|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 1-2/2017 3-4/2017 5-6/2017 7-8/2017 9-10/2017 11-12/2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
1-2/2017 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 5 | |
| OČEKUJEMO STRUČNI ISKORAK U ŠUMARSTVU |  
|
|
| RIJEČ UREDNIŠTVA Ovih dana konačno smo dočekali dugo očekivanu promjenu na kormilu trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. O radu i kritici rada dosadašnje Uprave, Hrvatsko šumarsko društvo više se puta decidirano izjašnjavalo, posebice u ovoj rubrici, tražeći odgovore na različita stručna pitanja, no odgovora, a niti stručne polemike nije bilo, već samo bahato ignoriranje i odmazda, sve do otkazivanja pretplate na ovaj časopis. Za svaki novi početak osnovno je utvrditi činjenično stanje kao temelj novoga programa/plana rada. Stoga dobronamjerno savjetujemo novoj Upravi da si kroz odgovore na naša postavljena pitanja, stručne kritike i sugestije, posebice kroz dva teksta iz rubrike Izazovi i suprotstavljanja u br. 11-12/2016. i tekst UO HŠD-a „Kako Hrvatsko šumarsko društvo promišlja šumarstvo Hrvatske“ u br. 11-12/2015., olakša uvid u činjenično stanje. Naše dobronamjerne kritike i sugestije išle su u smjeru upozoravanja na ono što je u šumi nestručno rađeno i ono što nažalost nije rađeno, a trebalo je raditi, no to bi onda išlo na uštrb dobiti koja je Upravi bila jedini cilj, bez obzira na posljedice po šumu. Naravno, osvrtali smo se i na potrebe racionalnog korištenja svih benefita šume i šumarstva, što je također izostalo. Zalagali smo se i zalažemo se za decentralistički oblik upravljanja šumskim bogatstvom, očekujući puno veće ovlasti rukovoditelja UŠ Podružnica i nastavno šumarija, pa i revira, kao najboljih poznavatelja odnosnih šumskih resursa i potrajnog gospodarenja istima. Takav način gospodarenja osigurat će sveobuhvatnu korist vlasniku/državi, ali i lokalnoj zajednici, na što se očigledno zaboravilo. Naše stajalište glede stanja u šumarstvu nikada nije bilo deklarativno, nego je počivalo na činjenicama. Tako i ovdje, zagovarajući decentralizaciju upravljanja koristimo podatke iz brošure „Hrvatsko nacionalno blago“ u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) – iz članka „Šume i šumarstvo“, naših akademika Matića i Anića. Kompleksnost gospodarenja šumama u pojedinim dijelovima Hrvatske, koja je jedna od najšumovitijih zemalja u Europi (pola ha po stanovniku), i izbora kvalitetnih šumarskih stručnjaka, ogleda se ponajprije u šumskoj vegetaciji koju tvore 102 šumske zajednice, sa čak oko 260 drvenastih vrsta i 94 vrste drveća. Zagovarajući pak nužne radove koji osiguravaju potrajno gospodarenje šumama i poboljšanje kvalitete naših šuma, a time i njihovih vrijednosti, iz istog članka navodimo kako je njih 5 % vrlo dobre kakvoće, 22 % dobre, 43 % srednje i 29 % loše kakvoće, s time da je 45 % najkvalitetnijih nizinskih šuma ocijenjeno vrlo dobrim. Ulaganje u poboljšanje navedene strukture vidljivo bi se očitovalo u ne samo većoj sirovinskoj osnovici koju je isključivo zagovarala dosadašnja Uprava, nego i ostalim benefitima šume, posebice njenoj općekorisnoj funkciji. Kada smo postavljali pitanja glede kašnjenja ili pak izostavljanja uzgojnih radova i pogubni učinak toga na budućnost sastojine, primjerice u odnosu na našu najvrjedniju vrstu drveća hrast lužnjak, pa i kitnjak (prema odnosnoj brošuri HAZU hrast lužnjak je zastupljen s 14,83 %, a kitnjak s 8,35 %), podsjećamo na ono što smo na Fakultetu učili o toj vrsti drveća, a zaboravljamo ta znanja primijeniti. Koristeći tekstove iz monografije „Hrast lužnjak u Hrvatskoj“ navodimo ponajprije uzgojne faze: ponik, pomladak (mlađi i stariji), mladik (mlađi i stariji), mlada, srednjedobna i starija sastojina. Tako je primjerice u starijem mladiku (15-20 god.) kulminacija visinskog prirasta i maksimalni prirast krošnje u širinu, tu se prepoznaju stabla budućnosti, što u mladoj sastojini rezultira diferencijacijom stabala i izdvajanjem u etaže. S gospodarskog stajališta imamo: koljik, letvik, stadij stupovlja i naposljetku stadij pilanske oblovine, gdje od letvika kreću prorjede i dolazi do diferencijacije u visinske, debljinske i vrijednosne razrede. U srednjedobnoj sastojini postepeno opada biološki potencijal glede reagiranja na njegu sastojine (50-70 god.) kada je već formirana struktura sastojine, pa je pitanje kakvi smo stručnjaci i kako smo optimalno iskoristili određeni potencijal šumskog staništa. Na to smo neprestano upozoravali, jer svaki razvojni stadij, a ne samo navedeni, zahtijeva pravovremenu intervenciju, koja doduše predstavlja određeni trošak, ali i korist, posebice u budućnosti. U ovome dvobroju toliko, a u sljedećemu ćemo pozornost sa sličnim podupirućim podacima obratiti na ostalo: o šumi kao infrastrukturnoj kategoriji, općekorisnim funkcijama šume, o odnosima s preradom drva, o odnosu društva i politike prema šumi i šumarstvu i slično. <br>Uredništvo |
autori: Uredništvo HŠD   | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Ivan ANDRIĆ, Davorin KAJBA | UDK 630* 111.8 + 181.8 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.1 |
7 |
| UTJECAJ KLIMATOLOŠKIH PARAMETARA NA POČETAK OTVARANJA PUPOVA POLJSKOG JASENA (Fraxinus angustifolia Vahl) |
|
|
| Sažetak Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) je brzorastuća heliofilna vrsta, koja u Hrvatskoj tvori veće ili manje prirodne šumske komplekse duž toka rijeke Save. Jedna je od ekonomski najvažnijih vrsta šumskoga drveća, no uzmemo li u obzir značaj poljskog jasena s ekološkog gledišta, tada mu je vrijednost nemjerljivo viša. Glavni problemi u prirodnim sastojinama poljskog jasena su smanjena vitalnost i odumiranje stabala te izostanak redovnog plodonošenja, čiji se uzroci ogledaju u sinergiji više biotičkih i abiotičkih čimbenika, kao i šumskouzgojnih zahvata. Kritični prioriteti u pogledu budućnosti klime su upravljanje vodnim resursima i razumijevanje utjecaja klimatskih promjena na biljni pokrov u kojem fenologija predstavlja najbolji instrument za detekciju i procjenu klimatskih promjena. U podnebljima s izraženim vremenskim sezonalnostima šumsko drveće se na te uvjete rasta prilagođava fenologijom, te je u svrhu procjene mogućih utjecaja klimatskih promjena na uspijevanje različitih šumskih ekosustava važno razumijeti klimatske parametre koji izravno utječu na fenološka ispoljavanja. Fenološka istraživanja su provedena u klonskoj sjemenskoj plantaži na području UŠP Nova Gradiška (sjemenska regija srednja Posavina). Istraživanja su obuhvatila 168 biljaka (42 klona sa po četiri ramete po klonu) kroz četiri vegetacijske sezone. Ciljana faza fenoloških motrenja bila je faza u kojoj je vidljivo bubrenje te djelomično razdvajanje ljuski pupa. U svrhu fenološkog modeliranja izabrana su tri klimatološka parametra (temperatura, oborine i insolacija) s tri različita početna datuma zbrajanja (1. studeni; 1. prosinac i 1. siječanj). Sve dnevne vrijednosti temperatura, oborina i insolacije preuzete su od DHMZ (Državni hidrometeorološki zavod) s meteorološke postaje Gorice udaljene jedan km od klonske sjemenske plantaže. Prvi korak bio je utvrditi korelacijski odnos između početka listanja i devet različitih varijabli, za što je korištena Spearman-ova korelacija (rs). Linearnom regresijom analizirani su svi setovi podataka zasebno za cijeli period istraživanja (2012., 2014., 2015., 2016.). Multivarijatnom regresijom ispitan je najbolji podskup varijabli za opisivanje početka listanja. Prvotno su pomoću funkcije leap ispitana po tri najbolja podskupa za svaku veličinu, koji su kasnije rangirani po R2 kriteriju. U završnom dijelu izrađeni su modeli kroz stepwise metodu i funkciju step, a na osnovi Akaike informacijskog kriterija (AIC). Za sve tri varijable temperaturnih suma (TEMP_NOV; TEMP_DEC; TEMP_JAN) u odnosu na početak listanja nije utvrđena korelacija (rs=-0,003; rs=-0,056; rs=-0,086). Korelacijski odnosi s oborinama su pozitivni (PREC_NOV; PREC_DEC; PREC_JAN) te su po svojim vrijednostima između temperature i insolacije (rs=0,049; rs=0,372; rs=0,247). Koeficijenti korelacije za varijable insolacije (INS_NOV; INS_DEC; INS_JAN) su također pozitivni i u odnosu na ostala dva parametra (temperatura i oborine) pokazuju najznačajnije vrijednosti (rs=0,712; rs=0,652; rs=0,643), kako je prikazano na slici 1. Linearnim regresijskim analizama R2 dobivene su sljedeće vrijednosti za varijable temperature: TEMP_NOV, R2=0,0000055763; TEMP_DEC, R2=0,02232327; TEMP_JAN, R2=0,06649362, za oborine: PREC_NOV, R2=0,01296022; PREC_DEC, R2=0,1739241, PREC_JAN, R2=0,000582928, a za insolaciju: INS_NOV, R2=0,5903499; INS_DEC, R2=0,5108205, INS_JAN, R2=0,3673219 (tablica 1). Najznačajnije vrijednosti R2 (INS_NOV, INS_DEC, INS_JAN i PREC_DEC) prikazane su i grafički na slici 2. Multivarijantnom regresijskom analizom, a na osnovi funkcije leap ispitana su po tri najbolja podskupa za svaku veličinu podskupa te su zatim rangirani po R2 kriteriju (slika 3). Iz grafikona se zaključuje da je za najnižu vrijednost R2 od 0,99 potrebno uključiti pet varijabli (TEMP_NOV, TEMP_JAN, INS_DEC, INS_JAN i PREC_DEC), a za najvišu vrijednost osam varijabli (sve osim INS_DEC). Zadnji korak testiranja utjecaja okolišnih varijabli na početak listanja bila je također multivarijatna regresijska analiza sa stepwise metodom i step funkcijom. Korišten je Akaike informacijski kriterij (AIC, manje vrijednosti – značajniji utjecaj). Rezultati stepwise multivarijatne regresijske analize prikazani su u tablici 2. Najbolji model za opisivanje početka listanja po AIC kriteriju je peti model. Od sva tri ispitana klimatološka parametra (temperatura, oborine i insolacija) i to kroz sve provedene analize u radu, insolacija se pokazala kao čimbenik koji najznačajnije opisuje početak listanja kod poljskog jasena. Ključne riječi: klimatske promjene; temperatura; insolacija; oborine; fenologija |
autori: ANDRIĆ, Ivan ŠL KAJBA, Davorin ŠL | |
| Ivan BALENOVIĆ, Ante SELETKOVIĆ, Renata PERNAR | UDK 630* 587 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.2 |
15 |
| USPOREDBA TOČNOSTI PROCJENE STRUKTURNIH ELEMENATA SASTOJINA FOTOGRAMETRIJSKOM IZMJEROM AEROSNIMAKA RAZLIČITIH PROSTORNIH REZOLUCIJA |
|
|
| Sažetak U radu je istražena mogućnost primjene digitalnih aerosnimaka visokih prostornih rezolucija za procjenu glavnih strukturnih elemenata sastojina (srednji sastojinski promjer i visina, broj stabala, temeljnica i volumen). Za dio gospodarske jedinice ‘Donja Kupčina – Pisarovina’ (14 odsjeka) na sistematskom uzorku ploha provedena je manualna (klasična/analogna) stereo fotogrametrijska izmjera na aerosnimkama GSD 30 cm i 10 cm (GSD – eng. Ground Sample Distance). Svakom stablu na plohi određena (interpretirana) je vrsta drveća, izmjerena visina i delineirana krošnja, na temelju čega su procijenjeni glavni strukturni elementi sastojina. Kako bi se utvrdila točnost fotogrametrijski procijenjenih strukturnih elemenata sastojina provedena je usporedba s podacima terenske izmjere. Rezultati provedenog istraživanja potvrdili su velik potencijal primjene digitalnih aerosnimaka visokih prostornih rezolucija u stereomodelu pri inventuri šuma. Usporedbom rezultata fotogrametrijske izmjere na digitalnim aerosnimkama GSD 30 cm i GSD 10 cm s rezultatima terenske izmjere utvrđeno je da aerosnimke GSD 30 cm pružaju mogućnost procjene srednjih sastojinskih visina, sastojinske temeljnice i volumena s gotovo jednakom točnošću kao i aerosnimke GSD 10 cm. Međutim, pogreške procijene srednjeg sastojinskog promjera i broja stabala bile su gotovo dvostruko veće na aerosnimkama GSD 30 cm nego na aerosnimkama GSD 10 cm. Stoga se može zaključiti kako aerosnimke GSD 10 cm sveukupno daju bolje rezultate procjene strukturnih elemenata sastojina, jer prikazuje strukturu sastojine bliže stvarnoj. Ključne riječi: inventura šuma; stereofotogrametrija; vizualna interepretacija; digitalne aerosnimke; digitalna fotogrametrijska stanica |
autori: BALENOVIĆ, Ivan ŠL SELETKOVIĆ, Ante ŠL PERNAR, Renata ŠL | |
| Nedim TUNO, Admir MULAHUSIĆ, Jusuf TOPOLJAK, Alma ELEZOVIĆ | UDK 630* 582 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.3 |
29 |
| ISPITIVANJE POLOŽAJNE TOČNOSTI GRANICA ŠUMSKIH PODRUČJA DOBIVENIH OBJEKTNO – ORIJENTIRANOM KLASIFIKACIJOM MULTISPEKTRALNIH SNIMAKA |
|
|
| Sažetak Poznavanje položajne točnosti geoprostornih informacija o šumama, dobivenih interpretacijom satelitskih snimaka, ima veliko značenje. Posljedice odluka koje su temeljene na podacima nedovoljne ili nepoznate kvalitete mogu biti vrlo negativne. U ovome radu istražena je točnost zatvorenih linijskih objekata kojima su predstavljene granice šumskog pokrova. Implementacijom postupka segmentacije snimke korištenjem svih multispektralnih kanala te klasifikacijom tako definiranih segmenata pomoću posebnih pravila, efikasno su izdvojene površine pod šumama. Empirijskom analizom temeljenom na usporedbi testnog i referentnog linijskog sadržaja, pokazano je da kartografska generalizacija doprinosi poboljšanju točnosti granica šuma, te da adekvatna obrada podataka daljinskih istraživanja srednje prostorne rezolucije može rezultirati vektorskim podacima zadovoljavajuće kvalitete. Ključne riječi: Landsat; objektno – orijentirana klasifikacija šuma; kartografska generalizacija; položajna točnost |
autori: Nedim TUNO Admir MULAHUSIĆ Jusuf TOPOLJAK Alma ELEZOVIĆ | |
| Adrienne ORTMANN-AJKAI, Gábor CSICSEK, Márió LUKÁCS, Ferenc HORVÁTH | UDK 630* 239 + 226 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.4 |
39 |
| PROCES POMLAĐIVANJA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) U STROGO ZAŠTIĆENOM ŠUMSKOM REZERVATU U JUŽNOJ MAĐARSKOJ |
|
|
| Sažetak Nedovoljno uspješno prirodno pomlađivanje hrasta lužnjaka Quercus robur L. u poplavnim šumama velik je problem i za šumarsku proizvodnju, kao i za zaštitu prirode, jer dovodi do značajnih promjena u sastavu šuma. Pasivna zaštita poplavnih lužnjakovih šuma zatvorenog sklopa pokazala se neuspješnom ne samo s ekonomskog stajališta, nego i sa stajališta zaštite šuma. Najveća prepreka istraživanju prirodnog pomlađivanja lužnjakovih šuma je nedostatak strogih šumskih rezervata u kojima se očituju prirodni procesi. Naša istraživanja provedenasu u strogom rezervatu u južnoj Mađarskoj, a zapažanja o razvoju hrastovih šuma uključila su sve vrste drveća. Sadašnja struktura sastojine stare 120 godina, koja se spontano razvijala prethodnih 17 godina uzorkovana je prema Državnom Protokolu za Šumske Rezervate, a podaci su statistički analizirani pomoću metode osnovnih komponenti (PCA). Promjene strukture sastojina opisane su na temelju usporedbe sadašnjeg stanja i stanja koje je zabilježeno u fitocenološkim snimkama po Braun-Blanquet-u iz 1995-96. godine. Uz detaljne studije sastojine poplavne lužnjakove šume, predstavili smo i proces pomlađivanja šume zatvorenog sklopa s dominacijom lužnjaka te sastojine gloga Crataegus monogyna koja ima izgled šume u početnoj razvojnoj fazi. Naši rezultati dobijeni su na temelju analize pasivne zaštite šuma tijekom 17 godina, potvrdili su da zaštita šuma bez ikakvih intervencija pomaže ostvarivanju prirodnih procesa, ali ne i očuvanju lokalnih prirodnih vrijednosti, niti obnavljanju ekonomski vrijednih sastojina hrasta lužnjaka, a zaključci mogu biti korisni pri donošenju odluka vezanih za zaštitu prirode. Ključne riječi: Quercus robur; spontana dinamika; zajednica Crataegus monogyna; strogi šumski rezervat; pasivna zaštita |
autori: Adrienne ORTMANN-AJKAI Gábor CSICSEK Márió LUKÁCS Ferenc HORVÁTH | |
| Gonca Ece ÖZCAN | UDK 630* 453 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.5 |
47 |
| PROCJENA POPULACIJE Ips sexdentatus S OBZIROM NA ULOV U FEROMONSKIM KLOPKAMA I NJIHOVE ŠTETNOSTI U NE-EPIDEMIJSKIM UVJETIMA |
|
|
| Sažetak Jedan od najvažnijih čimbenika prirodne ravnoteže u šumama su insekti, koji čine dio ekološke raznolikosti. Pod utjecajem stalnih promjena, šumski su ekosustavi pod utjecajem kukaca potkornjaka na niskoj razini ili velikom prostoru. Pritisak Ips sexdentatus, jedne od najvažnijih štetočina u crnogoričnim šumama te glavne vrste u Turskoj, može s vremena na vrijeme biti na osjetljivoj razini. Ovom je studijom otkriveno da kukci odrade dva leta u regiji, prvi let započinje početkom svibnja, nastavlja se do sredine lipnja, dok drugi započinje sredinom lipnja i nastavlja se do početka rujna. Broj uhvaćenih kukaca u mamcima tijekom prvog i drugog perioda leta bio je statistički različit, te je prosječan broj kukaca u prvom periodu bio veći od broja kukaca u drugom periodu. Kada su se rezultati uhvaćenih kukaca u feromonske mamce procijenili na mjesečnoj razini, uočilo se da nema statističkih razlika između lipnja, srpnja i kolovoza, dok se prosječan broj za svibanj statistički razlikovao od drugih mjeseci. Nije pronađena značajna razlika između prosjeka broja I. sexdentatus uhvaćenih feromonskim mamcima na suncu i u sjeni. Nije otkriveno odumiranje na stablima promatranog područja zbog štete od kukaca nakon njihova leta, no, identificiran je omjer štete od kukaca od 16,38% po hektaru. Pronađena je statistički značajna razlika između određenih klasa prema promjeru vezano za štetu od kukaca. Ključne riječi: kukci potkornjaci; Ips sexdentatus; šteta; feromonski mamac; gustoća populacije |
autori: Gonca Ece ÖZCAN | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Alen BERTA, Vladimir KUŠAN, Josip KRIŽAN, Denis STOJSAVLJEVIĆ, Dalibor HATIĆ | UDK 630* 923 https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.6 |
57 |
| POSJEDOVNE I POVRŠINSKE ZNAČAJKE ŠUMA ŠUMOPOSJEDNIKA U HRVATSKOJ PREMA REGIJAMA |
|
|
| Sažetak Privatne šume prema Šumskogospodarskoj osnovi RH 2006-2015 zauzimaju 22 % ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u RH tj. oko 600.000 ha. Neke od značajki privatnih šuma su: da se radi o sitnim česticama i posjedima, na istoj površini nalazi se veći broj posjednika te iznimna nesređenost podataka u katastru. U ovom radu obrađeni su podaci o česticama i posjednicima iz 319 katastarskih općina (KO) raspoređenih u 5 regija Republike Hrvatske tj. u 53 gospodarske jedinice šuma šumoposjednika. Površinski uzorak predstavlja 8,74 % RH tj. prema ŠGO RH 15,69 % privatnih šuma RH. Osim prikaza sumarnih podataka po regijama, provedene su i dvije klaster analize radi dodatne karakterizacije regija. Prva klaster analiza se odnosi na varijable posjedništva: srednja površina čestica unutar KO obuhvaćenih programima gospodarenja šumama šumoposjednika (u daljem tekstu Programima), srednja površina posjeda unutar KO obuhvaćenim Programima te srednja količina posjednika na posjedovnim listovima unutar KO obuhvaćenim Programom. Druga klaster analiza se odnosi na varijable površina: ukupna površina KO, omjer zašumljenih površina šumama šumoposjednika pojedinačnih KO te omjer „nešumskog“ zemljišta prema katastarskom načinu uporabe obuhvaćenih Programima. Ovo istraživanje dalo nam je uvid u najizraženiju značajku određene regije, kao i u jedinstvene odnose unutar promatranih značajki svake regije. Analizom je utvrđeno da se regije Istra i Kvarner, Slavonija te središnja Hrvatska više razlikuju od ostalih po vlasničkim varijablama, dok su regije Dalmacija te Gorski kotar i Lika bolje okarakterizirane prostornim varijablama. Također, kao rezultat klaster analiza potvrđeno je više zakonitosti vezanih za veličinu šumske čestice i količinu posjednika tj. za udio privatnih šuma u KO i udio „nešumskog“ zemljišta obuhvaćenim Programima. Ključne riječi: privatne šume; čestice; posjed; šumoposjednici; klaster analiza |
autori: Alen BERTA KUŠAN, Vladimir ŠL Josip KRIŽAN STOJSAVLJEVIĆ, Denis ŠL HATIĆ, Dalibor ŠL | |