+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
1-2/2016
3-4/2016
5-6/2016
7-8/2016
9-10/2016
11-12/2016
+ 2017
new


HR  EN   

1-2/2016

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*      TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   5
PROBLEM TVORBE KONZISTENTNE ŠUMARSKE I DVOPRERAĐIVAČKE POLITIKE U HRVATSKOJ      
U Vijestima iz sektora, u svom napisu gosp. Borislav Škegro pod naslovom „Može li državni holding biti učinkovit? Bude li se vodio logikom profita, bit će dividenda!“ za primjer navodi poslovanje (odnos)  šumarstva i drvoprerađivačke industrije. Kaže kako drvoprerađivačka industrija bilježi sjajne rezultate u proizvodnji, izvozu i zapošljavanju,  ali ne zadovoljava potražnju, jer je ograničavajući čimbenik nedostatak drvne sirovine (nema dovoljno drva kaže on). To smatra apsurdnim, „jer u šumama danas postoji višak drva – kod hrasta npr. i do 1/3 ukupne mase“. Te povećane količine drvoprerađivačka industrija bi  u kešu platila, zaposlila nove ljude, izvezla, naplatila i platila povećane poreze, „ali to nikako ne ide – nitko ne traži dividendu“, kaže on.  Poruka je očito novom ministru „da za početak upiše dodatnih 200 mil. kuna dividende kao prihod proračuna“, pa će biti „drva k’o u priči, a dividenda i poreza k’o drva“.
Obrazlažući uvodno način poslovanja holdinga navodi kako se mjeri samo prinos na uloženi kapital  i nema drugih ni trećih „socijalno osjetljivih, generalno razvojnih društvenih kriterija ..... dividenda postaje značajni neporezni dio prihoda državnog proračuna .........nema opravdanja za zadržavanje radnih mjesta  i socijalnim, lokalnim i političkim kriterijima“. Tu imamo navode i nekih drvoprerađivača da bi trebalo zabraniti izvoz trupaca, te da potrošimo 200 mil. dolara na uvoz namještaja od hrvatskih trupaca koje smo jeftino izvezli – na taj način rasipamo nacionalno bogatstvo.
Što se tiče šumarstva, na tragu potpuno laičkog razmišljanja  gosp. Škegre da se može sjeći koliko kome treba, a ne prema Gospodarskoj osnovi, slično razmišljanje dijeli i predsjednik Udruge poslodavaca, a ono se ponajprije odnosi na cijenu drvne sirovine – kada bi ona bila niža  (a sada je najniža u EU), onda bi hrvatska drvoprerađivačka industrija bila konkurentna. Prvome možemo odgovoriti da su etatne mogućnosti ograničene i da se u duhu načela potrajnog gospodarenja u šumarstvu sječe nešto ispod godišnjeg prirasta drvne mase, a ne koliko prekapacitirana pilanska prerada traži, pa nema govora o tome da će biti drva k’o u priči, a onda i dividenda. Njih može biti samo ako se naša drvoprerađivačka industrija posveti smanjenju ostalih 80 % troškova proizvodnje, a ne da stalno plače nad previsokim troškovima drvne sirovine, koji u strukturi troškova čine maksimalno 16-20 %. Osim toga, mora se držati načela da najkvalitetniju sirovinu maksimalno finalizira u proizvod s najvećom dodanom vrijednosti. Na to je, sigurni smo, jedino može prisiliti tržišna cijena drvnih sortimenata. Isto tako potrebno je okrenuti se najnovijim tehnologijama i ulaganju u znanje na svim razinama. Slažemo se da treba zabraniti izvoz trupaca, jer smo u dosadašnjim tekstovima u ovoj rubrici između ostalog naveli da 8 m3  izveženih trupaca znači da izvozimo jedno radno mjesto. No, koliko je nama poznato, osim nekih mekih listača i proizvoda neinteresantnih za naše drvoprerađivače, Hrvatske šume d.o.o. ne izvoze trupce, ali znamo da to čine neki drvoprerađivači, tako da dio ugovorenih količina po netržišnoj cijeni upravo radi izvoza „kamufliraju“ u razne oblike minimalne pilanske prerade (prizme, fličevi, grede, četvrtače i sl.). Glede uvoza namještaja mišljenja smo da bi svatko rađe kupio domaći ako je jefiniji i barem jednako kvalitetan kao uvozni – zašto on to nije neka odgovore drvoprerađivači koji imaju domaću sirovinu po netržišnim cijenama i tako reći na svom lageru gotovo  bez troškova transporta. Upravo o rasipanju nacionalnog bogatstva pisali smo u više navrata, ponajprije govoreći o šumarstvu kao specifičnoj gospodarskoj grani, a ne onoj kako je vidi gosp. Škegro i privatnici drvoprerađivači. Osim toga,  očito se uzaludno trudimo upozoriti da šuma ima osim sirovinske uloge i onu ekološku, socijalnu i ekofiziološku, koje su višestruko vrjednije od sirovinske, pa je gospodarenje šumom upravo suprotno od prethodno proklamiranog „holdinškog pristupa“. Svakako, kada to nismo napravili do sada, a o tome smo pisali u Šumarskome listu br. 11-12/2014.,  vrijeme je da se konačno zacrta konzistentna šumarska politika, kojoj treba pridodati i  drvoprerađivačku industriju koja će se novo-sačinjenim strategijama provoditi. Time ćemo izbjeći nakaradna „mlečanska“ razmišljanja o šumi  i ukloniti netržišini odnos šumarstva i drvoprerađivačke industrije te odrediti ispravan status šumarstva u hrvatskome gospodarstvu.
                                Uredništvo


    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Željko ZGRABLIĆ, Hrvoje MARJANOVIĆ, Danko DIMINIĆ  UDK 630* 443 (001) 7
CAN WE PREDICT SPHAEROPSIS SAPINEA OUTBREAK BY MONITORING FUNGAL DIVERSITY IN AUSTRIAN PINE PLANTATIONS?      
Summary
Fungal diversity plays an important role in forest ecosystems stability as well in the health status of mycorrhizal forest trees. At research area in Istria, Croatia, pathogenic fungus Sphaeropsis tip blight (Sphaeropsis sapinea (Fr.) Dyko et Sutton) caused substantial damage in Austrian pine (Pinus nigra J. F. Arnold) plantations during the last decades. This research continues on previous done in Austrian pine plantations on predisposition to S. sapinea infections, where site and stress conditions were determined as key factors, but also, the ectomycorrhizal (ECM) fungi were confirmed as biological indicators of the health status in selected plantations. We analyzed fungal diversity of Austrian pine plantations to determine the dependence of species richness and its diversity index, both for total and ECM species only, in relation to S. sapinea infection rate and crown transparency of selected trees. Fungal samples were collected during 2013 at nine permanent research plots in autumn season. Their total and ECM species richness and diversity index were correlated to Sphaeropsis tip blight infection level and crown transparency. Our results did not confirm the hypothesis that Austrian pine plantations with higher total species richness and its diversity index are more resistant to S. sapinea infection nor to crown transparency. Oppositely, ectomycorrhizal species richness and its diversity index might be used as good biological indicators of S. sapinea presence and crown transparency of studied plantations.

Key words: Pinus nigra; Sphaeropsis sapinea; crown transparency; integrated forest protection; species richness; Shannon index; ectomycorrhizal fungi

    autori:
    Željko ZGRABLIĆ  
    Hrvoje MARJANOVIĆ  
    DIMINIĆ, Danko    ŠL
 
Matija LANDEKIĆ, Mario ŠPORČIĆ, Ivan MARTINIĆ, Matija BAKARIĆ, Kruno LEPOGLAVEC  UDK 630* 629 (001) 17
UTJECAJ STILOVA VODSTVA NA UPRAVLJANJE I ORGANIZACIJSKU KULTURU ŠUMARSKOG PODUZEĆA      
Sažetak
Menadžerski stil vođenja i odlučivanja uz proaktivnu organizacijsku kulturu, za šumarstvo u tranzicijskim zemljama, može biti ključna karika u procesu unapređenja poslovanja šumarskog poduzeća. U teoriji i praksi postoji više stilova vođenja, od autokratskog do demokratskog, a brojna su istraživanja dokazala postojanje uzročno-posljedične veze između stila rukovođenja i unapređenja poslovanja. U šumarstvu, međutim, nitko do sada nije ciljano vrednovao stil rukovođenja šumarskog poduzeća, te isti stavio u odnos s pokazateljima kulturološke komponente tvrtke i mentalnim opterećenjem zaposlenika. Kroz studiju slučaja, u radu se analizira mišljenje zaposlenika šumarske tvrtke vezano za (a) postojeći i poželjni stil rukovođenja te (b) povezanost stila rukovođenja s udjelom pojedinih kulturnih tipova i vrijednosti pokazatelja o odnosu radnog napora–nagrade (ERI pokazatelja). Opći nalazi ističu autokratski stil (74 %) kao prevladavajući način rukovođenja u šumarskom poduzeću, dok je kao poželjni način rukovođenja istaknut demokratski stil (87 %). Učestalost odgovora ispitanika pokazala je da 62 % zaposlenika nije nikad ili je rijetko dobilo priznanje i nagradu za rad, a na potpuni izostanak ulaganja u obrazovanje ljudskih resursa ukazalo je njih 56 %. Analiza povezanosti rukovodeće (upravljačke) sastavnice pokazuje da hijerarhijsku poslovnu kulturu tvrtke prati izražen autokratski stil rukovođenja koji pozitivno korelira sa ERI pokazateljem, tj. slijedi ga povećano mentalno opterećenje zaposlenika. Isticanje demokratskog stila rukovođenja u poduzeću pozitivno korelira s grupnom poslovnom kulturom, na što se veže i niža razina opterećenja tj. nezadovoljstva ispitanika unutar strukturnih jedinica. Neuravnoteženi fokus postojeće kulture, uz formalno-direktivan stil rukovođenja i izostanak sustava nagrađivanja rezultira izraženim otporom prema neophodnim promjenama i potrebnim unapređenjem upravljačke prakse šumarskog poduzeća. Smjernice za unapređenje zatečenog stanja navedene su u okviru rasprave i zaključaka rada.

Ključne riječi: šumarstvo; šumarsko poduzeće; stil rukovođenja; organizacijska kultura; unapređenje upravljačke prakse

    autori:
    Matija LANDEKIĆ  
    ŠPORČIĆ, Mario      ŠL
    MARTINIĆ, Ivan      ŠL
    BAKARIĆ, Matija    ŠL
    Kruno LEPOGLAVEC  
 
Ivan ŠIRIĆ, Ante KASAP, Ivica KOS, Tomislava MARKOTA, Draženko TOMIĆ, Milan POLJAK  UDK 630* 120 +172.8 (001) 29
HEAVY METAL CONTENTS AND BIOACCUMULATION POTENTIAL OF SOME WILD EDIBLE MUSHROOMS      
Summary
The concentration of Fe, Zn and Cu in ten edible mushrooms in Medvednica Nature Park was determined. The similarity between the studied species was deterimend by cluster analysis based on concentrations of the aforementioned metals in the fruit bodies. The analyses of heavy metals were carried out by X – ray fluorescence spectormetry. The highest concentration of Fe (153.96 mg kg–1) was determined in Tricholoma portentosum, and the highest concentration of Zn (90.60 mg kg–1) was determined in Tricholoma terreum. The highest concentration of Cu was determined in Macrolepiota procera (78.18 mg kg–1). The concentrations of Zn and Cu significantly differed (p<0.05; p<0.001) between examined saprophytic and ectomycorrhizal mushrooms. A considerably higher concentration of the analysed elements was found in the cap than in the stipe for all mushroom species. All mushrooms species were bio-exclusors of Fe in relation to the underlying soils. Cluster analysis performed on the basis of the bioaccumulation of the studied metals revealed great similarity of mushroom species belonging to the same genus and partial similarity of species of the same ecological affiliation.

Key words: heavy metals; edible mushrooms; bioaccumulation potential; ecology

    autori:
    Ivan ŠIRIĆ  
    Ante KASAP  
    Ivica KOS  
    Tomislava MARKOTA  
    Draženko TOMIĆ  
    Milan POLJAK  
 
Osman TOPACOGLU, Hakan SEVIK, Kerim GUNEY, Canan UNAL, Erol AKKUZU, Ahmet SIVACIOGLU  UDK 630* 181.5 (001) 39
EFFECT OF ROOTING HORMONES ON THE ROOTING CAPABILITY OF Ficus benjamina L. CUTTINGS      
Summary
Vegetative production techniques, of which cutting method widely used in propagation of ornamental plants, have a crucial role for conserving the plant genetic sources. On rooting development of stem cuttings, cutting position, rooting medium and rooting hormone are some of the critical factors that affect the success. The primary objective of this study is to determine the best hormone doses and ideal rooting medium on Ficus benjamina L. stem cuttings. Conventionally, the most frequently vegetative propagation method is the rooting of the stem cuttings in various media such as, pearlite, peat, sand, through exposure to high-concentration rooting hormones (IBA, IAA, NAA, etc.). But, this conventional technique requires wide areas in the rooting stage of mass production, prevents monitoring the course of rooting, and necessitates large amount of materials used as hormones and rooting media. In this study, a new method that may be preferable in mass production of plants was tested. 39 different treatments were carried out, and their results were evaluated. Sand, and perlite were used as solid rooting media. Stem cuttings were kept in low-concentration hormones permanently after cutting (liquid medium). In this way, their rooting capability were examined. Rooting trials were conducted before stem cuttings were taken to solid rooting media. As conclusions, the highest rooting ratio were obtained for 10 ppm of NAA (94.43%) and 100 ppm of IBA (93.9%) in liquid media. Moreover, the highest root length and the average root length were quite low in liquid media.

Key words: fitohormones; vegetative propagation; auxins; rooting

    autori:
    Osman TOPACOGLU  
    Hakan SEVIK  
    Kerim GUNEY  
    Canan UNAL  
    Erol AKKUZU  
    Ahmet SIVACIOGLU  
 
Jovana PETROVIĆ, Srećko ĆURČIĆ, Nenad STAVRETOVIĆ  UDK 630* 907 + 234 (001) 45
INVAZIVNE BILJNE VRSTE I EKOLOŠKI ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA NJIHOVO ŠIRENJE NA PODRUČJU SPOMENIKA PRIRODE „OBRENOVAČKI ZABRAN“ (SREDIŠNJA SRBIJA)      
Sažetak
Osnovni cilj i zadatak provedenog istraživanja bio je utvrditi prisutnost invazivnih biljnih vrsta na području zaštićenog prirodnog dobra Spomenik prirode „Obrenovački Zabran“ (središnja Srbija). Istraživanja flore i vegetacije šume Obrenovački Zabran rađena su tijekom više vegetacijskih sezona od ožujka 2009. do studenog 2013. godine. Bogatstvo flore ogleda se kroz prisutnost 163 biljne vrste koje su zabilježene na području Obrenovačkog Zabrana. Od ukupnog broja zabilježenih biljnih vrsta, 24 taksona su označena kao invazivne vrste, što čini 14,72% ukupne flore Zabranske šume. Među njima je prisutno 6 drvenastih i 18 zeljastih biljnih vrsta. Duž čitavog nasipa u Obrenovačkom Zabranu evidentirane su vrste Asclepias syriaca i Amorpha fruticosa s velikom pokrovnošću i brojnošću. Ove dvije vrste formiraju rub šume ka rijeci Savi, tako da su potisnule gotovo sve druge biljne vrste iz kata žbunja, s tendencijom da potisnu i već sada oskudnu prizemnu vegetaciju. Svjetlost i temperatura su ekološki čimbenici koji posebno pogoduju razvoju i širenju invazivnih biljaka u Obrenovačkom Zabranu, a koji su najizraženiji u području nasipa. Zbog toga i zbog izraženog antropogenog utjecaja, tj. velike frekvencije korisnika, invazivne vrste biljaka su unešene i prisutne na području Zabrana. Od ukupnog broja zabilježenih invazivnih vrsta biljaka, najveći broj pripada porodici Asteraceae (9 vrsta), zatim porodicama Poaceae i Fabaceae (s po 2 vrste), dok su ostale porodice zastupljene sa po jednom vrstom.
Rezultati istraživanja trebaju dati osnovu za razvoj strategije za praćenje stanja i planiranje mjera za suzbijanje neželjenih biljnih vrsta radi zaštite autohtone flore. Samo pažljivo i odgovorno upravljanje prirodnim dobrom omogućit će da se broj invazivnih biljnih vrsta održi na postojećoj razini.

Ključne riječi: Rijeka Sava; Obrenovački Zabran; invazivne vrste; zaštita okoliša; zaštita prirode

    autori:
    Jovana PETROVIĆ  
    Srećko ĆURČIĆ  
    Nenad STAVRETOVIĆ  
 
 
STRUČNI ČLANCI
 
Gabrijel HORVAT, Jozo FRANJIĆ  UDK 630*187 53
INVAZIVNE BILJKE KALNIČKIH ŠUMA      
Sažetak
U radu se navode invazivne biljne vrste koje se javljaju u šumama Kalnika. Također se navodi i stanje njihove rasprostranjenosti u Hrvatskoj i njihov utjecaj na šume Kalnika. Ukupno je zabilježeno 14 invazivnih vrsta koje u šumama Kalnika stvaraju probleme, a to su – Acer negundo L. (negundovac), Ailanthus altissima (Mill.) Swingle (pajasen), Ambrosia artemisiifolia L. (ambrozija), Amorpha fruticosa L. (čivitnjača), Asclepias syriaca L. (cigansko perje), Conyza canadensis (L.) Cronquist (kanadska hudoljetnica), Echinocystis lobata (Michx.) Torr. et Gray (divlji krastavac), Erigeron annuus (L.) Pers. (krasolika), Impatiens glandulifera Royle (žljezdasti nedirak), Juncus tenuis Willd. (nježni sit), Phytolacca americana L. (vinobojka), Reynoutria japonica Houtt. (japanski dvornik), Robinia pseudoacacia L. (bagrem), Solidago gigantea Aiton (velika zlatnica). Najviše problema u šumama Kalnika čini bagrem, i to na svim tipovima staništa i u sastojinama svih starosnih skupina, a posebno su štete značajne u mladim sastojinama te u sastojinama u fazi obnove. Na površinama nakon čistih sječa a prije pošumljavanja, u mladim sastojinama i osunčanim čistinama starih sastojina u fazi obnove, štetu čine i gusti sklopovi krasolike, ambrozije, žljezdastoga nedirka i vinobojke. Ostale navedene vrste za sada nalazimo uz rubove šuma, cesta, vlaka, obalama vodotoka te na šumskim čistinama, gdje dolaze u manjim skupinama ili pojedinačno te za sada ne čine ozbiljne štete, ali su stalna prijetnja autohtonim vrstama, kao i bioraznovrsnosti.

Ključne riječi: šume Kalnika; autohtone vrste; invazivne vrste; bioraznovrsnost

    autori:
    HORVAT, Gabrijel    ŠL
    FRANJIĆ, Jozo      ŠL