+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
1-2/2017
3-4/2017
5-6/2017
7-8/2017
9-10/2017
11-12/2017
+ 2018
new


HR  EN   

9-10/2017

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*      TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   449
ŠTO JE TRENUTNO AKTUALNO U HRVATSKOM ŠUMARSTVU      
RIJEČ UREDNIŠTVA
Priprema se novi Zakon o šumama, prema kojemu, nadamo se, neće biti opetovanog smanjivanja postotka naknade za općekorisne funkcije šuma. U vrijeme kada nam priroda daje kataklizmičke odgovore za našu nebrigu o njoj, a najveći svjetski zagađivači ne pristaju na njenu zaštitu, šumarskoj struci se već po običaju „sječe grana“ na kojoj, ne samo šumari, nego svi sjedimo. Sve više čuju se i glasovi koji sugeriraju izdvajanje priobalnog područja iz dosadašnjeg načina upravljanja, no bez jasne kompenzacijske financijske podloge. Ne opamećuje nas niti rekordan broj požara i potreba saniranja šteta upravo na tome području.
S motrišta Hrvatskoga šumarskog društva koje objedinjuje hrvatsku šumarsku znanost, obrazovanje i praksu, ponajprije sa žaljenjem zaključujemo da resorni ministar do danas nije našao vremena za razgovor s njegovim predstavnicima. Bilo to nekome drago ili ne, moramo reći da je to, uz ostalo, i pokazatelj kakav status ima šumarstvo unutar resornog ministarstva. Željno smo očekivali pozitivne promjene nakon gotovo petogodišnjeg zastranjivanja u vođenju šumarske struke i zanemarivanja pojedinih načela potrajnog gospodarenja šumskim resursima, o čemu smo argumentirano pisali. Svakako, Vlada RH između ostalog, mora odlučiti očekuje li i dalje od šumarstva klasičnu „dobit“ za državni proračun, ili gospodarenje šumama po načelu potrajnog gospodarenja, gdje se dobit ne mjeri novčanicama, nego optimalnim pomlađivanjem, maksimalnim prirastom, poželjnom bioraznolikošću, prirodnošću i stabilnošću, što naposljetku osigurava očuvanje, a istovremeno i sve benefite šumskog ekosustava. Nismo primijetili ni promjene glede netržišnog gospodarenja, dapače neki i dalje zahtijevaju osiguranje dobave drvnim sortimentima zajamčenim ugovorima, a ne tržišnim nadmetanjem.
Da li se nešto radi na proklamiranom restrukturiranju i decentralizaciji Hrvatskih šuma d.o.o., nije nam poznato. Svakako, vidimo da nema vidljivog utjecaja na tu temu nikakav poziv na raspravu, kao primjerice tekst bivšeg ministra Tarnaja, objavljen u Šumarskome listu 3-4/2017. Svakako promjene i građenje novog ustroja, trebalo bi krenuti od poprilično zanemarenih revira i revirnika, neposrednih i najodgovornijih čimbenika gospodarenja šumama, a ne od vrha, koji neprestano buja. Sve to zahtijeva širu stručnu i društvenu raspravu na državnoj razini, ponajprije neovisnih znalaca/stručnjaka, a ne predstavnika raznih interesnih skupina i nedovoljno educiranih političara. Te rasprave nema, bez obzira na činjenicu da se radi o gotovo polovici kopnene površine Hrvatske i šumi koja je prema Ustavu resurs od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Problemi svakodnevno niču od stručnih – saniranja šteta od ledoloma u Gorskome kotaru, sušenja jasena, šteta od hrastove stjenice, potkornjaka, pošumljavanja opožarenih površina, privatnih šuma, šteta uzrokovanih klimatskim promjenama, do zapošljavanja mladih, kadroviranja pa i političkog nepotizma. Sve probleme u stanju smo uspješno riješiti, jer imamo stručnog i infrastrukturnog potencijala kao malo koja struka, ali uz eliminiranje kadrova koji su struku doveli u današnju situaciju, a koji su se očito unaprijed ugovorima dobro zaštitili. No, nažalost šumarstvo je struka gdje se pogreške u gospodarenju vide tek nakon više godina, kada je „kasno plakati“, pa se mnogima čini da je trenutno sa šumarstvom sve u redu.
<br>Uredništvo


    autori:
    Uredništvo  
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Sandra CRNKOVIĆ, Damir DRVODELIĆ, Sanja PERIĆ  UDK 630* 232.3 (001) 451
MORFOLOŠKE ZNAČAJKE KONTEJNERSKIH SADNICA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur  L.) IZ SJEMENSKE REGIJE GORNJA POSAVINA I POKUPLJE (1.2.3.)      
SAŽETAK
Šume uređajnog razreda hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Republici Hrvatskoj prostiru se na površini od oko 200.000 ha. S obzirom na veličinu areala, ukupnu drvnu zalihu koja iznosi više od 48 mil. m³, godišnji tečajni pri­rast od 1 mil. m³ i morfološku izdiferenciranost, proučavanje lužnjakovih provenijencija od velike je važnosti. Klonske sjemenske plantaže osnovane su s ciljem učestalog uroda, dobivanja genetski kvalitetnog sjemenskog materijala i očuvanje genetske raznolikosti koja smanjuje mogućnost nestanka lokalnih populacija uslijed promije­njenih okolišnih uvjeta ili pojave novih bolesti i štetnika. U klonskoj sjemenskoj plantaži hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) „Plešćice“ iz uroda 2015. godine sakupili smo uzorke sjemenskog materijala s ukupno 49 različitih klonova, i u kontroliranim uvjetima uzgojili jednogodišnje sadnice u kontejnerima. Na uzorcima od po 5 sadnica svakog klona izmjerili smo suhu masu lišća, stabljike i korijena, utvrdili morfološke razlike, varijabilnost i defini­rali klonove čije sadnice imaju slab potencijal za korištenje u biološkoj obnovi šuma. Kod uzoraka šest klonova utvrđena je srednja suha masa korijena manja od 2,0 g, a četiri od njih imaju i nepovoljan omjer suhe mase nadzemnog dijela i suhe mase korijenskog sustava, pa je za pretpostaviti da bi sadnice tih uzoraka imale loš primitak na terenu, slabo preživljenje i inicijalni rast.

Ključne riječi: Klonska sjemenska plantaža; šumske sadnice; kontejneri; suha biomasa sadnica; varijabilnost.

    autori:
    Sandra CRNKOVIĆ  
    DRVODELIĆ, Damir      ŠL
    PERIĆ, Sanja      ŠL
 
Ceyhun GÖL, Hüseyin YILMAZ  UDK 630* 91 + 114 (001) 459
THE EFFECT OF LAND USE TYPE / LAND COVER AND ASPECT ON SOIL PROPERTIES AT THE GÖKDERE CATCHMENT IN NORTHWESTERN TURKEY      
SUMMARY
Different studies have shown that the effects of land use conversion on soil properties are variable, so that more researches that focus on different ecological regions and land use types are required. The objectives of this study were (1) to evaluate the effects of land use types in two aspects (north and south) on soil properties and (2) to examine the impact of tillage and grazing on hydrological soil properties. Primarily, three different main land use type /land cover (LUTLC) were selected in north and south facing slope to investigate the soil properties, namely, forest, grassland, and agricultural land. Soil samples were taken from a soil depth of 30 cm. For these soil samples, various soil properties such as texture, dry bulk density (BD), soil organic matter (SOM), soil pH, water stable aggregates (WSA) field capacity, wilting point, infiltration rate, and saturated hydraulic capacity (Ks) were analyzed. According to the results BD, WSA, SOM, Ks, and infiltration rate significantly change with LUTLC and aspect. Soil characteristics negatively affected by tillage practices and grazing are SOM, WSA, infiltration rate, Ks, and BD. Finally, the findings indicated that tillage and over grazing, in semi – arid region, effected adversely on soil properties, and that over grazing damaged the hydrological properties of surface soil.

Key words: catchment; infiltration; land use; organic matter; Turkey

    autori:
    Ceyhun GÖL  
    Hüseyin YILMAZ  
 
Neşe GÜLCI, Abdullah E. AKAY, Orhan ERDAŞ  UDK 630* 361 + 821 (001) 469
PRODUCTIVITY ASSESSMENT OF ALTERNATIVE TIMBER DEBARKING METHODS      
SUMMARY
In Turkey, timber debarking stages are generally carried out by using axes. However, this method takes a lot of time and requires more work forces. In addition, since leaving residual trees with bark in stands increases the risk of insect damages, residual trees require quick barking process. In recent years, chainsaw mounted debarking tools have been widely used in debarking stages due to performing jobs quicker with less labor force. In this study, two different debarking methods including using axes and debarking tool were analyzed by considering operation productivity. The field studies were conducted in Brutian Pine (Pinus brutia Ten.) stand located in Bahçe Forest Enterprise Chief of Osmaniye Forest Enterprise Directorate in Adana Regional Forestry Directorate. As a result of study, the productivity of chainsaw mounted debarking tool was found to be five times higher than that of using axes for debarking. Thus, use of chainsaw mounted debarking tool is better alternative than use of axe in debarking activities, as it takes less time and minimize physical work load of the loggers.

Key words: Forest operations; debarking activity; chainsaw mounted debarking tool; debarking productivity

    autori:
    Neşe GÜLCI  
    Abdullah E. AKAY  
    Orhan ERDAŞ  
 
Osman MUJEZINOVIĆ, Mirza DAUTBAŠIĆ, Ahmed MUJČINOVIĆ, Kenan ZAHIROVIĆ  UDK 630* 442 (001) 477
ZNAČAJKE BOROVE IMELE (Viscum album subsp. austriacum (Wiesb.) Vollmann (1914)) NA CRNOM BORU U BOSNI I HERCEGOVINI      
SAŽETAK
U okviru istraživanja analizirane se karakteristike grmova imele, a domaćin na kojemu je istraživana prisutnost imele i njene osnovne karakteristike je crni bor (Pinus nigra). Na borovima se javlja posebna podvrsta bijele imele, borova imela Viscum album subsp. austriacum. Lokacija istraživanja je koncentrirana na borove kulture u mjestu Ovčari, nedaleko od Konjica. Imela na boru smatra se jednim od glavnih predisponirajućih čimbenika za njihovo sušenje. Uzorak istraživanja je sačinjavao 120 stabala crnoga bora koja su odabrana za analizu. Stabla su odabrana, tako da se obuhvati što više različitih ekspozicija na terenu. Na ukupno 20% stabala crnog bora ustanovljena je prisutnost borove imele.

Ključne riječi: Pinus nigra; borova imela; haustorij; intenzitet zaraze; ulančavanje šteta.

    autori:
    Osman MUJEZINOVIĆ  
    Mirza DAUTBAŠIĆ  
    Ahmed MUJČINOVIĆ  
    Kenan ZAHIROVIĆ  
 
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
 
Maja JURC, Dušan JURC  UDK 630* 453 485
THE FIRST RECORD AND THE BEGINNING THE SPREAD OF OAK LACE BUG, Corythucha arcuata (Say, 1832) (HETEROPTERA: TINGIDAE), IN SLOVENIA      
SUMMARY
Here we report the discovery of Corythucha arcuata in Slovenia in autumn 2016. Egg shells and molts of oak lace bug were found on the fallen leaves of Quercus robur in an oak forest in the village of Zakot near Brežice in the southeastern part of Slovenia. C. arcuata most likely spread to Slovenia from Croatia, where it was previously reported from the park at Lužnica Castle near Zaprešić, 14 km from the find in Slovenia, or as a hitchhiker on rail traffic running along the northern edge of infested forest. Further spread of C. arcuata to Krakovo oak forest was detected in the beginning of July 2017.

Key words: invasive species; alien species; pedunculate oak; Quercus robur; Slovenia

    autori:
    Maja JURC  
    Dušan JURC  
 
Ivana PAJAČ ŽIVKOVIĆ, Božena BARIĆ, Milorad ŠUBIĆ, Gabrijel SELJAK, Aleksandar MEŠIĆ  UDK 630* 453 489
FIRST RECORD OF ALIEN SPECIES Chymomyza amoena [Diptera, Drosophilidae] IN CROATIA      
SUMMARY
The alien species Chymomyza amoena (Loew 1862) is recorded in Croatia for the first time. This phytophagous drosophilid native to North America was first discovered in Europe in 1975 in the former Czechoslovakia. C. amoena breeds in parasitized fruits and nuts damaged from primary pest attack. It is considered to be the principal drosophilid with this kind of developmental habits in both North America and Europe. The currently known host plants, species morphology and biology, the location of the first finding and possible ways of expanding in the territory of Croatia are briefly reviewed. This work provides new insights into distribution of C. amoena in Europe.

Key words: Diptera; Drosophilidae; invasive species; host plants; dispersal prognosis

    autori:
    Ivana PAJAČ ŽIVKOVIĆ  
    Božena BARIĆ  
    Milorad ŠUBIĆ  
    Gabrijel SELJAK  
    Aleksandar MEŠIĆ  
 
 
STRUČNI ČLANCI
 
Branko SITAŠ  UDK 630* 669 493
FINANCIJSKI UČINCI I UDIO OPĆEG TROŠKA U PROIZVODNJI DRVNIH SORTIMENATA U ŠUMAMA U VLASNIŠTVU RH      
SAŽETAK
Osnovna svrha ovoga rada je utvrditi strukturu troškova proizvodnje drvnih sortimenata, udio režijskih troškova u proizvodnji drvnih sortimenata, razinu izdvajanja za radove biološke obnove šuma, značajke prihoda od drvnih sortimenata i rezultat po jedinici proizvoda u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske. Ukupni financijski pokazatelji prikazat će se jedinično (kn/m3) kako bi podatke mogli učinkovitije uspoređivati i uspješnije koristiti u analitici. Za potrebe utvrđivanja strukture troškova proizvodnje u državnom poduzeću za gospodarenje šumama Hrvatske šume d.o.o. korišteni su proizvodni, financijski i planski izvještaji koji predstavljaju izvore objektivnih i pouzdanih informacija, oni na razini cijelog poduzeća (društva), kao i navedeni izvještaji za organizacijske jedinice šumarije, uprave šuma podružnice 1-16. U radu su korištene potrebne metode stručnog rada. Za obradu i oblikovanje strukture troškova proizvodnje provedena je empirijska metoda uz primjenu matematičko statističkih obrada.
Istraživanje je pokazalo da u strukturi izravnih troškova proizvodnje izrađenih drvnih sortimenata, zakonom propisani troškovi šumskog doprinosa sudjeluju s 6,2%, zakonom propisana izdvojena sredstva za radove biološke obnove šuma sudjeluju s 5,6 %, osigurana sredstva planom poslovanja Hrvatskih šuma d.o.o. za radove biološke obnove šuma sudjeluju s 29,4% dok ukupni troškovi radova uzgajanja šuma sudjeluju s 35 % u izravnim troškovima proizvodnje izrađenih drvnih sortimenata. Opći troškovi sudjeluju s 27% u ukupnim troškovima proizvodnje drvnih sortimenata. Ti odnosi dobar su pokazatelj prilikom ocjenjivanja uspješnosti gospodarenja šumama koje su prirodno bogatstvo i predstavljaju opće dobro Republike Hrvatske.
Zbog buduće bolje učinkovitosti u gospodarenju šumama i postizanja veće financijske koristi u radu je prikazan desetogodišnji niz prosječnih ostvarenih cijena drvnih sortimenata.

Ključne riječi: struktura troškova proizvodnje; režijski troškovi; biološka obnova šuma

    autori:
    SITAŠ, Branko    ŠL