|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 1-2/2016 3-4/2016 5-6/2016 7-8/2016 9-10/2016 11-12/2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
3-4/2016 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 109 | |
| VRIJEME JE DA KONAČNO ZACRTAMO KONZISTENTNU ŠUMARSKU POLITIKU I PROVEDBENU STRATEGIJU ŠUMARSTVA |  
|
|
| „Izrada hrvatske poljoprivredne strategije jedan mi je od prioriteta, a ona neće zanemariti ni aspekte ruralnog razvoja, okoliš, proizvode zaštićenog podrijetla, ruralni turizam, obnovljive izvore energije.“ Ovo je izjava novoga resornog ministra poljoprivrede iz opširnog intervjua kojega je dao Večernjem listu 10. ožujka 2016. god. U nastavku navodi kako je za izradu strategije poljoprivrede i prehrambene industrije, šumarstva i prerade drva rok do kraja 2016. god. Također navodi kako je trenutno u tijeku redefiniranje Programa ruralnog razvoja. O nedostatku strategija Države za gotovo sve resore gospodarstva, kao i očekivanjima da se iste konačno naprave, što se odnosi i na šumarstvo i preradu drva, pisali smo u br. 5-6 Šumarskoga lista 2011. god. Bilo je to vrijeme uoči novih parlamentarnih izbora, pa su se strategije očekivale od nove Vlade. Kao što vidimo, protekao je cijeli mandat sada već stare Vlade i ništa nije učinjeno, pa se stihijski radilo. Bez strategije i uz slabu kontrolu resornog ministarstva, koje bi trebalo biti odgovorno za šumarsku politiku i strategiju, posebice prepuštanje Hrvatskim šumama d.o.o. i nekompetentnom rukovodstvu da provodi svoju šumarsku politiku uz svoju strategiju, iako su uvjetno rečeno samo „koncesionari“, evidentno je da su nastale velike štete za šume i šumarstvo. Nestručno vođenje firme i robovanje „profitu“ pod svaku cijenu, zahtijeva od nas da postavimo pitanja i na njih tražimo odgovore. Na temelju činjeničnog stanja će se uz ostalo temeljiti, nadamo se, napokon zacrtana konzistentna šumarska politika i strategija. Naravno da ne možemo ovdje postaviti sva sporna pitanja, pa stoga dopunu prepuštamo čitateljstvu. Neka od tih pitanja su: treba li preskočiti jedan etat jer smo dirnuli u glavnicu; da li je narušen omjer smjese sječom vrjednijih vrsta drveća; da li je narušena debljinska struktura sastojina; da li se, gdje i koliko kasnilo s uzgojnim radovima njege i čišćenja koji određuju buduću sastojinu; koje sastojine trebaju ići u prijevremenu obnovu jer su nestručnim gospodarenjem dovedene u stanje da ne koriste optimalno potencijale šumskoga staništa; što je s prirodnom obnovom sastojina; zašto i koliko ostaje drvne sirovine u šumi; što je sa šumskim redom; koliko i zašto imamo toliko oštećenih stabala prouzročenih vučom sortimenata; zašto imamo previše Ad stabala; kako obrađujemo sortimente da ne oštećujemo šumsko tlo; da li su nam i zašto šumske vlake postale vododerine; da li je istina da od ubranih prihoda za korištenje šumskih cesta samo manji dio vraćamo za njihovo održavanje, pa su stoga u vrlo lošem stanju; da li privatnicima plaćamo vuču i dalje tako malo da vozni park obnavljaju kupnjom naših isluženih traktora koji zagađuju okoliš; zašto je nekim pilanskim klasama trupaca cijena niža od ogrjevnog drva; što je s pošumljavanjem opožarenih površina koje su potencijalna opasnost za eroziju tla; kome i zašto je prepušteno gospodarenje (osim sirovinskog) s ostalim gospodarskim potencijalima šume i naposljetku pitanje koliko će šuma i šumarstvo platiti robovanje isključivo novčanom profitu utopljenom u nezajažljivost birokracije? Kada neslužbeno razgovaramo s našim kolegama, pa i s nekima koji su trenutno u vladajućoj strukturi Hrvatskih šuma d.o.o., svi negoduju, pa i čude se nekim naredbama neutemeljenim na načelima šumarske struke i znanjima koje su na Fakultetu polučili. Višekratna eksperimentiranja iz strogo centralizirano ustrojene uprave, a zapravo jednog čovjeka, dovela su šumarstvo gotovo do ruba obstojnosti struke. U ovoj smo rubrici uz ostalo pisali o odstupanju jednog od načela iz 10 sentenci o šumi, uvaženog akademika Dušana Klepca, a ono se odnosi upravo na organizacijski oblik šumarstva od centralističkoga do proklamirano decentralističkoga, koji kao najpovoljniji „omogućuje na istom prostoru i istoj organizacijskoj jedinici korištenje svih izravnih i neizravnih beneficija koje šuma pruža“. Rekli smo tada da je to danas strogo centralistički oblik, u kojemu za svaku sitnicu treba tražiti odobrenje centra, gdje upravitelji uprava nemaju nikakvih ingerencija, čime im je ograničena inventivnost i primjena stečenih šumarskih znanja i iskustava te narušen ugled pred zaposlenicima i lokalnom zajednicom, gdje revirnici i ostali inženjeri sve više postaju kancelarijski službenici, a beneficije šume su svedene na isključivo sirovinsku bazu. Time se zapravo želi poništiti i omalovažiti multifunkcionalnu ulogu šume, a šumarske stručnjake svesti na razinu neinventivnih nadničara. Začuđujuće je da su osim središnjice HŠD-a, koja je posebice u ovoj rubrici Šumarskoga lista upozoravala na činjenično stanje, mnogi smatrali da će se nešto samo po sebi riješiti, i što je još gore, ne osjećaju se odgovornima. O svemu tome, pa i po pitanju prerade drva i energetske strategije također smo više puta pisali u ovoj rubrici i još u nekim tekstovima – samo treba „prolistati“ Šumarski list i početi aktivno štiti struku, jer inače nemamo pravo prigovarati. Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Jozo FRANJIĆ, Gabrijel HORVAT, Daniel KRSTONOŠIĆ | UDK 630* 111 + 113 (001) | 111 |
| NOVO NALAZIŠTE I SINTAKSONOMSKE ZNAČAJKE PASJEGA TRNA (Hippophaë rhamnoides L., Elaeagnaceae) U HRVATSKOJ |
|
|
| Sažetak Pasji je trn glacijalni relikt, koji se je nakon povlačenja ledenoga pokrova širio prema sjeveru i višim planinskim položajima. U Hrvatskoj je bio rasprostranjen u Međimurju i u Podravini (uz Muru i Dravu – Legrad, Bukovec, Dubrava, Križovljan-grad). Vrlo je rijedak i u uzgoju ili subspontano proširen, te se još navodi i za područje Samobora, Skradina, a u uzgoju je još zabilježen u Botaničkome vrtu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Nespešu, Starom Brestju (Sesvete), uz brzu cestu Sv. Helena-Bjelovar i u Park-šumi Adica u Vukovaru. Tijekom prve polovice 20. stoljeća nije bilo nikakvih novih podataka o rasprostranjenosti pasjega trna u Hrvatskoj, a u drugoj polovici 20. stoljeća, tijekom fitocenoloških istraživanja vegetacije u priobalnome pojasu rijeke Drave u široj varaždinskoj okolici Trinajstić (1964, 1994) bilježi nekoliko grmova, bez posebne fitocenološke pripadnosti. Za Hrvatsku prve podatke o fitocenološkim značajkama vrste H. rhamnoides donosi Trinajstić (2006) i to na osnovi jedne fitocenološke snimke iz koje se može jasno razabrati da ona prema svom florističkom sastavu pripada u sintaksonomskom smislu as. Hippophao-Berberidetum Moor 1958. Najnovijim istraživanjima sukcesije vegetacije u Podravini, 26. lipnja 2015. godine utvrđeno je novo nalazište vrste H. rhamnoides sjeverno od sela Veliki i Mali Bukovec (46.3070540, 16.7275400). Napravljena je jedna fitocenološka snimka (Tab. 1). Analizom fitocenološke snimke vidljivo je da je ona bogatija vrstama (25 : 15) od fitocenološke snimke Trinajstić-a (2006) i vrlo je slična snimkama Moor-a (1958). Dosad je Trinajstić-ev (2006) nalaz pasjega trna iz 1966. godine bio posljednji zabilježeni nalaz ove vrste u Hrvatskoj. Kako su hidrološkim zahvatima uništena staništa i kako je pasji trn nestao s toga prostora novi nalaz pasjega trna i nalaz as. Hippophao-Berberdetum Moor 1958 (Berberidion vulgaris Br.-Bl. 1950) su jedini postojeći prirodni nalazi. Iz tih razloga potrebno je naglasiti da je hrvatska flora sada bogatija za jednu vrstu prirodno rasprostranjenu, a i vegetacija Hrvatske je bogatija za jednu asocijaciju kojima treba dati odgovarajuće prirodoznanstveno značenje. Ključne riječi: novo nalazište; pasji trn; Hippophaë rhamnoides; Hippophao-Berberidetum; Hrvatska |
autori: FRANJIĆ, Jozo  ŠL HORVAT, Gabrijel ŠL KRSTONOŠIĆ, Daniel ŠL | |
| Ivan ANDRIĆ, Igor POLJAK, Marno MILOTIĆ, Marilena IDŽOJTIĆ, Davorin KAJBA | UDK 630* 165 + 111 (Fraxinus angustifolia Vahl) (001) |
117 |
| FENOLOŠKA SVOJSTVA LISTANJA POLJSKOG JASENA (Fraxinus angustifolia Vahl) U KLONSKOJ SJEMENSKOJ PLANTAŽI |
|
|
| Sažetak U tri godine istraživanja (2012., 2014. i 2015.) praćene su fenološke karakteristike listanja poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u klonskoj sjemenskoj plantaži Nova Gradiška. Motrenjem su obuhvaćena 42 klona s četiri ramete po klonu (ukupno 168 biljaka) porijeklom iz triju populacija (Jasenovac, Novska i Stara Gradiška). Razvoj lista podijeljen je na šest fenofaza, međutim u radu je analizirana isključivo faza L2 (početak listanja). Prosječni broj dana od 1. siječnja do početka listanja iznosio je 98 dana u 2012. godini, 93 dana u 2014. godini i 103 dana tijekom 2015. godine. Prosječan broj dana koji je bio potreban za razvoj lista u 2012. godini iznosio je 27 dana, u 2014. godini 26 dana, dok je u 2015. godini bio 20 dana. Na osnovi fenoloških rezultata klonovi su podijeljeni na dvije ekotipske forme: ranu i kasnu. Prosječne vrijednosti broja dana s obzirom na početak listanja iznosile su od 90 do 101 dan za ranu ekotipsku formu te od 99 do 107 dana za kasnu. U radu je dokazana visoka povezanost između kumulativnih vrijednosti količine oborina (od 1. prosinca do nastupanja faze L2) i početka listanja. Istraživanjem je utvrđena statistički značajna razlika između svih istraživanih klonova, između klonova unutar populacija, kao i između istraživanih ekotipskih formi. Statistički značajna međupopulacijska varijabilnost nije utvrđena. Unutarklonska varijabilnost smanjivala se sa starošću sjemenske plantaže, što ukazuje na veću stabilnost i ujednačenost fenoloških karakteristika između rameta s povećanjem njihove starosti. Pripadnost klonova ekotipskim formama nije pratila njihovo geografsko porijeklo, čime je dodatno potvrđena značajna unutarpopulacijska varijabilnost poljskog jasena. Ključne riječi: početak listanja; oborine; unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost; unutarklonska varijabilnost; rana i kasna ekotipska forma |
autori: ANDRIĆ, Ivan ŠL Igor POLJAK  Marno MILOTIĆ IDŽOJTIĆ, Marilena ŠL KAJBA, Davorin ŠL | |
| Dalibor BALLIAN | UDK 630* 443 (001) | 127 |
| GENETSKA STRUKTURA POPULACIJA HRASTA KITNJAKA (Quercus petraea (Matt.) Lieblein) U BOSNI I HERCEGOVINI NA TEMELJU ANALIZE IZOENZIMSKIH BILJEGA |
|
|
| Sažetak Hrast kitnjak [Quercus petraea (Matt.) Lieblein] jedna je od najvažnijih vrsta šumskog drveća u Bosni i Hercegovini, iako je sadašnja struktura šuma hrasta kitnjaka vrlo slaba. Razlog tomu treba tražiti u jakom povijesnom utjecaju čovjeka na tu vrstu, brojne neplanske i nestručne sječe i slabo razvijen sustav gospodarenja ovom vrijednom vrstom. U uvjetima Bosne i Hercegovine kitnjak se nalazi na 333 000 ha, u malim čistim i većinom mješovitim sastojinama s grabom i ponekad bukvom. Kroz ovo istraživanje želimo odgovoriti na sljedeća pitanja: kakva je genetska struktura odabranih populacija hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini, te kakvo je značenje poznavanja genetičke strukture u procesima obnove? Analizirali smo 17 prirodnih populacija hrasta kitnjaka uz uporabu 11 enzimskih sustava s 14 genskih lokusa i registrirali 82 alela. Registriran je velik polimorfizam, a samo je kod genskog lokusa sorbitol registriran potpuni monomorfizam, dok je kod genskog lokusa Pgi – A dobiven polimorfizam samo u jednoj populaciji. Prosječan broj alela za istraživane populacije kretao se od 1,7143 do 3,1429, a efektivni broj od 1.1089 do 1.2585. Stvarna i teorijska heterozigotnost najniža je bila u populaciji Gračanica s 0,0947, dok je najveća bila u populaciji Bugojno s 0,1869. Fiksacijski indeks u svim populacijama je bio negativan, što ukazuje na dobru stabilnost istraživanih populacija te da su slabi ili izostaju procesi inbridinga u populacijama. Najveće genetske udaljenosti u odnosu na ostale pokazala je populacija Tešanj. Rezultati diferencijacije pokazuju male vrijednosti, što ukazuje na kratko vrijeme od njihovog razdvajanja te prisutnost toka gena i malog gubitka prilagodbenog potencijala. Dobiveni rezultati omogućuju preporuku potrebnih mjera za očuvanje genetskih izvora metodama in situ i ex situ te obnovu i uporabu reprodukcijskog materijala hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini. Ključne riječi: Hrast kitnjak; Quercus petraea (Matt.) Lieblein.; populacija; genetska varijabilnost |
autori: Dalibor BALLIAN | |
| Emsud SELMAN, Mirza DAUTBAŠIĆ, Osman MUJEZINOVIĆ | UDK 630* 453 (001) | 137 |
| MALA SMREKINA OSA LISTARICA (Pristiphora abietina Christ. 1791) – PRILOG POZNAVANJU BIOLOGIJE ŠTETNIKA U SVJETLU NOVONASTALIH ŠTETA |
|
|
| Sažetak Utvrđivanje bionomije i utjecaja štetnika smrekine ose listarice, Pristiphora abietina na zdravstveno stanje šumskih kultura smreke provedeno je u sastojinama Šumskoprivrednog područja „Ključko“. Istraživanjem su procjenjivani i mjereni sljedeći parametri: početak, tok i kraj rojenja male smrekine ose listarice, biologija i tok nastajanja simptoma na napadnutim stablima smreke. Za ulov jedinki P. abietina korištene su žute, ljepljive, ploče. Svaka od serija za ulov imala je 10 ploča sa 20 ljepljivih površina. Ukupno je u 180 ljepljivih ploča, ulovljeno 2640 jedinki P. abietina, od toga 1903 mužjaka ili 72,1 % i 737 ženki ili 27,9%. Utvrđene su značajne štete uzrokovane ovim štetnikom na istraživanom području. Ključne riječi: Hymenoptera; Tenthredinidae; žute ljepljive klopke; bionomija; oštećenje iglica |
autori: Emsud SELMAN Mirza DAUTBAŠIĆ Osman MUJEZINOVIĆ | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Neška VUKŠIĆ, Marcela ŠPERANDA | UDK 630* 114.2 | 147 |
| RASPODJELA TEŠKIH METALA (Cd, Pb, Hg, As) I ESENCIJALNIH ELEMENATA (Fe, Se) U ŠUMSKOM TLU I BILJNIM ZAJEDNICAMA DRŽAVNOG OTVORENOG LOVIŠTA ˝KRNDIJA II˝ XIV/23 |
|
|
| Sažetak Elementi poput Pb, Cd, Hg i As sastavnim su dijelom Zemljine biosfere, oni se ne razgrađuju već kruže u prirodi u različitim oksidacijskim i kemijskim oblicima. Čovjek svojim djelovanjem povećava prirodno prisutne razine tih elemenata u okolišu. Divlje životinje koje žive u prirodnim ekosustavima posebno su izložene raznim čimbenicima okoliša. Upravo je okoliš glavni čimbenik koji određuje zdravlje, stanje i populaciju divljači. Stoga je je cilj ovog istraživanja utvrditi koncentraciju teških metala (Cd, Pb, As i Hg) i esencijalnih elemenata (Fe i Se) u tlu, komponentama biljne zajednice šume (listinac i prizemna flora) u uvjetima staništa tijekom dvije godine. Na području državnog otvorenog lovišta ˝Krndija II˝ XIV/23 uzeto je 14 uzoraka tla, te uzorci listinca i prizemne flore sa četiriju područja lovišta. Urađena je kemijska analiza tla te analiza teških metala (Pb, Cd, As, Hg) i esencijalnih elemenata (Fe, Se) u uzorcima tla, listinca i prizemne flore. Istraživanjem je utvrđeno da područje istraživanja karakteriziraju kisela tla koja su srednje humozna do humozna, siromašna kalijem i fosforom i osrednje opskrbljena željezom i deficitarna selenom. Utvrđene koncentracije teških metala u tlu bile su manje od maksimalno dopuštenih koncentracija propisanih Pravilnikom o onečišćenju tala. Povećana koncentracija kadmija i manja koncentracija željeza i selena od poželjne koncentracije utvrđena je u uzorcima listinca i prizemne flore. Ključne riječi: teški metali; esencijalni elementi; tlo; biljne zajednice |
autori: Neška VUKŠIĆ Marcela ŠPERANDA | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Atinc PIRTI, Nursu TUNALIOGLU, Taylan OCALAN, R.Gursel HOSBAS | UDK 630* 582 | 155 |
| ALTERNATIVNA METODA ZA APSOLUTNO ODREĐIVANJE POLOŽAJA TOČKE U ŠUMSKOM PODRUČJU |
|
|
| Sažetak Apsolutno određivanje položaja točke s GNSS/CORS (Globalni navigacijski satelitski sustav) u šumskim područjima predstavlja značajan izazov u smislu uštede vremena, kako bi se dobile što točnije koordinate točaka. Vrijeme za rješenje neodređenosti faze cijelih brojeva nosača obično traje jedan sat ili više za apsolutno određivanje točaka pod šumskim područjem s GNSS/CORS. U ovom istraživanju predložena je alternativna metoda za određivanje položaja točke, koja daje rezultate položaja s preciznošću na razini centimetra i potrebno je skoro 15 minuta kako bi se dala nova lokacija točke u šumskom području. Predložena metoda može također imati praktičnu primjenu za unutarnje prostore sa željenom preciznošću na razini cm, koja se postiže u kratkom vremenu promatranja. U ovom istraživanju, proveli smo terenski rad kako bi dobili koordinate točaka u šumskim područjima s GNSS/CORS sustavom i dodatnim mjerenjima, utvrđivanjem dviju kontrolnih točaka promatranih s GNSS/CORS lociranih na granici šumskog područja. Rezultati pokazuju da se zadovoljavajuće rješenje za šumsko područje postiže na razini cm (≈ ± 6 cm) u kratkom vremenu promatranja. Ključne riječi: GNSS; CORS; VRS; preciznost; šumsko područje |
autori: Atinc PIRTI Nursu TUNALIOGLU Taylan OCALAN R.Gursel HOSBAS | |