|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 1-2/2015 3-4/2015 5-6/2015 7-8/2015 9-10/2015 11-12/2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
11-12/2015 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 495 | |
| NA KRAJU GODINE |  
|
|
| Obilježavajući 250-tu obljetnicu šumarstva u Hrvatskoj kroz mnogobrojna događanja i aktivnosti, naznačene u programu objavljenom u Zapisniku 4. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a u Šumarskome listu 11-12/2014., svoj doprinos ovoj značajnoj obljetnici nastojali smo dati i u ovoj rubrici. U dvobroju 1-2/2015. tekstom „Lutanja u gospodarenju privatnim šumama“ ukazali smo na neke probleme u gospodarenju tim šumama, koristeći se i tekstovima iz povijesti šumarstva. Naime, mogli bismo reći da se tim problemima prilazi kao da se radi o zanemarivoj površini, a zapravo je to više od 1/5 površina šuma u Hrvatskoj, za koju također vrijedi Zakon o šumama, što se nažalost zaboravlja. Posebno smo ukazali na nekontrolirane sječe i „haračenje“ bez učinkovitog nadzora i mjera suzbijanja takvoga stanja, te bez jasnih zakonskih podloga za kažnjavanje odnosnih sudionika. Još jednom se ukazuje na potrebu udruživanja malih privatnih šumo-posjednika, čime bi se izbjeglo dosadašnje gospodarenje na razini čestice i osigurala mogućnost lakšeg gospodarenja u duhu ZOŠ-a, te mogućnost učinkovitijeg korištenja EU fondova. U dvobroju 3-4/2015. ukazujemo na sve očitiji odmak od načela potrajnog gospodarenja i upravljanja šumom kao obnovljivim resursom i najsloženijim ekosustavom, poistovjećujući ga sve više s „tvorničkom halom“. U svrhu proizvodnje najveće kvalitete i kvantitete drvnih sortimenata, potrebno je maksimalno korištenje potencijala šumskog staništa, ali strogo se držeći načela potrajnog gospodarenja, jer bi njegova degradacija vodila u katastrofu. Stoga je neophodno da cijelim procesom upravljanja i terenskog rada rukovode i nadziru ga „teoretično i praktično naobraženo gospodarstveno osoblje“. Ako je proklamirani cilj gospodarenja proizvodnja najvrjednije drvne mase, onda i njeno korištenje mora biti racionalno, usmjereno ponajprije na domaći visoko finalizirani proizvod, koji uz financijski rezultat osigurava i visoku zaposlenost. U dvobroju 5-6/2015. uz „pomoć“ teksta „Državni ispiti za samostalno vođenje šumskog gospodarstva“ iz Šumarskoga lista 1880. i 1881. godine, osvrnuli smo se na važnost stručnog upravljanja i gospodarenja šumama, zalažući se ponajprije za stručno, a ne političko kadroviranje. Ističe se, kako nije dovoljno imati samo odgovarajuću stručnu spremu, nego je potrebno postepeno stjecanje praktičnih znanja i iskustva za rukovođenje šumskog gospodarstva. Tako osposobljeni šumarski kadrovi imaju svoj limit. „Ne ima svatko sposobnosti, da ono bude, što hoće, i uz najbolju volju može se dogoditi, da komu njegove vlastite naravne sposobnosti reknu: dovde i ne dalje. Ne treba tumačenja, da uslied ovakovih pogrešaka trpi ponajprije šuma“. U dvobroju 7-8/2015., također uz „pomoć“ teksta iz Šumarskoga lista iz 1895. godine, povlačeći paralelu s današnjicom, skrenuli smo pozornost na već tada traženu stručnu i organizacijsku sposobnost šumarskoga kadra na najodgovornijim radnim mjestima u šumarskim institucijama, ponajprije „nadšumara, protustavnika i šumara (upravitelja šumarije)“. Zaključak, kako uz postepeno stručno usavršavanje kroz praksu „poštenje je kruna vrlina čovjeka, kojemu su povjereni milijuni narodnog imetka“ i danas bi trebalo biti sastavnica etičkog profila šumarskoga stručnjaka. Riječ Uredništva „Jesmo li iz povijesti nešto naučili“ iz dvobroja 9-10/2015., kako čujemo „uzbudila je duhove“, a mi smo samo „pušući na hladno“ uz primjer iz povijesti upozorili na ono što bi se moglo dogoditi osnivanjem većinske privatne tvrtke Hrvatsko drvo d.o.o., s udjelom od 25 % Hrvatskih šuma d.o.o. kao suosnivača. Razvidno je, da je tema bila pogođena. Kako „nada umire posljednja“, i mi se u idućoj godini nadamo boljitku i adekvatnom vrednovanju šumarske struke na svim razinama. S tom željom svim čitateljima Šumarskoga lista želimo Čestit Božić te sretnu i uspješnu 2016. godinu. Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Ivica PAPA, Tibor PENTEK, Hrvoje NEVEČEREL, Kruno LEPOGLAVEC, Andreja ĐUKA, Branimir ŠAFRAN, Stjepan RISOVIĆ | UDK 630* 383 +386 (001) | 497 |
| RAŠČLAMBA TEHNIČKIH ZNAČAJKI I SUSTAVA ODVODNJE POSTOJEĆIH ŠUMSKIH CESTA RADI UTVRĐIVANJA POTREBE NJIHOVE REKONSTRUKCIJE – STUDIJA SLUČAJA ZA G.J. „BELEVINE“ NPŠO ZALESINA |
|
|
| Sažetak U Republici Hrvatskoj su važeće tehničke značajke za šumske ceste propisane u Tehničkim uvjetima za gospodarske ceste (Šikić i dr. 1989), a za potrebe ovoga rada su osuvremenjene Novim tehničkim značajkama za šumske prometnice (Anon., 2015). Za svaku su kategoriju šumske ceste definirane određene tehničke značajke koje u fazi planiranja treba dobro proučiti i uzeti u obzir, u fazi projektiranja ih treba strogo primjenjivati, a u fazi izgradnje, uz provedbu stručnog nadzora, precizno prenijeti na teren. Neke šumske ceste u Republici Hrvatskoj ne udovoljavaju niti tehničkim značajkama najniže definirane kategorije šumskih cesta, prilaznoj šumskoj cesti. Tehničke značajke takvih šumskih cesta bi, kada je to stručno opravdano, tehnički izvedivo, ekonomski isplativo i okolišno prihvatljivo, zbog sigurnosti odvijanja prometa, smanjenja troškova održavanja i minimiziranja negativnog utjecaja na okoliš, trebalo rekonstrukcijom uskladiti s propisanim tehničkim značajkama. Istraživanja su provedena na sastavnicama primarne šumske prometne infrastrukture g.j. „Belevine“ u sastavu nastavno-pokusnog šumskog objekta Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zalesina. Sedam makadamskih šumskih cesta, ukupne duljine 7,031 km, izgrađeno je u razdoblju od 1968. do 1988. godine. Od izgradnje pa do danas, sve se šumske ceste redovito održavaju, a radovi održavanja su prevladavajuće usmjereni na popravak oštećenja kolničke konstrukcije i objekata odvodnje. Na šumskim su cestama, u okviru izrade detaljnog registra primarne šumske prometne infrastrukture, izmjerene odabrane tehničke značajke (širina kolnika, širina bankine, uzdužni nagib nivelete i poprečni nagib kolnika). Evidentirani su elementi sustava površinske i podzemne odvodnje (odvodni jarak, propust, most, procjednica i preljevnica) te njihovo stanje, kao i položaj svih cestovnih objekata. Uspoređene su postojeće s propisanim tehničkim značajkama šumskih cesta u Republici Hrvatskoj. Na temelju izrađene studije slučaja za primarnu šumsku prometnu infrastrukturu g.j. „Belevine“, moguće je primjenom istovrsne metodologije rada utvrditi manjkavosti, u smislu nepoštivanja minimalnih propisanih tehničkih značajki, primarne šumske prometne infrastrukture bilo koje gospodarske jedinice gorskog reljefnog područja, te dati preporuke tehnološkog postupka rekonstrukcije. Ključne riječi: šumska cesta; tehničke značajke; sustav odvodnje; rekonstrukcija šumske ceste; gorsko reljefno područje |
autori: Ivica PAPA  PENTEK, Tibor  ŠL NEVEČEREL, Hrvoje ŠL Kruno LEPOGLAVEC Andreja ĐUKA Branimir ŠAFRAN RISOVIĆ, Stjepan ŠL | |
| Dalibor BALLIAN, Benjamin JUKIĆ, Besim BALIĆ, Davorin KAJBA, Georg von WÜEHLISCH | UDK 630* 181.8 (001) | 521 |
| FENOLOŠKA VARIJABILNOST OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) U MEĐUNARODNOM POKUSU PROVENIJENCIJA |
|
|
| Sažetak U članku su prikazani rezultati istraživanja fenološke varijabilnosti 22 provenijencije obične bukve u međunarodnom pokusu kod Kaknja (BiH), i to za svojstva jesenje obojenosti i zimske retencije lišća. Pokus sadrži osam provenijencija iz Bosne i Hercegovine, četiri iz Njemačke, tri iz Srbije, po dvije iz Hrvatske, Rumunjske i Švicarske, te jednu iz Mađarske. Pokus je osnovan u slučajno randomiziranom blok sustavu sa tri ponavljanja. Analizom varijance utvrđeno je postojanje statistički značajne fenološke varijabilnosti između svih provenijencija u početku, trajanju i završetku pojedinih fenofaza. Provenijencije iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u pravilu su listale ranije od stranih, a kao početak vegetacije može se uzeti 10. travanj. Analizom svojstva obojenosti lišća utvrđena je prisutnost različitih grupa boja u različitim nijansama u određenom periodu. Za svojstvo zimske retencije lišća utvrđeno je da 65,92 % biljaka u pokusu nezadržava list, a da je najveći postotak za to svojstvo iskazala provenijencija Hoellerbach sa 91,05 %. Za sva istraživana fenološka svojstva utvrđena je visoka razina genetičke diferencijacije istraživanih provenijencija. Dobiveni rezultati mogu pronaći svoju primjenu u oplemenjivanju obične bukve, kao i u aktivnostima na očuvanju genetske varijabilnosti metodama in situ i ex situ. Ključne riječi: pokus provenijencija obične bukve; fenologija; obojenost i zimska retencija lišća |
autori: Dalibor BALLIAN Benjamin JUKIĆ Besim BALIĆ KAJBA, Davorin ŠL Georg von WÜEHLISCH | |
| Vesna KRPINA | UDK 630*272 + 934 + 468 (001) | 535 |
| ANALIZA ODNOSA IZMEĐU POSJETITELJA I ZAŠTIĆENIH PODRUČJA PRIRODE U ZADARSKOJ ŽUPANIJI |
|
|
| Sažetak Zaštićena područja prirode glavni su način očuvanja biološke raznolikosti. Budući da se pod zaštitu stavljaju ekološki vrijedna, a prirodno atraktivnija područja, dijelovi ili fenomeni prirode, svakako je da oni čine vrlo tražene turističke motive. Cilj ovog istraživanja je dobivanje uvida u sastavne komponente modela ljudi-ekosustav (Human ecosystem model) na specifičnom primjeru zaštićenih područja prirode u Zadarskoj županiji, u svrhu očuvanja izvornosti prirode s jedne strane te promocije i osmišljavanja turističkog proizvoda u zaštićenim prirodnim područjima s druge strane. U razdoblju od 1. lipnja 2010. godine do 31. prosinca 2010. godine na području NP Paklenica, PP Telašćica i PP Vransko jezero koji prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, NN 80/13) imaju visok stupanj zaštite, metodom anketiranja provedeno je ispitivanje i analiza stavova posjetitelja, njihovih zahtjeva, motivacija za dolazak i zadovoljstva kvalitetom usluga i turističke ponude u zaštićenim područjima prirode. Za sva tri parka provedeni su istovjetni upitnici tiskani na devet jezika, koji omogućuju integralnu analizu svih prikupljenih podataka, kao i usporedivost rezultata između parkova. Na dio pitanja iz upitnika dobiveni su podaci i od djelatnika uprava istraživanih parkova i djelatnika turističkih organizacija na području svakog parka, ne bi li se analizom dobio uvid u vrijednosne orijentacije donositelja odluka. Usporedbe na odgovore po parkovima analizirane su χ2 testom ili Fisherovim egzaktnim testom. Za analizu kategorijskih varijabli posjetitelja korištena je CA analiza (Correspondence Analysis) tj. metoda glavnih komponenti kategorijskih varijabli. Na taj način dobila se podloga za kontinuirano istraživanje. Rezultati ukazuju na sličnosti i specifičnosti tri različita zaštićena područja (planinski krajolik, otok, močvarno stanište). Dobiveni rezultati u Zadarskoj županiji uspoređeni su s rezultatima istraživanja provedenim u nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj (Marušić i dr. 2007) i pokazuju da je i dalje glavni motiv posjete parku uživanje u prirodnim ljepotama (51%). Posjetitelji su i dalje najviše dojmljeni ljepotom i očuvanosti prirode (87%), dok je u drugim zaštićenim područjima prirode prva omiljena aktivnost fotografiranje, na ovome području je šetnja. Utjecaj posjetitelja ne ovisi toliko o broju posjetitelja, koliko o načinu na koji se upravlja posjetom parka. Stoga je u parku potrebno osmisliti odgovarajući sustav kretanja, dobru pješačku infrastrukturu i disperziju aktivnosti posjetitelja u skladu s ciljevima zaštite područja. Rezultati ispitanih posjetitelja uspoređeni su i s rezultatima ispitanih djelatnika te ukazuju na različitost percepcije doživljaja posjetitelja u parku od djelatnika i samih posjetitelja u parku. U istraživanim parkovima Zadarske županije nije izražen turistički pritisak, međutim kako bi se i u budućnosti očuvala zaštita ukupnih prirodnih i kulturnih vrijednosti zbog kojih je to područje i proglašeno zaštićenim, nužno je i primarno uz istraživanja stavova i obilježja posjetitelja uključiti i utjecaj posjetitelja na vrijednost biološke raznolikosti toga područja. Ovo istraživanje doprinosi modelu upravljanja u zaštićenom području prirode te omogućava oblikovanje preporuka za upravljanje usmjereno istovremeno na očuvanje prirode te na zadovoljstvo posjetitelja. Ključne riječi: zaštićena područja prirode; posjetitelji; turizam; CA analiza; Zadarska županija |
autori: KRPINA, Vesna ŠL | |
| Omer KUCUK, Ertugrul BILGILI, Paulo M. FERNANDES | UDK 630* 431 (001) | 553 |
| MODELIRANJE GORIVA I POTENCIJALNO PONAŠANJE POŽARA U TURSKOJ |
|
|
| Sažetak Opis karakteristika goriva je nužan podatak za modele ponašanja požara koji mogu dati podršku odlukama za požarno upravljanje. Modeli goriva opisuju karakteristike goriva za sustave modeliranja požara koji se temelje na Rothermelovom modelu širenja požara. U ovoj studiji, podaci o ponašanju požara prikupljeni u terenskim eksperimentima u različitim kompleksima goriva u Turskoj korišteni su u procesu razvoja modela goriva. Napravljeno je devet modela goriva za nisku i visoku makiju, anatolski crni bor (P. nigra J.F. Arnold subsp. nigra var. caramanica (Loudon) Rehder), stelju te otpad, varijable u starosti i težini. BehavePlus simulacije stope širenja požara, duljine plamena i intenziteta požarne fronte za tipične ljetne vremenske uvjete naglašavaju potpuno drukčiji potencijal požara između izučavanih tipova goriva. Iz simulacija su očite teškoće u bavljenju kompleksom goriva kojima dominira živo gorivo. Nasuprot tomu, model je točno predvidio privremeno smanjenje ponašanja požara u otpadu. Ova studija pokazuje ključnu važnost eksperimentalnih podataka o požaru, kako bi se izvršila parametrizacija modela goriva. Ključne riječi: Modeliranje goriva; eksperimentalni požari; ponašanje požara; sustavi modeliranja požara; Turska |
autori: Omer KUCUK Ertugrul BILGILI Paulo M. FERNANDES | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Julije DOMAC, Stjepan RISOVIĆ, Velimir ŠEGON, Tibor PENTEK, Branimir ŠAFRAN, Ivica PAPA | UDK 630* 537 + 831 | 561 |
| MOŽE LI BIOMASA POKRENUTI ENERGIJSKU TRANZICIJU U HRVATSKOJ I JUGOISTOČNOJ EUROPI? |
|
|
| Sažetak Šumska biomasa predstavlja važan izvor energije, čijem bi se korištenju u budućnosti trebalo posvetiti znatno više pozornosti. Biomasa u svojim tradicionalnim oblicima je i dalje vrlo važan izvor energije u većini zemalje Jugoistočne Europe, te će u doglednoj budućnosti i dalje biti tako. Međutim, sve se više koristi ne samo za proizvodnju toplinske energije, već za proizvodnju električne i rashladne energije, i to se smatra kao važan dio energijske tranzicije koja je obećavajući model s visokim ekonomskim i ekološkim prednostima. Korištenje energije biomase pruža znatne mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta, te tako može imati znatan pozitivan utjecaj na lokalno i nacionalno gospodarstvo. U radu se opisuje trenutnu fazu energijske tranzicije u zemljama jugoistočne Europe ti ulogu šumske biomase u njegovoj provedbi. Analizirani su primjeri i događanja u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, Kosovu i Srbiji. Uporaba biomase kao energenta u ruralnim područjim, potiče stvaranje dodatnih prihoda, povećava proizvodnost te omogućava otvaranje malih seoskih poduzeća. Iz makroekonomske perspektiv, uporaba biomase doprinosi svim bitnim elementima razvoja zemalja jugoistočne Europe. Ključni pokretači, kao i prepreke na koje se može naići pri energijskoj tranziciji u jedinicama lokalne samouprave, mogu se strukturirati kao; poticaj iz potencijala, poticaj od tržišta korištenje trgovačkih i poslovnih veza, biti prvi ili lokalni ponos, zadržati novac kod kuće. U radu je prepoznat velii broj potencijalnih skupina prepreka za korištenje šumske biomase; gospodarska ograničenja, financijska ograničenja kao ozbiljna prepreka za mnoge lokalne samouprave, društvena ograničenja, ograničenja u ljudskim resursima, ograničenja zbog transparentnosti te na kraju tehnička ograničenja. Ključne riječi: šumska biomasa; jugoistočna Europa; socio-gospodarski aspekti; energijska tranzicija |
autori: Julije DOMAC RISOVIĆ, Stjepan ŠL Velimir ŠEGON PENTEK, Tibor ŠL Branimir ŠAFRAN Ivica PAPA | |