|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 1-2/2017 3-4/2017 5-6/2017 7-8/2017 9-10/2017 11-12/2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
5-6/2017 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 225 | |
| REPETITIO EST MATER STUDIORUM |  
|
|
| RIJEČ UREDNIŠTVA „Ponavljanje je majka znanja“ kaže stara latinska poslovica, što je u načelu točno, samo je pitanje koliko puta treba nekome ponavljati da bi nešto shvatio, a ponajprije nešto naučio. To svakako ovisi o želji pojedinca ili društva, ali i o njegovoj, u određenom segmentu, razini stručne kapacitiranosti. Dvojimo li o tome što je za naše društvo od ovoga točno – iz svega nam znanog, oboje? Što ćemo to ponoviti štiteći se poslovicom u naslovu, kako nam čitateljstvo ne bi prigovorilo da je to sve već poznato i da smo o tome u više navrata izravno ili neizravno pisali? Kako je ponavljanje majka znanja, tako se može reći da je Strategija sačinjena na temelju činjeničnog stanja, „majka“ planiranja za budućnost, kako Države, tako i njenih segmenata. O potrebi izrade, i napokon izradi, generalne Strategije i posebice Strategije razvoja šumarstva, pisali smo između ostalog u ovoj rubrici u Šumarskome listu, upućujući vas ponajprije na br. 5-6/2011. i br. 3-4/2016., u kojemu navodimo riječi tada resornog ministra kako je „za izradu strategije poljoprivrede i prehrambene industrije, šumarstva i prerade drva, rok do kraja 2016. god“. Taj rok je prošao, Strategije nema, a da li se ona izrađuje i tko je stvarno izrađuje nije nam poznato, osim da Hrvatsko šumarsko društvo nema svog predstavnika u povjerenstvu za njenu izradu. U rubrici Riječ Uredništva u spomenutim brojevima Šumarskoga lista, pitanja koja smo postavljali, kao i povremeni napisi u rubrici Izazovi i suprotstavljanja, te tekstu UO HŠD-a u br. 11-12/2015. „Kako Hrvatsko šumarsko društvo promišlja šumarstvo Hrvatske“, po našoj ocjeni, „dobar su materijal“ kao podloga za izradu odnosne Strategije. To je smatramo važan dokument, pa očekujemo da se on radi ne na „činovničkoj“, nego na najvišoj stručno-znanstvenoj razini. Osim toga postoji redoslijed/prioritet donošenja pojedinih dokumenata i njihova međusobna kompatibilnost, kako nam se ne bi opetovano događalo da nam dijelovi dokumenata derogiraju jedni druge. O tome da svaki dokument mora nakon utvrđivanja u praksi nekih nepravilnosti, pa i kriminalnih radnji, propisivati način i ovlaštenja kako ih otkloniti, pa i penalizirati. Isto tako, za pojedine nepredviđene slučajeve uzrokovane biotskim ili abiotskim čimbenicima, dokumenti moraju sadržavati „upute“ što nam je činiti u takvim slučajevima, da nam se ne dogodi, da kao nakon katastrofalnog ledoloma u Gorskom kotaru ne pristupimo izvanrednoj reviziji osnova gospodarenja u kojima će biti propisan stručni način sanacije šteta, a ne da se radi kao sada „stihijski“ od slučaja do slučaja. U razini toga nečinjenja je primjerice i izostanak pošumljavanja opožarenih površina, glavnog čimbenika buduće erozije, pa i neusklađenost i anarhija glede gospodarenja privatnim šumama. Članak 52. Ustava RH koji štiti šume i svrstava ih u prirodna bogatstva od osobitog interesa za RH, ne odnosi se samo na državne, nego na sve šume bez obzira na vlasništvo, pa ih je stoga potrebno u svemu jednako tretirati i kontrolirati. Kada je riječ o redoslijedu, nelogično nam je donositi novi Zakon o šumama ili Zakon o poljoprivrednoj (opetovano pitanje zašto ne i šumarskoj?) savjetodavnoj službi i ostale dokumente prije Strategije razvoja, koja je polazni dokument za sve ostalo. Kada je riječ o Zakonu o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi, koji je upravo u izradi, napominjemo da po našoj ocjeni, nije problem samo o izostanku šumarstva u nazivu Zakona, nego nedorečenost i ne sveobuhvatnost problema u pojedinim člancima, koje je potrebno doraditi. Sve rečeno sigurno zahtijeva još dopune o kojima treba voditi računa, što samo pokazuje kompleksnost i poznavanje materije koju obrađujemo, a koja traži rješenja u glavnim, a potom u pratećim dokumentima na temelju kojih gospodarimo šumama po načelima potrajnosti. Uredništvo |
autori: Uredništvo  | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Damir Ugarković, Kristina Pleša | UDK 630* 114 + 228 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.1 |
227 |
| USPOREDBA ODUMIRANJA STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U ODNOSU NA EKOLOŠKU KONSTITUCIJU VRSTA |
|
|
| Sažetak Pojava odumiranja stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) gospodarski je i ekološki problem. Čimbenici koji uzrokuju odumiranje stabala mogu biti biotski, stanišni i strukturni odnosno sastojinski. Istraživanje je provedeno u gospodarskoj jedinici „Zelenika” u Posavini. Ciljevi ovog istraživanja bili su utvrditi prosječnu stopu promjene intenziteta odumiranja stabala hrasta lužnjaka i poljskog jasena, istražiti utjecaj stanišnih i strukturnih čimbenika na intenzitete odumiranja te usporediti intenzitete odumiranja hrasta lužnjaka i poljskog jasena prema dobnom razredu sastojina i mikroreljefu. Za analizu su korišteni podaci o klimi za meteorološku postaju Novska, vodostaju vodotoka Novska te podaci o razinama podzemne vode sa pjezometarske postaje „Zelenika“. Iz obrazaca O-2 Osnove gospodarenja, prikupljeni su podaci o volumenu odumrlih stabala hrasta lužnjaka i poljskog jasena te podaci o strukturnim čimbenicima. Intenziteti odumiranja izračunati su na temelju odnosa volumena odumrlih stabala po jedinici površine. S obzirom na prosječnu stopu promjene, intenziteti odumiranja hrasta lužnjaka i poljskog jasena se povećavaju. Najveći intenziteti odumiranja za obje šumske vrste su u sastojinama VI. dobnog razreda. Na osnovi provedenih istraživanja možemo zaključiti da klimatski, hidrološki i strukturni čimbenici imaju utjecaj na odumiranje hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Hrast lužnjak osjetljiviji je na klimatske elemente u odnosu na poljski jasen. Pojava sušnih i izostanak kišnih razdoblja također značajno utječe na odumiranje. Smanjenje srednjega minimalnog vodostaja vodotoka utječe na odumiranje hrasta lužnjaka, dok smanjenje maksimalnog vodostaja vodotoka utječe na odumiranje poljskog jasena. Na intenzitete odumiranja značajno utječe pad razine podzemne vode u dubljim slojevima pedosfere. Svi strukturni čimbenici utječu na odumiranje hrasta lužnjaka, dok na odumiranje poljskog jasena značajno utječe jedino povećanje obrasti i broja stabala u sastojini. Ključne riječi: hrast lužnjak; poljski jasen; odumiranje; stanišni čimbenici; strukturni čimbenici |
autori: UGARKOVIĆ, Damir ŠL Kristina Pleša | |
| Ivan Perković, Nikola Pernar, Darko Bakšić, Nikola Glamočlija, Vibor Roje | UDK 630* 114 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.2 |
237 |
| UTJECAJ MATIČNOG SUPSTRATA NA FIZIČKE I MINERALNE ZNAČAJKE TLA U PARKU PRIRODE MEDVEDNICA |
|
|
| Sažetak Matični supstrat, uz klimu, reljef, organizme i vrijeme, predstavlja jedan od pet glavnih pedogenetskih čimbenika. S pedogeneskog stajališta najvažnija su svojstva matičnog supstrata: mineralni i kemijski sastav, način i intenzitet trošenja te sadržaj biogenih elemenata. Cilj ovog rada je utvrditi utjecaj različitih matičnih supstrata na fizičke i mineralne značajke tla. Na području PP Medvednice na šest različitih litoloških cjelina otvoreno je 80 pedoloških profila: metamorfne stijene – dominantno škriljevci, metamorfne stijene – dominantno filiti, magmatske stijene, pješčenjaci, lapori i lako trošivi vapnenci. Uzorci tla uzeti su po horizontima, a analizirani su oni iz humusnoakumulatinog (A-horizont) i B-horizonta. Određeni su sljedeći parametri: debljina horizonata, dubina profila, udjel skeleta, garnulometrijski sastav tla, postojanost strukturnih mikroagregata i mineralni sastav tla (XRD) metodom rendgenske difrakcije. Rezultati istraživanja pokazuju da postoje statistički značajne razlike između različitih litoloških cjelina za sve promatrane varijable osim debljine horizonata. Najveće dubine tla su povrh laporovitih stijena, a najmanje na dolomitiziranim vapnencima, što je ponajprije uvjetovano načinom trošenja matičnog supstrata. Na svim istraživanim litološkim cjelinama, tla na području PP Medvednice vrlo su postojanih mikroagregata. U odnosu na B-horizont u humusnoakumulativnom horizontu utvrđena je veća postojanost strukturnih mikroagregata. Tla povrh lakotrošivih vapnenaca imaju statistički veći udjel gline i manji udjel krupnog i sitnog pijeska od tla ostalih litoloških cjelina. Za sve litološke cjeline teksturna oznaka najčešće je u rasponu od praškaste do glinaste ilovače, dok je na litološkoj cjelini povrh vapnenaca udjel gline statistički značajno veći, pa je teksturna oznaka u rasponu od praškaste glinuše do glinuše. Litološke cjeline povrh magmatskih i metamorfnih stijena imaju statistički značajno manji udjel minerala kvarca i veći udjel minerala klorita i feldspata u odnosu na sedimentne stijene. Ključne riječi: matični supstrat; litološka cjelina; fizičke i mineralne značajke tla; PP Medvednica |
autori: PERKOVIĆ, Ivan  ŠL PERNAR, Nikola ŠL BAKŠIĆ, Darko ŠL Nikola Glamočlija Vibor Roje | |
| Nera Bakšić, Darko Bakšić | UDK 630* 262+114.2 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.3 |
247 |
| KOLIČINE GORIVA I ZALIHE UGLJIKA U ŠUMSKOJ PROSTIRCI SASTOJINA ALEPSKOG BORA NA OTOKU MLJETU |
|
|
| Sažetak Sa stajališta šumskih požara, šumska prostirka se promatra kao potencijalno gorivo, no njena uloga i značaj u izmjeni tvari i energije, a poglavito ugljika u kontekstu aktualnih globalnih klimatskih promjena su veliki. Zbog toga se informacije o šumskoj prostirci tradicionalno koriste u modelima za procjenu opasnosti od šumskih požara te modelima za predikciju ponašanja i širenja šumskih požara, a u novije vrijeme i za procjenu emisija ugljika i drugih plinova te kvantificiranje zaliha ugljika. Glavni ciljevi ovog rada su: određivanje debljine, gustoće i količine pothorizonata šumske prostirke uz pripadajuće zalihe ugljika u sastojinama alepskog bora te izrada regresijskih modela debljine i količine šumske prostirke te debljine i zalihe ugljika, po pothorizontima i ukupno. Uzorkovanje šumske prostirke obavljeno je na području NP Mljet, u sastojinama alepskog bora, po debljinskim razredima: 0–50 cm, 100–150 cm i 200–250 cm opsega. Uzorkovanje je obavljeno po pothorizontima, a količine i udio organskog ugljika određene su za svaki pothorizont zasebno. Iz dobivenih rezultata vidljivo je da sastojine alepskog bora vežu značajne količine ugljika u svojoj prostirci, no uvjeti i zakonitosti nisu još dovoljno proučeni. U prilog tomu govore značajno veće debljine i količine šumske prostirke u sastojinama alepskog bora od onih do sada poznatih, pa je tako ispod stabala opsega 200–250 cm utvrđena srednja debljina prostirke od 9,0 cm i procijenjena količina od 94,3 Mg ha–1 sa zalihom ugljika od 37 Mg C ha–1. Regresijskom analizom utvrđena je statistički značajna veza debljina šumske prostirke s količinama prostirke i zalihama ugljika, te su dani regresijski modeli za OL pothorizont, zatim za OF1,OF2 i OH zajedno, kao i za ukupnu prostirku. Rezultati ovog istraživanja imaju praktičnu vrijednost u jednostavnijem kvantificiranju količina goriva i zaliha ugljika u šumskoj prostirci sastojina alepskog bora, koje se potom mogu koristiti u navedenim modelima. Inventarizacija šumskih goriva predstavlja osnovu za parametrizaciju i operativnu primjenu navedenih modela u Hrvatskoj. Ključne riječi: alepski bor; šumska prostirka; količine goriva; zalihe ugljika |
autori: Nera Bakšić BAKŠIĆ, Darko ŠL | |
| Zeynep Yavuz, Mustafa Yilmaz | UDK 630 + 232.3 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.4 |
257 |
| DORMANTNOST SJEMENA I MORFOLOGIJA BOBULJASTIH ČEŠERA I SJEMENA KOŠTUNIČAVE BOROVICE (Juniperus drupacea Labill.) U ISTOČNO MEDITERANSKOM PODRUČJU TURSKE |
|
|
| Sažetak Sirijska smreka, Juniperus drupacea Labill. je istočno mediteranska vrsta stabla koja pripada porodici Cupressaceae, roduJuniperoidae. J. drupacea trenutno pokriva geografsko područje južnog dijela Peloponeza u Grčkoj, južne dijelove Male Azije te sirijske i libanonske planine. Glavni dio područja te vrste u Turskoj podijeljen je na nekoliko središta, od kojih je najvažniji smješten u Taurskom gorju, Anti-Taurus gorju te planinama Amanos. Stablo je diecično, s konusnom krošnjom koja može doseći 10-20 (40) m visine. Mesnati češeri su ovalnog do okruglog oblika, 20-25 mm u promjeru, smećkasto-ljubičaste ili plavkasto-crne boje, te žućkasti i bjelkasti kada su zreli tijekom druge godine. Uglavnom imaju 3 sjemenke koje tvore karakterističnu košticu nalik na košticu koštičavog voća. Prirodna regeneracija sirijske smreke vrlo je teška zbog konzumacije od strane životinja, ispaše i sjemenki koje su objedinjene u drvenastu strukturu. Ovo je istraživanje provedeno kako bi se odredila morfologija sjemenke i češera te fiziologija sjemenke sirijske smreke, Juniperus drupacea Labill., koja potječe iz tri provincije (Kahramanmaraş, Mersin, Adana) u istočnomediteranskoj regiji Turske. Ukupno je izmjereno 11 morfoloških obilježja. Prosječna duljina češera bila je 22,49 mm, promjer češera 20,86 mm, a težina češera 4,659 g. Prosječna duljina, širina, debljina, težina sjemenke i težina pulpe sjemenke iznosile su redom 10,07 mm, 3,30 mm, 2,77 mm, 0,045 g i 2,220 g. Nakon morfološke analize, proveden je niz eksperimenata kako bi se odredila najbolja mjera stratifikacije radi prekidanja dormantnosti sjemenki sirijske smreke. Najveći postotak klijavosti dobiven je nakon tople i hladne stratifikacije (80,7%). Sjemenke koje su se prethodno hladile 8 tjedana te su namakane u 500 ppm GA3također su pokazale velik postotak klijavosti. Ovo je istraživanje također pokazalo da sjemeJ. drupaceaposjeduje morfološku dormantnost. Ključne riječi: Juniperus drupacea; morfologija češera i sjemena; dormantnost sjemena |
autori: Zeynep Yavuz Mustafa Yilmaz | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Ivica Tikvić, Damir Ugarković, Željko Zečić, Patrik Korijan, Davor Gašpar | UDK 630* 89 https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.5 |
263 |
| PRIRODNA NALAZIŠTA TARTUFA U HRVATSKOJ I EKOLOŠKI PROBLEMI NJIHOVOG RAZVOJA |
|
|
| Sažetak Tartufi su prirodne simbiotske gljive na šumskom drveću, koji se razvijaju u većini šumskih ekosustava Hrvatske. Posebna pozornost im se posvećuje zbog gastronomski vrlo traženog i skupog plodišta. Tartufi u Hrvatskoj se najintezivnije sakupljaju u šumama u Istri, iako je poznato da se plodišta tih gljiva razvijaju i u ostalim područjima primorske i kontinentalne Hrvatske sve do 600 m nadmorske visine. U radu su prikazana nova nalazišta tartufa u Hrvatskoj, kao i podaci o rasprostranjenosti tartufa u Europi. Gospodarenje tartufima u šumskim ekosustavima Hrvatske nije potpuno organizirano. Glavni problemi potrajnog gospodarenja tartufima u šumama su promjena ekoloških uvjeta, intenzivno i neorganizirano sakupljanje, kao i smanjenje vitalnosti stabala. U radu su prikazani najvažniji nepovoljni ekološki i drugi čimbenici za razvoj tartufa. Prikazane su mogućnosti unaprjeđenja proizvodnje tartufa u šumama i u plantažama tartufa, s posebnim naglaskom na gospodarenje staništem. Ključne riječi: tartufi; nalazišta tartufa; staništa tartufa; ekološki problemi; potrajno gospodarenje tartufima |
autori: TIKVIĆ, Ivica ŠL UGARKOVIĆ, Damir ŠL ZEČIĆ, Željko ŠL Patrik Korijan Davor Gašpar | |
| Nediljko Landeka, Martina Podnar | UDK 630* 453 https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.6 |
271 |
| NALAZ STRANE VRSTE Cinara (Cinara) cedri (HEMIPTERA; APHIDIDAE) U ISTRI, HRVATSKA |
|
|
| Sažetak Lisna uš Cinara cedri strana vrsta hrvatske apidofaune, zabilježena je na području Pule (Istra, Hrvatska) na libanonskom cedru (Cedrus libani). Uz morfološku, provedena je i molekularna identifikacija vrste. Standardizirani fragment mitohondrijskog gena za podjedinicu I citokrom c oksidaze (tzv. DNA barkod regija) korišten je kao molekularni biljeg. Monitoringom u razdoblju od 2013. do 2015. godine nisu utvrđene populacije ove vrste na širem području niti povećana brojnost na istoj lokaciji. Ključne riječi: Aphididae; Cinara cedri; Pula; Hrvatska; strana vrsta; DNA barkodiranje |
autori: Nediljko Landeka Martina Podnar | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Tikvić, Ugarković, Peles, Knežić, Medunić-Orlić, Marinić, Butorac, Čmrlec, Koharević, Nazlić, Pavlinović, Špika, Tomić | UDK 630* 272 + 901 https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.7 |
277 |
| PROCJENE USLUGA ŠUMSKIH EKOSUSTAVA I OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA PARK ŠUME MARJAN U SPLITU |
|
|
| Sažetak Usluge šumskih ekosustava i funkcije šuma imaju slično značenje, iako se djelomično razlikuju. Funkcije šuma se odnose na namjenu i svrhu šuma od kojih ljudi imaju koristi, dok su usluge šumskih ekosustava posljedice i rezultati funkcija šuma, odnosno koristi od ekosustava za čovjeka i okoliš. Usluge šumskih ekosustava se odnose na sve funkcije šuma, dok se općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) odnose samo na one funkcije šuma od kojih svi ljudi imaju koristi. Park šuma Marjan (PŠM) sa svojim različitim ekosustavima pruža brojne usluge i koristi stanovnicima Splita, posjetiteljima park šume i drugim organizmima. U Park šumi Marjan koja je površine od oko 300 ha, najzastupljeniji su šumski ekosustavi koji zauzimaju 2/3 park šume. U radu je po prvi puta definirano 28 usluga šumskih ekosustava PŠM na temelju međunarodne podjele usluga ekosustava i drugih podjela OKFŠ. Pomoću anketnog upitnika napravljeno je rangiranje tih usluga. Pet najvažnijih usluga šumskih ekosustava bile su stvaranje čistog i svježeg zraka, pružanje prirodnog prostora za rekreaciju, pružanje prirodnog prostora za odmor, stvaranje kisika i pružanje prirodnog prostora za edukativne aktivnosti. Procjena novčanih vrijednosti pet najvažnijih usluga šumskih ekosustava napravljena je na temelju određenih kriterija i indikatora. Procijenjene vrijednosti pojedinih najvažnijih usluga šumskih ekosustava iznosile su od 700 do 77.000 kn po hektaru godišnje. Procijenjena ukupna vrijednost pet najvažnijih usluga šumskih ekosustava iznosila je 122.000 kn po ha godišnje, odnosno oko 24,4 milijuna kn godišnje za 200 ha šuma PŠM. Napravljena je i aproksimativna procjena vrijednosti preostalih 23 usluge šumskih ekosustava PŠM. Ukupna procijenjena vrijednost svih 28 usluga šumskih ekosustava PŠM iznosila je oko 708.000 kn po ha godišnje, odnosno oko 141,6 milijuna kn godišnje za 200 ha šuma PŠM. Analizirane su i vrijednosti općekorisnih funkcija šuma dobivene na temelju procjene općekorisnih funkcija šuma prema programu gospodarenja za PŠM, zatim na temelju procjene općekorisnih funkcija mediteranskih šuma i na temelju godišnjeg iznosa naknade za općekorisne funkcije šuma. Procjene su iznosile od 200 kn do 402.000 kn po ha godišnje. Procjene novčanih vrijednosti usluga ekosustava, pa tako i šumskih ekosustava, imaju važnu ulogu u planovima zaštite, upravljanja i gospodarenja ekosustavima, kao i pri smanjivanju nepovoljnih ljudskih utjecaja na ekosustave i njihove usluge o kojima ovisi blagostanje sadašnjih i budućih generacija. Ključne riječi: usluge šumskih ekosustava; općekorisne funkcije šuma; Park šuma Marjan; procjene usluga ekosustava |
autori: TIKVIĆ, Ivica ŠL UGARKOVIĆ, Damir ŠL Ivan Peles Ivan Knežić Gabrijela Medunić-Orlić Srđan Marinić BUTORAC, Lukrecija ŠL Antonela Čmrlec Robert Koharević Marija Nazlić Slađana Pavlinović Matea Špika Robertina Tomić | |