carlos G. ROSSA Paulo M. FERNANDES | |