|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 1-2/2016 3-4/2016 5-6/2016 7-8/2016 9-10/2016 11-12/2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
9-10/2016 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 433 | |
| VREDNOVANJE ŠUMA U KLIMATSKOJ POLITICI I KASKADNA UPORABA ŠUMA |  
|
|
| RIJEČ UREDNIŠTVA Ovo su bile teme Konferencije za tisak u hotelu Vestin krajem rujna, koje su nazočnima predstavili: zastupnica u Europskom Parlamentu gospođa Marijana Petir i direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran. U Strasbourgu je u rujnu na izvanrednoj sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, predstavljen paket novog zakonodavstva u području europske politike ublažavanja klimatskih promjena koji je usvojen u srpnju. Taj je paket na odnosnoj sjednici podržala i naša zastupnica, pozdravljajući nastavak odgovornog provođenja energetske i klimatske politike EU, s primjedbom da prijedlozima propisa nedostaje opipljivo vrednovanje potencijala dugogodišnjih šuma kao ponora ugljika. S tom primjedbom se u potpunosti slažemo, s napomenom da je to samo jedna, ali svakako vrlo značajna, od 15-ak navedenih općekorisnih uloga šume u Zakonu o šumama, na koje neprestano ukazujemo suprotstavljajući je mišljenjima o šumi kao isključivo sirovinskom resursu. Glede ponora ugljika, podsjećamo da je grupa od nekoliko šumarski stručnjaka imenovanih od tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, 2000. god. putem Akademije šumarskih znanosti za šumarski sektor (jedan od 6) napravila analizu i izradila Izvješće o ulozi šume i šumarstva o vezivanju ugljika, kao Prilog nacionalnom izvješću o klimatskim promjenama za Okvirnu konvenciju UN za promjenu klime (UNFCCC). Navodimo neka značajna saznanja, podatke i izračune iz toga Izvješća: Šume značajno djeluju na klimu ovisno o dobi šumskih sastojina, te imaju pozitivan utjecaj na smanjenje negativnog učinka „stakleničkih plinova“. Od 720 milijardi tona CO2, 120 milijardi tona veže se u procesu fotosinteze, 60 milijardi tona veže se trajno, a najveći je dio uskladišten u šumama, koje prema Burschelu najučinkovitije upijanjem CO2 utječu na njegovo smanjenje. Ugljik je u šumi vezan u drveću, prizemnoj vegetaciji, tlu i mrtvom drvu (drvnim proizvodima). Kao mjere ublažavanja navedene su: smanjenje stope devastacije, povećanja površina pod šumom (npr. na oko 331 000 ha produktivnog neobraslog tla mogu se osnivati energetske šume), povećanje zaliha ugljika u postojećim šumama kroz značajnije njege proredom, koje će rezultirati većom drvnom masom, kvalitetom i biološkom raznolikošću. Unapređenjem gospodarenja i podizanjem kvalitete privatnih šuma postiglo bi se također povećanje zaliha ugljika. U odnosnoj analizi nastavno je i naznačena uloga zamjene fosilnih goriva sa šumskom biomasom, što je također prilog ublažavanju klimatskih promjena, no to je već drugo pitanje. Izračunom, koristeći kao podlogu Šumsko-gospodarsku osnovu područja za razdoblje 1996.-2005. god., a po metodi Burschela, Kuerstena i Larsona, izračunata je količina vezanog ugljika u drveću (krupno drvo, granjevina i korijen) po vrstama drveća za kopneni dio Hrvatske i Sredozemlje, a isto tako u prizemnom rašću, šumskom tlu i mrtvom drvu. Sveukupno to iznosi 418,191.492 tona (374, 281. 359 tona crnogorica i 43, 910. 103 tone bjelogorica). Ovo Izvješće i izračune naveli smo skraćeno, samo da se zna da oni postoje, jer nismo sigurni da li to znaju u odnosnim ministarstvima i da li ih koriste, a nije nam znano da li i zastupnica Petir raspolaže s tim podacima. Potom zanima nas, da li su, ako su bili potrebni napravljeni izračuni za razdoblje 2006.-2015. god., u što sumnjamo, jer zastupnica Petir hvaleći hrvatske šumarske stručnjake kako oni znaju svoj posao, navodi kako su naše državne institucije opet podbacile, tako da strateški dokument poput Šumsko-gospodarske osnove gospodarenja Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2025. god. koja je temelj novog obračuna, kasni. Prema na početku spomenutom paketu glede udjela korištenja zemljišta i šumarstva, Komisija će primjenom od 2021. god. koristiti „načelo nezaduživanja“ – ne smije se emitirati više emisija od onoga što priroda može apsorbirati. Upozoravamo na, kako kaže zastupnica Petir, prednosti koje Republika Hrvatska ima glede svojih očuvanih šuma u odnosu na ostale zemlje, a mi dodajemo i na temelju pokazanih izračuna o poniranja ugljika, koje bi mogla izgubiti opetovano neodgovornim ponašanjem. Glede informacija o novoj studiji Europske komisije: „Kaskadna uporaba drva“ i međusobnog utjecaja šumarstva, prerade drva i sektora proizvodnje energije iz drva, posebice povećanja novo-dodane vrijednosti u finalnoj proizvodnji za nas nije novost, jer smo više puta o tome pisali u ovoj rubrici. Pri-mjerice u br. 3-4/2011. „Nešto o klasično-gospodarskoj vrijednosti šuma“; u br. 5-6/2011. „Strategija (Strategije) razvoja“; u br. 5-6/2012. „Odnos šumarstva i prerade drva“, a ponešto i u br. 1-2/2016. „Problemi konzistentne šumarske i drvoprerađivačke politike u Hrvatskoj“. Isto tako bilo je riječi i o šumskoj biomasi i korištenju stvarnog drvnog otpada za energiju, a ne standardnih sortimenata (ogrjevnog drva). Ponajprije problem leži u tome, da se šumski sortimenti vrednuju po netržišnim cijena-ma, pa je tako moguće drvnu sječku i pelete, pa i parket proizvoditi iz za to tržišno preskupe drvne sirovine. Naravno, Hrvatske šume d.o.o. (kćerka „Biomasa“) trebale su se ponajprije baviti načinima pridobivanja drvnog otpada iz šume, a ne prodajom biomase iz dosadašnje redovite proizvodnje sortimenata (ogrjevnog drva). Tada bi imali vjerojatno i manji problem s potkornjacima o kojima danas bruje ponajviše nestručnjaci, ali to je također posebna tema. Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Tibor PENTEK, Andreja ĐUKA, Ivica PAPA, Darija DAMIĆ, Tomislav PORŠINSKY | UDK 630* 383 (001) | 435 |
| ELABORAT UČINKOVITOSTI PRIMARNE ŠUMSKE PROMETNE INFRASTRUKTURE – ALTERNATIVA STUDIJI PRIMARNOG OTVARANJA ŠUMA ILI SAMO PRIJELAZNO RJEŠENJE? |
|
|
| Sažetak Planiranje šumskih prometnica, kao prva, nezaobilazna i vrlo važna faza uspostavljanja optimalne/najbolje moguće mreže primarne šumske prometne infrastrukture na terenu, može biti na: 1) strateškoj, 2) taktičkoj te 3) operativnoj razini. Strateško i taktičko planiranje odnose se na planiranje cjelokupne mreže primarnih šumskih prometnica, dok se operativno planiranje odnosi na planiranje pojedinačne šumske ceste. Rezultat taktičkog planiranja primarnih šumskih prometnica je, ili bi bar trebala biti, Studija primarnog otvaranja šuma pojedine gospodarske jedinice (dalje: Studija). Nepostojanje (pod)zakonske obveze izrade Studije, dokumenta u kojemu bi se objedinili svi rezultati rada pri taktičkom planiranju primarne šumske prometne infrastrukture na razini gospodarske jedinice, predstavlja velik problem pri optimizaciji primarne šumske prometne infrastrukture, poglavito neotvorenih ili nedovoljno otvorenih šuma. Unatoč čestom ukazivanju na navedeni problem, ali i na mogućnosti njegova rješavanja/umanjenja, kroz značajan broj radova različitih autora koji su se u svojem znanstvenom radu bavili problematikom otvaranja šuma, rezultati istraživanja i konkretne preporuke do danas nisu naišle na širu primjenu u operativnome šumarstvu. Tijekom izrade Programa Ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.–2020. (dalje: Program), EU je zatražila od Republike Hrvatske da osmisli dokument kojim će se analizirati i ocijeniti kvantiteta i kvaliteta prostornog rasporeda primarne šumske prometne infrastrukture određene gospodarske jedinice, utvrditi potreba daljnjega primarnog otvaranja šuma, definirati položaj idejnih trasa planiranih šumskih prometnica te uskladiti gustoća mreže primarnih šumskih prometnica na taktičkoj razini s preporučenim vrijednostima pojedinog reljefnog područja na strateškoj razini planiranja primarne šumske prometne infrastrukture. U okviru Pravilnika o provedbi mjere M04 »Ulaganja u fizičku imovinu«, podmjere 4.3. »Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva«, tipa operacije 4.3.3. »Ulaganje u šumsku infrastrukturu« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.–2020. (NN 106/15) (dalje: Pravilnik) se nalazi prilog 1 – Obrazac za izradu Elaborata učinkovitosti mreže šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture (dalje: Elaborat), koji je u potpunosti zadovoljio postavljene kriterije EU. U radu se: 1) kritički raščlanjuju osnovne sastavnice Elaborata s posebnim naglaskom na njegovu sastavnicu B. – Analiza postojeće mreže primarne šumske prometne infrastrukture, 2) detaljno pojašnjava metodologija izrade registra primarne šumske prometne infrastrukture, 3) opisuju novodefinirani kriteriji određivanja gustoće primarne šumske prometne infrastrukture, 4) u odnos se radi međusobne usporedbe dovode Elaborat i Studija, te 5) donose se preporuke o budućim aktivnostima usmjerenima ka poboljšanju taktičkog planiranja primarne šumske prometne infrastrukture. Ključne riječi: taktičko planiranje primarnih šumskih prometnica; Elaborat učinkovitosti primarne šumske prometne infrastrukture; registar primarne šumske prometne infrastrukture; kriteriji određivanja gustoće primarne šumske prometne infrastrukture; Studija primarnog otvaranja šuma |
autori: PENTEK, Tibor  ŠL Andreja ĐUKA  Ivica PAPA Darija DAMIĆ PORŠINSKY, Tomislav ŠL | |
| Linda BJEDOV, Petra SVOBODA, Ante TADIN, Josipa HABUŠ, Zrinka ŠTRITOF, Nikolina LABAŠ, Marko VUCELJA, Alemka MARKOTIĆ, Nenad TURK, Josip MARGALETIĆ | UDK 630* 451+ 232.3 (001) | 455 |
| UTJECAJ URODA SJEMENA OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) NA POPULACIJE SITNIH GLODAVACA I POJAVNOSTI HANTAVIRUSA U ŠUMAMA NACIONALNOG PARKA „PLITVIČKA JEZERA“ I PARKA PRIRODE „MEDVEDNICA“ |
|
|
| Sažetak Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj ima najveći areal, najzastupljenija je vrsta na obraslom šumskom zemljištu i pojavljuje se u velikom broju šumskih zajednica. Urod bukvice bilježi se kao bitan faktor porasta populacije sitnih glodavaca, koji su poznati prijenosnici niza zaraznih bolesti opasnih za čovjeka. Cilj ovog istraživanja je praćenje populacija sitnih glodavaca i hantavirusa u bukovim šumama. U okviru rada obavljen je izlov u periodu od 2011. do 2014. godine na ukupno 7 lovnih ploha raspoređenih na dva lokaliteta (NP Plitvička jezera i PP Medvednica). Ulovljene jedinke obrađene su na prisutnost hantavirusa. Na lovnim plohama u NP Plitvička jezera mjeren je i urod bukvice. Rezultati ovoga rada pokazali su da u bukovim šumama dominiraju žutogrli šumski miš i šumska voluharica te zajedno čine 99 % ulova. Brojnost sitnih glodavaca karakterizirale su povišene vrijednosti u 2012. godini i visoka brojnost („mišja godina“) u 2014. godini, dok je 2011. i 2013. godinu karakterizirala niska brojnost. Kod obrađenih glodavaca potvrđena je prevalencija 3 vrste hantavirusa. Puumala virus bio je zastupljen u 50 % ulova šumske voluharice, Dobrava (DOBV) u 5 % ulova žutogrlog šumskog miša i hantavirus Seewis (SWSV) u jednoj od dvije ulovljene jedinke šumske rovke. Urod bukvice na lovnim plohama NP Plitvička jezera zabilježen je povišen u 2011. godini i obilan u 2013. godini. Iz podataka utvrđujemo pozitivnu vezu između količine jesenskog uroda bukvice te porasta populacija sitnih glodavaca, porasta prevalencije hantavirusa i epidemije mišje groznice u godinama nakon obilnog uroda. Ključne riječi: sitni glodavci; obična bukva; urod bukvice; hantavirusi |
autori: Linda BJEDOV Petra SVOBODA Ante TADIN Josipa HABUŠ Zrinka ŠTRITOF LABAŠ, Nikolina ŠL Marko VUCELJA Alemka MARKOTIĆ Nenad TURK MARGALETIĆ, Josip ŠL | |
| Krunoslav SEVER, Matija HRUST, Željko ŠKVORC, Saša BOGDAN, Ivan SELETKOVIĆ, Nenad POTOČIĆ, Jozo FRANJIĆ | UDK 630* 160 (Quercus robur L.) (001) |
465 |
| POUZDANOST PROCJENE STANJA ISHRANE HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) S DUŠIKOM POMOĆU PRIJENOSNOG KLOROFILMETRA CCM-200 |
|
|
| Sažetak U radu je istražen potencijal prijenosnog optičkog klorofilmetra CCM-200 (Opti-Sciences, Tyngsboro, MA, USA) u svrhu utvrđivanja stanja ishrane hrasta lužnjaka s dušikom na temelju uzorkovanja različitih tipovia lišća (lišće proljetnih i sekundarnih izbojaka). Istraživanje je provedeno na 30 biljaka uzgajanih u pokusnom nasadu tijekom dva vegetacijska razdoblja (2009. i 2010. godine). Meteorološke prilike i gnojidbeni tretman koji je bio proveden u rano proljeće 2009. godine uvjetovali su razlike između istraživanih godina s obzirom na razvoj izbojaka tijekom tercijarnoga porasta (što predstavlja potencijalni pokretač translokacije dušika u krošnjama istraživanih biljaka). Na temelju lišća proljetnih i sekundarnih izbojaka, uzorkovanoga u srpnju i rujnu 2009. i 2010. godine konstruirano je ukupno osam kalibracijskih jednadžbi. Te jednadžbe pouzdano opisuju (p < 0,001) odnos između klorofilnoga indeksa izmjerenoga pomoću klorofilmetra i koncentracije ukupnoga dušika u lišću proljetnih i skundarnih izbojaka s obzirom na vrijeme uzorkovanja. Pomoću ANCOVA-e ispitan je utjecaj tipa uzorkovanoga lišća na homogenost parametara kalibracijskih jednadžbi (Y-odsječaka i nagiba pravaca) s obzirom na vrijeme uzorkovanja. Tip lišća nije značajno utjecao na nagibe pravaca, ali značajno je utjecao na njihove Y-odsječke u tri od ukupno četiri promatrana vremena uzorkovanja. Homogenost parametara kalibracijskih jednadžbi konstruiranih na temelju različitih tipova lišća utvrđena je samo u rujnu 2009. godine, kada je pod utjecajem produkcije tercijarnih izbojaka došlo do izjednačenja koncentracije ukupnoga dušika u oba tipa uzorkovanoga lišća. Prema tomu, jednom konstruiranu kalibracijsku jednadžbu nije moguće istovremeno koristiti za preciznu procjenu ukupne koncentracije dušika u različitim tipovima lišća. Takav rezultat dovodi u pitanje praktičnost i pouzdanost procjene stanja ishrane hrasta lužnjaka s dušikom pomoću klorofilmetra CCM-200. Ključne riječi: Indeks relativnog sadržaja klorofila u lišću; tercijarni porast; dinamika dušika u lišću; parametri kalibracijske jednadžbe |
autori: SEVER, Krunoslav ŠL Matija HRUST ŠKVORC, Željko ŠL BOGDAN, Saša ŠL SELETKOVIĆ, Ivan ŠL POTOČIĆ, Nenad ŠL FRANJIĆ, Jozo ŠL | |
| Luka KASUMOVIĆ, Boris HRAŠOVEC, Anamarija JAZBEC | UDK 630* 453 (001) | 477 |
| UČINKOVITOST SUHIH I MOKRIH NALETNO BARIJERNIH THEYSOHN® FEROMONSKIH KLOPKI U LOVU SMREKOVIH POTKORNJAKA Ips typographus L. i Pityogenes chalcographus L. |
|
|
| Sažetak Istraživanjem učinkovitosti suhih i mokrih Theysohn® naletno barijernih feromonskih klopki došlo se do novih spoznaja značajnih za monitoring populacija smrekovih potkornjaka – Ips typographus i Pityogenes chalcographus. Tijekom 2014. godine 12 mokro-suhih parova crnih Theysohn® naletno barijernih feromonskih klopki postavljeno je u dvije g. j. UŠP Gospić na različitim nadmorskim visinama. Šest parova klopki postavljeno je u g.j. Žitnik na 500 metara nadmorske visine, a preostalih šest na nadmorskoj visini od 1100 metara u g.j. Štirovača u blizini nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Između testiranih klopki nije utvrđena statistički značajna razlika broja ulovljenih potkornjaka, iako je suha feromonska klopka ulovila veći broj jedinki smrekovog pisara i šesterozubog smrekovog potkornjaka. Mokra i suha feromonska klopka pokazale su jednaku selektivnost prema predatorskoj entomofauni – Thanasimus formicarius i Nemozoma elongatum. U suhim feromonskim klopkama utvrđena je redukcija broja ulovljenih potkornjaka djelovanjem predatora. Kod vrste T. formicarius uočena je mogućnost bijega iz suhih feromonskih klopki. Rezultati provedenog istraživanja omogućuju racionalniji pristup monitoringu populacija smrekovih potkornjaka sustavom suhih i mokrih naletno barijernih Theysohn feromonskih klopki. Ključne riječi: Thanasimus; Nemozoma |
autori: KASUMOVIĆ, Luka ŠL HRAŠOVEC, Boris ŠL Anamarija JAZBEC | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Tolga OZTURK | UDK 630* 375 + 114.7 | 485 |
| UTJECAJ PRIVLAČENJA DRVA TRAKTOROM NA ZBIJANJE TLA NA TRAKTORSKIM VLAKAMA I PUTEVIMA U PLANTAŽNIM ŠUMAMA SJEVERNE TURSKE |
|
|
| Sažetak Ovo se istraživanje bavilo stupnjem zbijenosti tla i kolotraga na traktorskim vlakama i putevima, uzrokovano traktorskim gumama u plantažnoj šumi bora u sjevernoj Turskoj. U istraživanom području odabrana je traktorska vlaka te je izmjeren presjek vlake i puta svakih 20 metara. Izmjerene su promjene na svakom presjeku nakon prolaska traktora, i te su vrijednosti zabilježene. Kao rezultat ove studije prikazane su promjene dubine i zbijenosti tla na vlaci i putu tijekom operacija privlačenja drva. Određena je prosječna širina pogođene površine na traktorskoj vlaci i putu. Rezultati ovoga istraživanja pokazali su da su se dubina kolotraga i zbijenost tla povećali s povećanim prolaskom traktora. Dubina kolotraga postala je značajna nakon 4., 8., 12., 16. i 20. prolaska, čime se postigla prosječna dubina od redom 2,6, 3,5, 4,1, 4,6 i 4,9 cm. Penetrometrom su izmjerene vrijednosti presjeka na pet različitih mjesta na traktorskoj vlaci i putu, kao i na šumskom tlu na rubu područja traktorske vlake i puta (1 točka). Ključne riječi: zbijanje tla; kolotrag; privlačenje; traktorska vlaka |
autori: Tolga OZTURK | |
| Nevenka GALEČIĆ, Jelena TOMIĆEVIĆ-DUBLJEVIĆ, Mirjana OCOKOLJIĆ, Dragan VUJIČIĆ, Dejan SKOČAJIĆ | UDK 630* 582 | 493 |
| KVALITETA I UPOTREBNI POTENCIJAL GRADSKIH PARKOVA: STUDIJA SLUČAJA TAŠMAJDANSKI PARK U BEOGRADU, SRBIJA |
|
|
| Sažetak Gradski parkovi kao otvoreni prostori i dijelovi sustava zelenih površina urbanih sredina važan su element cjelokupne strukture grada. Načini njihovog korištenja uvjetovani su razvojem životnog standarda, načinom života i različitim potrebama urbane populacije. Prema konceptu projektiranja parkova koji je primjenjivan do kraja 20. Stoljeća, parkovi su oblikovani tako da omogućavaju aktivno i pasivno korištenje kroz različite oblike rekreacije (šetnja, sjedenje, trčanje, igra djece i druge aktivnosti), no oni u današnje vrijeme ne zadovoljavaju sve zahtjeve suvremenih korisnika te zahtijevaju suvremeniji, odnosno postmoderni kontekst promatranja. Naime, u dosadašnjem procesu pejzažnog oblikovanja nedostaje važan preduvjet za projektiranje kvalitetnih parkova, a to je uvažavanje potreba i očekivanja korisnika. Budući da se temom parkova bave različite discipline, od tehničkih do humanističkih, kao rezultat interdisciplinarnog pregleda literature, u smislu korisnika prostora, izdvojeni su kriteriji za procjenu kvalitete parkova: pristupačnost prostora; pogodnost za različite vrste aktivnosti (raznovrsnost sadržaja i opremljenost); ugodnost boravka (u zavisnosti od mikroklimatskih uvjeta – mogućnosti zasjene, sigurnost prostora itd.) i društvenost (mogućnost ostvarivanja socijalnih aktivnosti). Ciljevi su: (1) utvrditi značaj odabranih kriterija kvalitete u procjeni uspješnosti projektiranja gradskih parkova; i (2) ocijeniti upotrebni potencijal gradskog parka Tašmajdan u Beogradu korištenjem odabranih kriterija kvalitete. U istraživanju je korištena metoda anketiranja na uzorku od 300 korisnika. Anketiranje je provedeno prema utvrđenom protokolu metodom slučajnog uzorka, tokom rujna kao mjeseca u kojem vremenski uvjeti pogoduju odvijanju aktivnosti na otvorenom prostoru. Na temelju anketnog upitnika utvrđena je struktura ispitanika (spol, dob, stupanj obrazovanja, ekonomske mogućnosti i dr.) i njihovi stavovi o predmetu istraživanja: pristupačnosti, pogodnosti za različite vrste aktivnosti (raznovrsnost sadržaja i opremljenost parka), ugodnost prostora i mogućnosti ostvarivanja socijalnih aktivnosti, održavanja parka, postojanje sukoba sa drugim korisnicima parka i dr. U odnosu na socijalni način korištenja prostora vrednovan je upotrebni potencijal istraživanog parka postavljanjem pitanja, kako bi se ustanovilo koliko se park uspješno koristi (pojedinačna ili grupna posjeta parku, razgovor sa drugim korisnicima parka itd.). Obrada i analiza podataka izvršena je Microsoft Office Excel 2007 i statističkim programom SPSS (Statistical Package for Social Sciences) version 10.0 (SPSS, Chicago, IL.). Pregledom i interpretacijom rezultata izvedeni su zaključci: – Položaj i pristupačnost gradskog parka ispitanici su ocijenili srednjom ocjenom od 4.54, što ukazuje na njihovo zadovoljstvo blizinom stanica gradskog prijevoza i mogućnošću dolaska u park pješice. Povezanost prostornih cjelina u parku stazama i mogućnost kretanja stazama u željenom pravcu koje kod korisnika stvaraju sigurnost, također su ocijenjene visokom srednjom ocjenom (4.36). Dobra pristupačnost i unutarnja povezanost, uz osjećaj sigurnosti povećavaju uporabni potencijal parka. – Na temelju stavova ispitanika o raznovrsnosti sadržaja i opremljenosti prostora za različite vrste aktivnosti prepoznat je nedostatak sadržaja posebno namijenjenih mlađim dobnim skupinama (tinejdžeri), ali i i starijoj populaciji (sportski tereni, dječija igrališta, stolovi i klupe u hladu). Također nedostaje uslužni prostor za iznajmljivanje bicikala i rola, kao i ograda oko parka. Istraživanjem različitih vrsta aktivnosti i potreba korisnika evidentirani su i sukobi različitih grupa korisnika istog prostora. – Ukupna ugodnost prostora Tašmajdanskog parka je ocijenjena kao vrlo dobra (4.06). Međutim, ispitanici daju najnižu ocenu za udobnost klupa u parku i neodostatak prostora za sjedenje koji su u hladu. – Kako 77 % ipitanika posjećuje park s prijateljima i 51 % ispitanika razgovara s drugim korisnicima parka, dobiveni rezultati ukazuju da sa socijalnog gledišta korištenja prostora park ispunjava svoju funkciju. Rezultati ukazuju da na kvalitetu gradskih parkova bitno utječu upravljanje i održavanje. Stoga je neophodno uvođenje jasno prepoznatljive službe koja će se baviti upravljanjem i održavanjem parka. Rezultati istraživanja ukazuju na upotrebljivost četiri korištena kriterija za procjenu upotrebnog potencijala parka. Dobiveni rezultati daju podlogu za izradu preporuka za unapređenje procesa pejsažnog oblikovanja i projektiranja u gradu, u cilju poboljšanja kvalitete parkova i zadovoljavanja potreba korisnika za određenim vrstama aktivnosti, što će unaprijediti i samu razinu korištenja ovih prostora. Ključne riječi: pejsažno oblikovanje; gradski park; kriterij kvaliteta; park Tašmajdan; Beograd |
autori: Nevenka GALEČIĆ Jelena TOMIĆEVIĆ-DUBLJEVIĆ Mirjana OCOKOLJIĆ Dragan VUJIČIĆ Dejan SKOČAJIĆ | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Hac Ahmet YOLASIGˇMAZ, Snan GÜNER | UDK 630* 231 + 232 | 503 |
| PRIPREMA PLANA UZGAJANJA ŠUMA U TURSKOJ: SAŽETAK PRIMJERA UPRAVNOG ODJELA HISAR ŠUME |
|
|
| Sažetak Šumskim resursima se upravlja dugoročnim, srednjoročnim i kratkoročnim nacionalnim, regionalnim i lokalnim planom, programom i posebnim uredbama, imajući u vidu međunarodne i nacionalne ciljeve.. U Turskoj je najmanja jedinica gospodarenja šumom šumski upravni odjel. Šumski upravnim odjelom se upravljaju na osnovi planova eksploatacije šuma koji se pripremaju prema načelima Višestrukog planiranja zasnovanog na Ekosustavu. Uprkos tome, što je u Turskoj u zadnjih pet godina proces pripreme planiranja šumskouzgojnih radova uvršten kao zakonska obveza, ipak u pogledu pripreme planova i njihove primjene nije se uspostavio jedan određeni standard. U ovom članku, s ciljem da se se iznađe rješenje za navedene probleme, sačinjen je plan šumskouzgojnih radova gdje je odabran šumski upravni odjel Hisar šume. Proces počinje nakon upotpunjavanja planova u vezi eksploatacije šume. Sastoji se iz sljedećih faza primjene i nadzora: radovi na terenu, izrada geografske baze podataka, priprema rješenja u pogledu intervencija kada se radi o uzgoju šuma, izrada tabela, grafikona i karata. Ključne riječi: Plan šumskog upravljanja; plan uzgajanja šuma; geografski informacijski sustav; obični bor |
autori: Hac Ahmet YOLASIGˇMAZ Snan GÜNER | |