+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
1-2/2016
3-4/2016
5-6/2016
7-8/2016
9-10/2016
11-12/2016
+ 2017
new


HR  EN   

11-12/2016

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*      TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   537
PRVA KONFERENCIJA OVLAŠTENIH INŽENJERA ŠUMARSTVA I DRVNE TEHNOLOGIJE      
RIJEČ UREDNIŠTVA
U godini velikih šumarskih obljetnica jedna od mlađih šumarska institucija u Republici Hrvatskoj, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, sredinom listopada obilježila je 10 godina svoga postojanja organizacijom Prve konferencije ovlaštenih inženjera i drvne tehnologije. Trebalo je proteći puno desetljeće da se dogodi okupljanje ovlaštenih inženjera, a sama zbivanja na konferenciji pokazala su koliko je bilo potrebno i ranije organiziranje takvog skupa.
Više o samoj konferenciji možete pročitati na internetskoj stranici Komore, ali i u tekstu na stranicama ovoga broja Šumarskog lista. Zbog toga je naglasak u Riječi Uredništva na postavljenoj dijagnozi sadašnjeg stanja Komore s pitanjima za budućnost koja su postavili predsjednik Komore prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky i predsjednik Razreda inženjera šumarstva prof. dr. sc. Tiboro Pentek u prezentaciji “HKIŠDT – kako dalje?” Nakon prvog desetljeća djelovanja Komore nekako se podrazumijeva kao osnovno pitanje da li je Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije ispunila očekivanja iskazana prilikom osnutka. Vjerojatno nitko nije mogao slutiti da će omjer dva strukovna razreda, koji su u Skupštini Komore jednako zastupljeni, biti tako nesrazmjeran po broju ovlaštenih inženjera s 30 puta većom zastupljenosti ovlaštenih inženjera šumarstva prema inženjerima drvne tehnologije. Sljedeće pitanje je pečat ovlaštenoga inženjera, njegovo korištenje i na kraju potreba. Da li se uvođenjem pečata bez dovoljne prepoznatljivosti u praksi zaštitila struka, što je svakako bila nakana prilikom osnutka Komore. Često se spominju pravila struke, ali da li ih imamo i jesu li ona definirana nekim smjernicama, bilo je još jedno postavljeno pitanje. Neusklađenost različitih zakona (o šumama i gradnji), kao i nedorečenost ili nejasnost pojedinih zakonskih odredbi (samoizrada), neprepoznatljivost magistra / inženjera urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša, provođenje stručnih usavršavanja i ishodi učenja, način polaganja stručnog ispita, licenciranje izvoditelja, kontrola izvođenja radova na terenu, nevidljivost struke (inženjeri i tehničari) u šumi kod licenciranih izvoditelja te sudjelovanje ovlaštenih inženjera uglavnom iz jedne tvrtke u povjerenstvima, niz je pitanja koja postoje godinama, a čijim bi se rješavanjem unaprijedilo stanje u sektoru i opravdala očekivanja zamišljena osnivanjem Komore.
Ovlasti Komore jednako se odnose na sve ovlaštene inženjere zaposlene u državnom i privatnom sektoru, kao što i Zakon o šumama te drugi zakonski i podzakonski akti jednako tretiraju šume, bez obzira na vrstu vlasništva. Usprkos tomu, sveukupno stanje privatnih šuma nije bilo poraznije nego u posljednje vrijeme. Ovdje je očito izostala zaštita šume kao resursa i općeg dobra, a što je trebalo biti poboljšano i reguliranjem šumarske profesije.
Općeniti zaključak konferencije je da su temeljito pripremljeni okrugli stolovi, cjelodnevni boravak na jednom mjestu i glad struke za sučeljavanjem stavova, pokazali kako ovaj način stručnog usavršavanja ima svoju kvalitetu i prednost pred kraćim, u prosjeku jednosatnim, predavanjima kao najčešćem obliku stručnog usavršavanja. Naravno da to zahtijeva mnogo više financijskih i ljudskih resursa i iste nije moguće često organizirati, ali u razdobljima od dvije do tri godine svakako bi trebalo.
Vrijeme provedeno u neformalnom druženju i polemiziranju o sektorskim temama također je doprinijelo uspjehu konferencije. Vrijednost konferencije je što se na jednom mjestu mogu susresti ovlašteni inženjeri iz raznih institucija i na raznim položajima u struci te svatko dati viđenje iz svoga kuta. Problemi koji se javljaju u operativi tako se bolje sagledavaju. Izneseno na konferenciji dobra je podloga za zajedničko promišljanje brojnih članova Komore u smjeru poboljšanja zakonske regulative i njegove provedbe u praksi. Sudjelovanje sudionika konferencije u raspravi ukazuje da je potrebno aktivnije uključivanje svih članova Komore u njen rad u svrhu rješavanja aktualnih problema koji se pojavljuju na terenu, što je bio i zaključak u izlaganju predsjednika Komore prof. dr. sc. Tomislava Poršinskog.
Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije čestitamo desetogodišnjicu rada i želimo ubuduće još uspješnije djelovanje na zaštiti struke.
Svim članovima Hrvatskoga šumarskog društva, kao i čitateljima Šumarskog lista sretni božićni i novogodišnji blagdani, uz puno dobrih osobnih i poslovnih ostvarenja u novoj 2017. godini.
<br>Uredništvo


    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Damir DRVODELIĆ, Milan ORŠANIĆ  UDK 630* 232.3
(Fraxinus angustifolia Vahl.) (001)
539
PROCJENA VITALITETA SVJEŽEG I PRELEŽALOG SJEMENA POLJSKOG JASENA (Fraxinus angustifolia Vahl)      
Sažetak
U radu se uspoređuje vitalitet svježe sakupljenog i preležalog sjemena poljskog jasena kao jedne od glavnih vrsta drveća u posavskim nizinskim šumama i nama zanimljive zbog brzine rasta, kratke ophodnje, u usporedbi sa hrastom lužnjakom te tehničke vrijednosti drva. Sjeme vrsta roda Fraxinus spp. često ima perikarp koji je nepropustan za kisik, metaboličke inhibitore u endospermu i embrijima, nedozrele embrije ili nedostatak tvari koje potiču rast u embrijima. Dormantnost sjemena najčešće se savladava toplo-vlažnim i hladno vlažnim postupkom. Sjeme je sakupljano je u G. J. Josip Kozarac kojim gospodari šumarija Lipovljani. Procjena vitaliteta sjemena koje je najranije sakupljeno (21. 08.) obavljena je topografskom metodom tetrazola i u skladu s ISTA pravilima. Sjeme poljskog jasena (urod 2013.) u rasadniku Brestje stavljeno je na stratifikaciju na otvorenom 16. 1. 2015. godine, a sijano 21. 3. 2015. godine. Stratifikacija je trajala 64 dana. Preležalo sjeme poljskog jasena sakupljeno je 20.10.2015. godine. Procjena vitaliteta obavljena je istom metodologijom kao u slučaju svježeg sjemena. Svježe sjeme imalo je vitalitet od 91 %. Nevitalnog sjemena bilo je 9 %, od čega najveći postotak otpada na šturo sjeme (5 %), slijedi insektima oštećeno sjeme (3 %) i sjeme kod kojega je embrio i endosperm imao neobojene površine ili nekroze. Preležalo sjeme imalo je vitalitet od 87%. Nevitalnog sjemena bilo je 13 %, od čega najveći postotak otpada na sjeme kod kojega je embrio s neobojenim površinama ili nekrozama, a endosperm potpuno obojen (10 %). Sjemena kod kojega je embrio i endosperm s neobojenim površinama ili nekrozama bilo je 3 %. Od nevitalnog preležalog sjemena utvrđeno je kako najprije dolazi do razvoja nekroza ili truleži na embriju, a zatim se ona širi na endosperm. Od nekroza ili truleži na embriju primijećene su one s potpunom nekrozom, nekrozom kotiledona, hipokotila i plumule, hipokotila i radikule i samo radikule. Bez obzira na vitalitet od 82%, rasadnička klijavost sjemena u proljeće 2015. godine u rasadniku Brestje iznosila je 0%. Utvrđena je statistički značajna razlika između vitaliteta svježeg i preležalog sjemena. Preležalo sjeme imalo je za 4 % manji vitalitet od svježeg sjemena. Na osnovi ovih istraživanja može se preporučiti početak sakupljanja sjemena poljskog jasena od druge polovice mjeseca kolovoza, jer takvo sjeme pokazuje visoki vitalitet. Kod sjetve sjemena u rasadniku treba voditi brigu o njegovoj starosti, predsjetvenoj pripremi i vremenu sjetve. Preporuka je za buduću rasadničku proizvodnju sadnica poljskog jasena generativnim načinom utvrditi optimalnu vrstu i trajanje stratifikacije sjemena s obzirom na mikroreljefne različitosti rasta matičnih stabala s kojih je sakupljano sjeme (bara, niza, greda), klimu i sjemensku rajonizaciju.

Ključne riječi: vitalitet sjemena; metoda tetrazola; poljski jasen; ISTA pravila; dormantnost sjemena

    autori:
    DRVODELIĆ, Damir      ŠL
    ORŠANIĆ, Milan      ŠL
 
Stefan F. WIRTH, Olivia WEIS, Milan PERNEK  UDK 630* 453 (001) 549
COMPARISON OF PHORETIC MITES ASSOCIATED WITH BARK BEETLES Ips typographus AND Ips cembrae FROM CENTRAL CROATIA      
Summary
In different locations of Croatia (Nova Gradiška, Koprivnica, Gospić and Jastrebarsko) adults and developmental stages of Ips cembrae, the large larch bark beetle, and Ips typographus, the European spruce bark beetle, were collected from Picea abies, Larix decidua und Pinus sylvestris together with substrate from their breeding galleries and examined for phoretic mites. Four different mite species were identified by collecting specimens directly from the beetles:
Iponemus gaebleri (Tarsenomidae), Histiostoma piceae (Astigmata, Histiostomatoidea), Dendrolaelaps quadrisetus (Gamasina) and Urobovella sp. (Uropodidae). I. gaebleri was the most abundant mite on both beetle species.
Three other mite species have been collected directly from bark beetle galleries.We also studied the attachment-areas of phoretic mites on their beetle carriers. I gaebleri and D. quadrisetus preferred the elytral declivity, while the phoretic deutonymphs of the Histiostomatidae commonly were found on the ventral side of the thorax.
We discovered statistically significant differences concerning the total of attached mites and a clear preference of I. gaebleri for I. cembrae.
Young callow adults of Ips cembrae, emerging from their maternal galleries carried significantly more phoretic mites than parental beetles, which were picked out of their breeding galleries.
Females of an another species of genus Histiostoma were found in galleries of I. typographus. They all were largely covered by great numbers of two-chamber spores of a fungus belonging to the Ascomycota (Hypocreales).
A dichotomous key to identify larvae and protonymphs of the Histiostomatidae is provided.

Key words: Coleoptera; Curculionidae; Scolytinae; Tarsenomidae; Histiostomatidae; Acari; Iponemus gaebleri; Histiostoma piceae; Bonomoia pini; Croatia; key to larvae and protonymphs of Histiostomatidae

    autori:
    Stefan F. WIRTH  
    Olivia WEIS  
    PERNEK, Milan      ŠL
 
Tolga OZTURK, Necmettin SENTURK  UDK 630* 376 (001) 561
PRODUCTIVITY AND COSTS OF TIMBER EXTRACTION BY URUS MIII SKYLINE YARDER IN NORTHEAST TURKEY      
Summary
The purpose of this study is to investigate the productivity and cost of the Urus MIII skyline yarder during extraction of timber from spruce stands in northeast Turkey. The productivity of Urus MIII skyline yarder was determined by using the methods of work and time study. The research results implies that some working characteristics of the Urus MIII skyline yarder such as fuel consumption, load volume, yarding distance, speed of the carriage, time consumption per phases have an important impact on productivity of the skyline yarder. The results indicated that the productivity of Urus MIII skyline yarder was 10.63 m³/hr for average 253 m. Daily productivity was found 84.80 m³. The unit cost of yarder was found to be 30.00 €/hr. Also, the average fuel consumption was 5 liter/hr.

Key words: Urus MII skyline yarder; timber extraction; spruce; productivity

    autori:
    Tolga OZTURK  
    Necmettin SENTURK  
 
Turan SÖNMEZ, Aydin KAHRIMAN, Abdurrahman ŞAHIN, Mehmet YAVUZ  UDK 630* 537 (001) 567
BIOMASS EQUATIONS FOR CALABRIAN PINE IN THE MEDITERRANEAN REGION OF TURKEY      
Summary
The aim of this study was to develop allometric equations for the estimation of above-ground biomass components of Calabrian pine (Pinus brutia Ten.) tree in the Mediterranean Region of Turkey. Using regression analysis, different allometric equations were fitted for the tree components of the above-ground biomass using diameter at breast height (dbh) and tree height as estimators. Two hundred and ninety-two trees between 0.4 and 63.0 cm in dbh were randomly sampled throughout 292 natural, pure Calabrian pine stands in Turkey’s Mediterranean Region, where it forms diverse stand structures. Finally, the allometric equations were developed for the tree components of the Calabrian pine tree for the stem, bark, branch, needle and total above-ground biomass. The stem, bark and total biomass equations explained more than 90% of the observed variability, while the branch and needle biomass equations explained 82% and 65%, respectively.

Key words: Calabrian pine; biomass estimation; allometric equations

    autori:
    Turan SÖNMEZ  
    Aydin KAHRIMAN  
    Abdurrahman ŞAHIN  
    Mehmet YAVUZ  
 
 
PREGLEDNI ČLANCI
 
Maja JURC, György CSÓKA, Boris HRAŠOVEC  UDK 630* 453 577
POTENTIALLY IMPORTANT INSECT PESTS OF Celtis australis IN SLOVENIA, CROATIA AND HUNGARY      
Summary
We have collected published data and carried out pilot studies on European nettle tree (Celtis australis) entomofauna in Croatia, Slovenia and Hungary. Seven taxa of Lepidoptera (Libythea celtis, Nymphalis polychloros, Archips xylosteana, Erannis defoliaria, Caloptilia fidella, Phyllonoricter millierella and Hyphantria cunea), one cerambycid (Neoclytus acuminatus) and one hemipteran (Metcalfa pruinosa) were found. Two species of Lepidoptera (L. celtis and P. millierella) are monophagous on the leaves of C. australis. The other recorded species are also known on other woody hosts. For N. polychloros, A. xylosteana, E. defoliaria, C. fidella and N. acuminatus European nettle tree is a new host plant. The monophagous species of butterflies on C. australis have appeared more frequently in the last decade. The results are intended to predict whether this tree species is suitable for introduction on a wider scale in pine plantations of Pinus nigra affected by climatic extremes, pests and diseases, such as sphaeropsis blight (Diplodia pinea). Taking into the account the potential rise and growing impact of European nettle defoliators, which, according to some projections will prosper in the future due to global warming, some reservations arise and reduction of C. australis viability are to be expected.

Key words: Celtis australis; Southern/Central Europe; insects; defoliators; Lepidoptera; Coleoptera; Hemiptera

    autori:
    Maja JURC  
    György CSÓKA  
    HRAŠOVEC, Boris      ŠL
 
Milorad DANILOVIĆ, Slavica ANTONIĆ, Zoran ĐORĐEVIĆ, Pajo VOJVODIĆ  UDK 630* 964 589
FORESTRY WORK-RELATED INJURIES IN FOREST ESTATE „SREMSKA MITROVICA“ IN SERBIA      
Abstract
In most developed countries forestry is among the occupations with the highest rate of occupational injuries. The aim of this study was to determine the frequency and main causes of occupational injuries in Serbian forestry. The data were collected in the area managed by the Forest estate (FE) „Sremska Mitrovica“ for the period from 1st January 2008 to 31st December 2012. The analyses involved workers engaged in different forest work operations (logger, manual loader, silvicultural worker and driver). The data analysis showed that light injuries account for 95% of all occupational injuries, while severe occupational injuries account for 5% of them. In the analyzed period there were no fatal injuries. The percentage of injuries in the total number of workers is 12%. The most commonly injured workers were loggers (68%). According to the analysis, every fourth logger was injured, and the largest number of them were injured once (99 workers). Twenty-six of them were injured twice during the same period and 9 three or more times. The average logger age was 38.8, and their average length of service was 16 years. The largest number of logger injuries occurred in March and May, on Mondays (almost 1/3 of injuries) in the period from 10 to 11 AM, and the most frequently injured body parts were the legs (38%) and arms (35%). The most common cause of injury is the blow of a branch (35%).

Key words: forest utilization; occupational injuries; logger injuries

    autori:
    Milorad DANILOVIĆ  
    Slavica ANTONIĆ  
    Zoran ĐORĐEVIĆ  
    Pajo VOJVODIĆ