|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 1-2/2015 3-4/2015 5-6/2015 7-8/2015 9-10/2015 11-12/2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
9-10/2015 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 417 | |
| JESMO LI IZ POVIJESTI NEŠTO NAUČILI? |  
|
|
| Kaže se da je „povijest učiteljica života“, a ako je tome tako, onda nas događanja u sadašnjosti i nehotice potiču na opreznost i usporedbu s gotovo istovjetnim događanjima u prošlosti i mogućim sličnim posljedicama. Na razmišljanje nas je potaknuo postupak osnivanja većinske privatne tvrtke Hrvatsko drvo d.o.o. od strane državne tvrtke Hrvatske šume d.o.o., kojega na naše zadovoljstvo Nadzorni odbor nije prihvatio, no prema nekim saznanjima u vrijeme pisanja ovog uvodnika, unatoč tomu postupak osnivanja ide dalje. Pitamo se, čime bi osnivanje nove tvrtke poboljšalo i unaprijedilo poslovanje Hrvatskih šuma d.o.o., što bi trebala biti glavna zadaća uprave Društva? Nepostojanje nacionalne šumarske strategije i politike, omogućuje razvoj ovakvih ideja bez potpore struke. Svakako, hoće li se ili ne ova ideja ostvariti, „pušući na hladno“ komentirat ćemo je i ukazati na moguće posljedice. Uz suosnivača i većinskog partnera Hrvatske šume d.o.o. s 25 % udjela, te tvrtke Spin Valis i Viševica-Komp sa po 7 %, tvrtku bi činilo još devet drvoprerađivačkih tvrtki i Hrvatska gospodarska komora s po 6,1 % udjela. Uz ostale djelatnosti, koje se uglavnom preklapaju s već postojećim u Hrvatskim šumama d.o.o. (?), glavna djelatnost tvrtke trebala bi se odnositi na promociju kvalitete i dostupnosti hrvatskog drva i promociju drvne industrije u tuzemstvu i inozemstvu. Zar jedna od glavnih zadaća Hrvatskih šuma d.o.o. nije promicanje kvalitete i dostupnosti hrvatskog drva? Zašto treba nova tvrtka preko koje bi Hrvatske šume d.o.o. promovirale kvalitetu i prirodnost naših šuma koja je dokazana dobivanjem FSC certifikata? Kao da do sada to ne rade! Zapitajmo se kakav se doprinos u poslovanju (pridobivanju čim veće dobiti koja je cilj svakog poduzetništva) očekuje od pojedinog ulagača? Za svaku industrijsku proizvodnju važni su imputi sirovina i materijala (npr. za industrijsku proizvodnju u Hrvatskoj oni su 2013. godine bili oko 47 %) i svaki proizvođač teži k tome da oni budu čim kvalitetniji, a troškovi nabave čim niži. Kako bi Hrvatske šume d.o.o. zadovoljile taj poduzetnički opravdani kriterij da isporučuju najkvalitetniju sirovinu uz najniže cijene? Gdje je tu realan interes države-suvlasnika da sukladno udjelu u vlasništvu za malu dobit puni privatne džepove, rasipajući za sitniš nacionalno bogatstvo i to ponajprije na uštrb načela potrajnog gospodarenja šumama? Zar su privatni interesi važniji od očuvanja nacionalnog bogatstva kao što su šume? Neki se opravdano pitaju bi li uz moguće poznate ulagače bilo i potencijalnih „tajnih ulagača“ i tko su oni? Svakako, uz potpisane ugovore s drvoprerađivačima po netržišnim cijenama sirovine i lišavanja pratećih djelatnosti u šumarstvu, evo još jednog bisera „uspješnog“ restrukturiranja odnosnog trgovačkog društva. Kakovu to još zaštitu prerada drva treba tražiti od šumarstva, kada u odnosu na konkurenciju ima položajnu rentu – što primjerice Spačvi d.o.o. još treba za uspješno poslovanje, kada joj sirovina, i to ona najkvalitetnija, pada u dvorište uz netržišne cijene? A ona ostvaruje još i predstečajnu nagodbu uz „netaknutu“ istu rukovodeću ekipu, koja je i polučila negativan rezultat. Kažu, spašavamo radna mjesta, a istovremeno zaposlenike u šumarstvu šaljemo uz otpremnine u prijevremenu mirovinu, neopravdano povećavajući broj umirovljenika opterećujući i onako preopterećeni mirovinski fond i smanjujući prihode lokalne zajednice, uglavnom ruralnih područja, pospješujući time, između ostaloga, napuštanje istih. Osim toga, nije daleko od istine i pretpostavka da je ovakva struktura tvrtke idealno ozračje da s vremenom postane leglo korupcije s trendom širenja i izvan tvrtke. Pušući na hladno, kao što rekosmo, oslanjajući se na već viđeno iz prošlosti, prisjećamo se i ukazujemo na šumarsko-drvarsku korupcijsku aferu „Našička D. D.“ iz tridesetih godina prošloga stoljeća, kada je Država dokazano oštećena za 230,6 mil. dinara, a nedokazano i mnogo više (Izvor: Zvonimir Kulundžić „Politika i korupcija u kraljevskoj Jugoslaviji“). U uređenoj Austro-Ugarskoj monarhiji problem korupcije praktički nije ni postojao, navodi autor. No, pred početak Prvoga svjetskog rata, uvoda u kraj monarhije, javlja se taj problem i to u vrijeme banovanja sveučilišnog profesora, visokokulturnoga i vrlo zaslužnog historiografa i bibliofila Nikole Tomašića, za kojega njegov kolega sveučilišni profesor Vinko Krišković navodi da je „glavni Tomašićev krimen to što je u hrvatski javni život uveo korupciju“. Sve je počelo s izbornim fondovima, a onda je krenulo dalje i kako kaže autor „iskristaliziralo se shvaćanje koje je kulminiralo u tada vrlo popularnoj izreci: Glavno da je sve po zakonu“. Podsjeća li vas možda ova izreka na nešto? Velika korupcijska afera dobila je ogroman publicitet, vrh tvrtke Našička d.d. – akteri korupcije suđeni su, osuđeni, izrečene kazne su žalbama smanjivane, a kada se krenulo izvan tvrtke prema „vrhovima“, gotovo sve se rasplinulo??? U knjizi od 750 stranica u pet poglavlja, u ovome slučaju interesantno je I. poglavlje (70 str.) pod naslovom „Korupcija kao sistem i smisao vlasti“ i II. poglavlje (326 str.) „Ocean korupcije“ ili tzv. „Našička afera“. Naravno, interesantna su i ostala tri poglavlja. Na ovoj stranici nemamo mogućnost iznijeti sve detalje afere, neke smo izravno, a neke neizravno samo naznačili, te čitatelje upućujemo da otvore našu web stranicu www.sumari.hr gdje se mogu pronaći pojedini interesantni dijelovi knjige. digitalna biblioteka HŠD: Politika i korupcija PDF 25,44MB Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Željko ZEČIĆ, Željko TOMAŠIĆ, Tomislav TOPALOVIĆ, Dinko VUSIĆ | UDK 630*537 (001) | 419 |
| PRODUKCIJA BIOMASE AMORFE U GOSPODARSKOJ JEDINICI „SLAVIR“ |
|
|
| Sažetak Istraživanje produkcije biomase amorfe provedeno je na području UŠP Vinkovci, Šumarije Otok, u gospodarskoj jedinici „Slavir“ na pet pokusnih ploha. Na odabranim plohama u zimskom je razdoblju obavljena sječa svih stabalaca amorfe i određena je njihova masa. Uzeti su uzorci za gravimetrijsko određivanje postotnog udjela vode i stereometrijsko određivanje obujma. Utvrđena je gustoća uzoraka u svježem stanju. Na posebnoj pokusnoj plohi primijenjena je ista metoda za pomladak hrasta i jasena. U ljetnom razdoblju su na istim plohama uzeti uzorci s ciljem određivanja udjela vode u razdoblju vegetacije. Utvrđen prosječni udio vode u zimskom razdoblju iznosio je 30,35 %, a u ljetnom 48,38 %. Na temelju mase svih stabalaca u zimskom razdoblju i pripadajućeg srednjeg udjela vode te površine pojedine pokusne plohe izračunata je produkcija drvne tvari amorfe, koja se kretala od 3,08 t/ha do 6,96 t/ha suhe tvari. Iznimka je pokusna ploha 1 gdje se nalaze samo višegodišnje biljke, te je zbog njihovog akumuliranog prirasta produkcija na ovoj plohi znatno veća, s utvrđenim iznosom od 16,82 t/ha suhe tvari. Prosječna gustoća uzoraka drva amorfe u svježem stanju iznosi 0,80 g/cm3. Za usporedbu, prosječni udio vode u pomlatku hrasta i jasena za zimsko razdoblje je 40,64 %, a za ljetno 51,51 %. Produkcija biomase pomlatka hrasta i jasena iznosi 5,46 t/ha suhe tvari. Prosječna gustoća utvrđena na uzorcima hrasta i jasena u svježem stanju iznosi 1,09 g/cm3. Ključne riječi: amorfa; biomasa; produkcija; udio vode; suha tvar; gustoća |
autori: ZEČIĆ, Željko  ŠL TOMAŠIĆ, Željko ŠL Tomislav TOPALOVIĆ  VUSIĆ, Dinko ŠL | |
| Marko ZEBEC, Marilena IDŽOJTIĆ, Igor POLJAK, Ines MODRIĆ | UDK 630*164 (001) | 429 |
| RAZNOLIKOST GORSKOG BRIJESTA (Ulmus glabra Huds.) NA PODRUČJU GORSKO-KOTLINSKE HRVATSKE PREMA MORFOLOŠKIM OBILJEŽJIMA LISTOVA |
|
|
| Sažetak Istraživana je morfološka varijabilnost listova četiri populacije gorskog brijesta (Ulmus glabra Huds.) na području Gorsko-kotlinske Hrvatske: Delnice, Vrbovsko, Otočac, Gospić. Morfometrijsko istraživanje unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti provedeno je na osnovi 10 morfoloških svojstava listova, pri čemu su korištene multivarijatne i deskriptivne statističke metode. Zabilježena je visoka varijabilnost istraživanih morfoloških značajki, te se koeficijent varijabilnosti na razini svih populacija kretao od 11,94 % za svojstvo kuta, čiji je vrh baza kraće strane lista, a krakovi prolaze kroz točke na obodu lista, koje se nalaze na najvećoj širini plojke do 52,94 % za svojstvo bazalne asimetrije. Za većinu svojstava pokazalo se da je najveći dio ukupne varijance uvjetovan varijabilnošću između listova unutar stabla, dok je manji dio varijabilnosti alociran međupopulacijskoj razini. Primjenom klasterske analize potvrđen je trend diferencijacije populacija, te je ustanovljeno odvajanje populacije Gospić na vrlo visokoj razini. Stabla gorskog brijesta unutar populacije Gospić uzorkovana su u fitocenozi brdske bukove šume s mrtvom koprivom (Lamio orvale-Fagetum sylvaticae /Horvat 1938/ Borhidi 1963), dok su stabla populacija Delnice, Vrbovsko i Otočac uzorkovana u fitocenozi bukovo-jelovih šuma s mišjim uhom zapadnih Dinarida (Omphalodo-Fagetum /Tregubov 1957 corr. Puncer 1980/ Marinček et al. 1993). Ključne riječi: Ulmus glabra Huds.; varijabilnost; morfologija lista; Gorsko-kotlinska Hrvatska |
autori: ZEBEC, Marko ŠL IDŽOJTIĆ, Marilena ŠL Igor POLJAK MODRIĆ, Ines ŠL | |
| Toni KOREN, Stanislav GOMBOC | UDK 630*453 (001) | 441 |
| FIRST RECORD OF Chersotis rectangula ([Denis & Schiffermüller], 1775) IN CROATIA WITH NEW DATA FOR Chersotis Multangula (Hübner, 1803) (Lepidoptera: Noctuidae) |
|
|
| Summary During the moth survey of the hills Straninjščica and Ivanščica in the Krapina-Zagorje County in Croatia in 2014, many interesting moth species were recorded. Among them, the noctuid Chersotis rectangula ([Denis & Schiffermüller], 1775), new for Croatian fauna. Three specimens of Ch. rectangula were collected on the UV light traps at the top of Ivanščica Mt., on 8 June 2014. This is the sixth species of the genus Chersotis occurring in Croatia. Other species are Ch. multangula (Hübner, 1803), Ch. margaritacea (Villers, 1789), Ch. elegans (Eversmann, 1837), Ch. fimbriola (Esper, 1803) and Ch. cuprea (Denis & Schiffermüller, 1775). Aside from Ch. rectangula, Ch. multangula was also recorded in the same season on Straninščica and Ivanščica Mts., which is the north-easternmost occurrence of this species for the country. Key words: distribution; fauna; noctuids; Chersotis; Ivanščica; Strahinjščica |
autori: Toni KOREN Stanislav GOMBOC | |
| Erol AKKUZU, Hidayet GUZEL | UDK 630*453 (001) | 447 |
| EDGE EFFECTS OF Pinus nigra FORESTS ON ABUNDANCE AND BODY LENGHT OF Ips sexdentatus |
|
|
| Summary Ips sexdentatus (Börner, 1776) (Coleoptera: Curculionidae: Scolytinae) is one of the most devastating pests of coniferous forests in Turkey. The pest not only kills individual host trees, but also it can outbreak readily and cause great damage under favorable conditions. Distribution and damage of this pest vary depending on some biotic and abiotic factors (e.g. edge effect, climatic factors, and host plant). The present study investigated the edge effect of Pinus nigra Arnold stands on the population level and the body length of I. sexdentatus. For this purpose, edge effects of P. nigra forests on I. sexdentatus were studied at Kastamonu Regional Directorate of State Forests located in northwestern black sea region of Turkey in the years 2012–2013. Three factors (forest interior, forest edge, and forest exterior) were used to test the effects of forest edges on the abundance and body length of I. sexdentatus. A number of five study sites were selected to deploy Lindgren® funnel-type pheromone traps. Fifteen-unit traps baited with commercial pheromone Ipssex® were set in 5 replicate blocks of three traps per block. The results of the study were as follows: 1) Double bark thicknesses and diameter of the trees along the forest edges were significantly higher than those in forest interior; 2) The number of I. sexdentatus captured from forest outside and forest edge was significantly higher than those in forest interior; 3) Body length of I. sexdentatus was significantly higher on trees along the forest edges than those in forest interior. Key words: Pinus nigra; bark beetles; forest edges; Turkey |
autori: Erol AKKUZU Hidayet GUZEL | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Milka GLAVENDEKIĆ, Bojana IVANOV, Milanka DŽINOVIĆ, Branka ARSOVIĆ, Danimir MANDIĆ | UDK 630* 945.4 + 411 (001) | 455 |
| EDUCATIONAL TECHNOLOGY IN DEVELOPING PUBLIC AWARENESS OF TREE PESTS AND PATHOGENS |
|
|
| Summary A survey of the level of knowledge and public awareness among visitors to The 19th International Horticulture Fair in Belgrade was conducted using a self-completion questionnaire. Public awareness and knowledge of alien invasive species is required of residents, teachers, tree professionals and other stakeholders to enable the early detection and a ‘stop the spread’ strategy in the management of alien invasive species. The research on public awareness and knowledge about five selected tree pests and pathogens revealed that 83.30% of respondents have no knowledge. Respondents were asked to show their practical knowledge by matching the pest or pathogen with the symptoms on a tree, and only 4-11% were able to give correct answers. The public’s attitude towards plant health issues is positive and almost all the respondents only buy their plants from registered nursery or distributors. Over half do not buy imported plants and are aware of the likelihood that more invasive alien species could come into our country and region via this pathway. Respondents use multiple sources to gain their knowledge regarding tree pests and pathogens. The most frequent sources used are the internet, face-to-face learning from educational establishments (lectures, seminars etc.), newspapers and trade journal articles. Respondents are motivated to gain knowledge about pests and pathogens and the pathways of their introduction, from the preferred formats of: the internet, TV programmes, printed brochures and books. Educational technology should be applied in order to facilitate education and lifelong learning, raise public awareness about pests and pathogens and improve professional practices. Key words: public awareness; tree pests and pathogens; pathways; educational technology; lifelong learning |
autori: Milka GLAVENDEKIĆ Bojana IVANOV Milanka DŽINOVIĆ Branka ARSOVIĆ Danimir MANDIĆ | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Ivo AŠČIĆ | UDK 630*945.2 | 465 |
| DOPRINOS POŠTANSKIH MARAKA U PROMIDŽBI ŠUMARSTVA |
|
|
| Sažetak U radu se opisuje uloga i značenje te doprinos poštanskih maraka u promidžbi šumarstva. Kroz različite komunikacijske kanale, marke na temu šumarstva, zbog svoje sveprisutnosti privlače pozornost i preventivno djelujuje na široke mase ljudi. Gotovo da i nema grane šumarstva koja nije obrađena na poštanskim markama koje izdaje oko 250 država i samostalnih teritorija u svijetu. Poticanje na suradnju s izdavačima maraka, sustavno istraživanje i korištenje „šumarskih” maraka u svakodnevnoj pisanoj komunikaciji, radi boljeg marketinškog predstavljanja šumarstva vrlo važne grane gospodarstva i znanosti te edukativnog učinka na održivom gospodarenju šumama kod različitih dobnih skupina, jedan je od zadataka ovoga rada. Ključne riječi: poštanske marke; šumarstvo; promidžba; flora |
autori: Ivo Aščić | |