+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
1-2/2016
3-4/2016
5-6/2016
7-8/2016
9-10/2016
11-12/2016
+ 2017
new


HR  EN   

7-8/2016

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*      TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   325
TKO ODLUČUJE ŠTO JE, A ŠTO NIJE ZNANOST?      
RIJEČ UREDNIŠTVA
Replicirajući na tekst Riječ Uredništva u Šumarskome listu br. 3-4/2016., predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. mr. sc. Ivan Pavelić u svojoj poruci poslanoj elektroničkom poštom na adresu predsjednika i tajnika HŠD-a zaključuje, da „kao Uprava društva, ne želimo podržavati „naklapanja“ i „razračunavanja“ podvedena pod znanost, a time nećemo financijski potpomagati izlazak tog vašeg takozvanog znanstvenog časopisa“.
Mi nećemo na ovaj tekst dati paušalno mišljenje, kao što je to učinio odnosni gospodin, umjesto da je argumentirano odgovorio na postavljena pitanja u našem tekstu i otklonio sve sumnje ako one ne stoje. Ponajprije odgovor na pitanje o znanstvenom statusu časopisa. Na temelju mišljenja tada nadležnog Ministarstva informiranja RH br. 523-91-2 od 6. 3. 1991.g., a potom Ministarstva znanosti i tehnologije od 2000 g., Šumarski list se označava znanstvenim časopisom. Za reći što je, a što nije znanstveno, posebice u biotehnološkoj znanosti, koja je ovdje u pitanju, trebaju i neke reference koje gosp. Pavelić nema, kao što nema ni stručnih referenci za rukovođenje tako zahtjevnom gospodarskom granom kojoj nije samo cilj proizvodnja drvne mase, što on svojim rukovođenjem potvrđuje. Osim toga znanstveni status časopisa potkrijepljen je citiranjem članaka u relevantnim međunarodnim znanstvenim časopisima, a posljednjih godina i sa značajnim Impact faktorom, koji potvrđuje visoku kvalitetu časopisa. No, Šumarski list nije samo znanstveno, on je Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskoga društva, kako stoji u podnaslovu, što znači da svi tekstovi imaju isključivo znanstveno-stručnu i stalešku podlogu, a ne političku. Postavljena pitanja u odnosnome tekstu nije „izmislilo“ Uredništvo časopisa, nego je samo uobličilo mišljenja struke putem Upravnog odbora HŠD-a koji je ujedno i Uređivački savjet, a kojega između ostaloga čine predsjednici 19 ogranaka, ne postavljeni od središnjice, nego izabrani od svojega članstva (oko ukupno 3000 članova), te delegiranih predstavnika Šumarskoga fakulteta, Akademije šumarskih znanosti, Hrvatskog šumarskog instituta, HKIŠDT i resornog ministarstva. Prema tome, kompetencije ovdje nisu upitne, posebice kada navedenima pridodamo i članove Uredničkoga odbora koji su specijalisti iz pojedinih znanstveno-stručnih područja. No, gosp. Pavelić i ne treba odgovoriti na postavljena pitanja, jer je on predstavnik državnog „kocesionara“ kojemu je povjereno upravljanje i gospodarenje nacionalnim bogatstvom, a kojega treba kontrolirati resorno ministarstvo tijekom cijeloga mandata. Da li je ono to činilo ili čini, i da li su odgovorni u resornom ministarstvu i Vladi RH svjesni što je sve „žrtvovano“ da bi se ostvarila hvaljena „papirnata“ dobit (profit) i naravno, polučili menadžerski bonusi, to je upitno? Glede spomenutih menadžerskih bonusa o kojima je bilo dosta riječi u medijima svih vrsta, interesantno je napomenuti kako se raspravljalo samo o tome, da li su u podjeli te nazovi dobiti trebali adekvatno sudjelovati i svi zaposlenici Hrvatskih šuma d.o.o. Niti jedne riječi o tome koje su štete nešumarskim gospodarenjem učinjene na šumi i šumskom staništu. Nitko, pa ni šumarski inženjeri iz rukovodstva sindikata, nisu tražili odgovore na pitanja koja smo postavili u Riječi Uredništva u Šumarskome listu br. 3-4/2016., a koja su „razljutila“ arogantnog predsjednika Uprave Hrvatskih šuma d.o.o.
Glede financijskog potpomaganja časopisa, moramo odgovoriti da to nije financijsko potpomaganje, nego pretplata na časopis, pa dotični gospodin svojom odlukom zaključuje da šumarskim stručnjacima nije potrebno cijelo-životno obrazovanje, te otkazuje pretplatu kao prvi rukovoditelj koji je to učinio nakon 140 godina tiskanja časopisa, upravo u godini kada obilježavamo ovu značajnu obljetnicu.
Osim toga, analiza postavljenih pitanja nije tema za „komunikaciju na placu ili možda razgovor uz kavicu“ kako navodi gosp. Pavelić, nego upravo za ozbiljnu raspravu na najvišoj znanstveno-stručnoj pa i političkoj razini, jer ovdje je riječ o nacionalnom bogatstvu neprocjenjive vrijednosti.
                                Uredništvo


    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Damir DRVODELIĆ, Milan ORŠANIĆ, Vinko PAULIĆ  UDK 630* 164 (001) 327
UTJECAJ EKTOMIKORIZE I HUMINSKIH KISELINA NA MORFOLOŠKE ZNAČAJKE JEDNOGODIŠNJIH SADNICA HIBRIDA Paulownia tomentosa x Paulownia fortunei      
SAŽETAK
U radu se prikazuju rezultati utjecaja ektomikorize i huminskih kiselina na važnije morfološke značajke jednogodišnjih sadnica hibrida Paulownia tomentosa x Paulownia fortunei (9501) uzgojenih iz korijenskih reznica. Paulovnija ima brojna poželjna svojstva, ali i negative osobine poput invazivnosti. Pokusna plantaža je osnovana u proljeće 2015. godine na poljoprivrednom zemljištu na području grada Zagreba. Korištena su dva razmaka sadnje (2x2 m i 4x4 m), svaki s dva tretiranja i kontrolom. U prvom tretiranju sađene su sadnice uzgojene iz korijenskih reznica koje su inokulirane s ektomikoriznim gljivama u trenutku pikiranja. Drugo tretiranje bilo je s inokuliranim sadnicama uz dodatak tlu huminskih kiselina. Sadnice su posađene na gredice s crnom pvc folijom, ispod koje je postavljen sustav natapanja kap na kap. Važnije morfološke značajke sadnica su mjerene na kraju prvog vegetacijskog razdoblja. Utvrđen je pozitivan utjecaj primjene ektomikoriznih gljiva i huminskih kiselina na morfološke značajke jednogodišnjih sadnica. Kod razmaka sadnje 2x2 m su utvrđene statistički značajne razlike između sadnica tretiranih ektomikoriznim gljivama i sadnica tretiranih s ektomikoriznim gljivama i huminskim kiselinama u odnosu na kontrolne sadnice u sljedećim varijablama: ukupna visina sadnica, promjer stabljike na 10 cm od razine tla, broj grana, visina sadnica do prve žive grane i duljina najduže grane. Kod razmaka sadnje 4x4 m utvrđena je statistički značajna razlika između sadnica tretiranih ektomikoriznim gljivama u odnosu na kontrolne sadnice u sljedećim varijablama: promjer stabljike na 10 cm od razine tla, broj grana i duljina najduže grane. Primjena ektomikoriznih gljiva i huminskih kiselina može povećati kakvoću šumskih plantaža paulovnija. Kod puštanja u promet sadnica paulovnija i uzgoja istih treba se uzeti u obzir činjenica kako u Republici Hrvatskoj ne postoje znanstvena istraživanja i studije utjecaja vrsta paulovnija na prirodu, pri čemu rizik treba procjenjivati za svaku taksonomsku kategoriju, pa i nižu od vrste. Takve studije bi trebale dati konkretne smjernice i planove za buduća podizanja plantaža paulovnija.

Ključne riječi: plantaže; morfologija sadnica; ektomikoriza; huminske kiseline; poljoprivredno-šumarsko ­gospodarenje

    autori:
    DRVODELIĆ, Damir      ŠL
    ORŠANIĆ, Milan      ŠL
    Vinko PAULIĆ  
 
Kristijan TOMLJANOVIĆ, Ante SELETKOVIĆ, Maja MALNAR, Marijan GRUBEŠIĆ  UDK 630* 156 (001) 339
ANALIZA POGREŠAKA LOVACA KOD PROCJENE UDALJENOSTI CILJA      
SAŽETAK
U svakodnevnom lovnom gospodarenju pravilna procjena udaljenosti pojedine divljači, posebice vrsta krupne divljači, od odlučujućeg je značenja kod izvršavanja odstrela. Većina pušaka užljebljene cijevi koja se danas koristi za odstrel opremljena je optičkim nišanima koji se u pravilu upucavaju na 100 – 150 m. Zavisno o kalibru, visini optičkog nišana, težini zrna metka, udaljenosti i kutu pod kojim se gađa, kao i još nekim manje važnim parametrima ovisi uspješnost samog odstrela, odnosno točnost pogotka. Često puta razlog promašaja kod pokušaja odstrela treba tražiti upravo u pogrešno procijenjenoj udaljnosti divljači koja se cilja. U radu je analiziran utjecaj različitih čimbenika na pogreške kod procjene udaljenosti cilja. Procjena udaljenosti objekata u prirodi istraživana je na uzorku od 40 lovaca različite životne dobi, lovačkog staža i obrazovanja. Istraživanje je provedeno u reljefno tri tipa staništa, nizinskom (do 200 m.n.v.), brdskom (200 – 800 m.n.v.) i gorskom dijelu (preko 800 m.n.v.). Kako bi se otklonila pristranost svaki lovac je testiran na deset različito udaljenih objekata. Kontrolna mjerenja izvršena su laserskim daljinomjerom. Dobiveni rezultati pokazuju kako je pogreška procjene udaljenosti samo donekle povezana s lovačkim iskustvom, te je u većoj mjeri ovisna o životnoj dobi. Najviše griješe najmlađi i najstariji lovci, dok je pogreška najmanja kod lovaca životne dobi 40 – 60 god. Gledano lovački staž najviše su griješili lovci sa lovačkim stažom 10 – 20 god. Analizom stupnja obrazovanja i pogrešaka procjene udaljenosti ustanovljeno je kako su najmanje pogreške zabilježene kod lovaca visokog obrazovanja. Svi lovci prosječno procjenjuju manju udaljenost od stvarno izmjerene. Porastom udaljenosti povećava se i pogreška procjenjene udaljenosti.

Ključne riječi: procjena udaljenosti; lovci; lovno gospodarenje; stanište

    autori:
    TOMLJANOVIĆ, Kristijan    ŠL
    SELETKOVIĆ, Ante      ŠL
    Maja MALNAR  
    GRUBEŠIĆ, Marijan      ŠL
 
Vladan POPOVIĆ, Ivona KERKEZ  UDK 630* 164 + 165 (001) 347
VARIJABILNOST POPULACIJA DIVLJE TREŠNJE (Prunus avium L.) U SRBIJI PREMA MORFOLOŠKIM SVOJSTVIMA LISTOVA      
SAŽETAK
U radu je istraživana morfološka varijabilnost listova devet prirodnih populacija divlje trešnje (Prunus avium L.) na području Srbije. Na osnovi deset mjerenih morfoloških svojstava listova i jednog izvedenog omjera utvrđena je unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost. U istraživanju su korištene deskriptivne i multivarijantne statističke metode. Rezultati istraživanja ukazuju na visoku varijabilnost istraživanih populacija, kao i na to da se populacije međusobno statistički značajno razlikuju po svim istraživanim svojstvima. Unutarpopulacijska varijabilnost veća je od međupopulacijske varijabilnosti. Prema klasterskoj analizi istraživane populacije se grupiraju na način prema kojem nisu geografski logično raspoređene. Populacije Boranja i Fruška Gora se nalaze na većoj udaljenosti od ostalih istraživanih populacija.

Ključne riječi: Prunus avium L.; morfologija lista; varijabilnost; populacija.

    autori:
    Vladan POPOVIĆ  
    Ivona KERKEZ  
 
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
 
Taylan OCALAN  UDK 630* 582 357
ACCURACY ASSESSMENT OF GPS PRECISE POINT POSITIONING (PPP) TECHNIQUE USING DIFFERENT WEB-BASED ONLINE SERVICES IN A FOREST ENVIRONMENT      
SUMMARY
Since Global Positioning System (GPS) has been routinely conducted in many engineering projects, it is also effectively applied to the assessment and preventing of forest and natural resources. Depending on the GPS survey method preferred in the applications performed around the forest environments, different level point positioning accuracy can be achieved. Traditionally, for many precise positioning applications, relative static positioning has been used. The data obtained have been analyzed with high-cost scientific and commercial software, which are required a good knowledge of processing procedures. However, in recent years, web based online services that use Precise Point Positioning (PPP) technique, developed as a special type of relative positioning, that enables to process and analyze the static data easily, have become a significant alternative for users. These developments on GPS based surveyings that significantly make contributions to the studies applied around the forest environment, in terms of time, cost, accuracy and labour are preferred in many engineering facilities. In this study, it is aimed to research performance of GPS PPP technique and web based online services in positioning applications especially performed around the forest environments. For this purpose, two test stations have been established in different locations around the forest area, located in Campus of Davutpasa, Yildiz Technical University, Istanbul, and stations have been observed repeatedly in static GPS surveying mode for 3 days and per day with 3-hours observation duration. The observations have been computed by commercial software as using final GPS ephemerides products so called TopconTools v8.2 and also by web based online services namely OPUS, AUSPOS, CSRS-PPP, GAPS and APPS.
From the results, when 3D positioning differences have been examined, it is seen that the positional accuracy is range from 0.024 m to 0.251 m for TP01 and from 0.078 m to 1.033 m for TP02 with respect to both relative solution and PPP solution, which is used by web based online services. When the results have been examined for only CSRS-PPP, APPS and GAPS services, which are used PPP solution, it is seen that the positional accuracy for 3D positioning differences is range from 0.024 m to 0.251 m for TP01 and from 0.078 m to 0.859 m for TP02.
The results show that since the static GPS data is collected for duration of 3-hours and more, PPP technique and the web based online services using this technique for precise positioning applications around the forest environment give effective solutions to the users and at the same time decrease the survey cost with respect to equipment and software.

Key words: GPS; PPP; web-based online services; forest environments; positioning accuracy

    autori:
    Taylan OCALAN  
 
Sevgin ÖZDERN,Hüseyin FAKR, Emrah DÖNMEZ  UDK 630* 813 369
CHEMICAL PROPERTIES OF HAWTHORN (Crataegus L. spp.) TAXA NATURALLY DISTRIBUTED IN WESTERN ANATOLIA PART OF TURKEY      
SUMMARY
Chemical properties of Crataegus pentagyna subsp. pentagyna, C. orientalis subsp. orientalis, C. orientalis subsp. szovitsii, C. tanacetifolia, C. azarolus var. aronia, C. monogyna var. lasiocarpa, C. monogyna var. monogyna taxa that are naturally distributed in Western Anatolia were determined in this study. Leaf and flower samples collected from Izmit, Sakarya, Balıkesir, Izmir, Kütahya, Muğla and Isparta provinces of Western Anatolia to determine volatile components in 2010-2014 period were dried at room temperature. Volatile components that were obtained by dry phase microextraction (SPME) method in Süleyman Demirel University Central Laboratories were determined in Gas chromatography–mass spectrometry (GC-MS). A total of 81 volatile components belonging to 7 hawthorn taxa were determined. Volatile oil components that were identified at highest ratios were benzaldehyde (82.54%) butyraldehyde (38.27%) and (E)2-hexenal (21.67%) components.
Moisture values of hawthorn seeds samples that were collected from sample areas during ripening period were determined. Fatty acid composition was determined in with Gas Chromatography-Flame Ionization Detector (GC-FID) using standard fatty acid mixture. Moisture values of hawthorn seeds varied between 14.49%-36.33%. 10 fatty acid compositions belonging to 7 hawthorn taxa were determined, the highest were linoleic (64.23%), oleic (39.36%) and palmitic acid (8.16%) respectively.

Key words: Crataegus; volatile component; benzaldehyde; linoleic acid; Western Anatolia; Turkey

    autori:
    Sevgin ÖZDERN  
    Hüseyin FAKR  
    Emrah DÖNMEZ  
 
 
STRUČNI ČLANCI
 
Ivo AŠČIĆ  UDK 630* 945.2 377
NUMIZMATIKA KAO EDUKATIVNO-PROMIDŽBENI ALAT U ŠUMARSTVU      
SAŽETAK
U članku se opisuje uloga motiva iz područja šumarstva u numizmatici, odnosno na novcu, jednom od najvažnijih obilježja suverenosti svake države. U prvom dijelu prikazan je povijesni nastanak novca i pojam numizmatike. Poseban je naglasak na hrvatskoj novčanoj jedinici kuni, koja u velikoj mjeri može poslužiti kao edukativno-promidžbeni alat u šumarstvu. Brojni su primjeri iz Hrvatske i svijeta, čiji motivi na novčanicama i kovanicama utječu na podizanje svijesti o potrebi očuvanja zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta te boljeg gospodarenja u šumarstvu. Također daju se smjernice za daljnjom promidžbom šumarstva putem ovog jedinstvenog komunikacijskog kanala.

Ključne riječi: kovanice; novčanice; hrvatska kuna; šumarstvo; edukacija; promidžba; flora; fauna

    autori:
    Ivo AŠČIĆ