|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 1-2/2015 3-4/2015 5-6/2015 7-8/2015 9-10/2015 11-12/2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
7-8/2015 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 309 | |
| KOJA BI SVOJSTVA MORALO ŠUMARSKO OSOBLJE POSJEDOVATI? |  
|
|
| Pod ovim naslovom taksator D. Ilijić u nastavcima u prva tri broja Šumarskoga lista iz 1895. god. daje odgovore na postavljeno pitanje, naglašavajući kako u svakom upravnom organizmu mora biti precizno određena sfera djelovanja pojedinih organa, sukladno njihovoj sposobnosti. Inače organizam prestaje pravilno obavljati svoje funkcije. To je razsulo i propast gospodarstva, kaže on, a posebice je to pogubno za cjelokupno gospodarstvo, jer ono „reprezentira veće glavnice“ i posljedice se tek kasnije otkrivaju, što je upravo slučaj kod šumarstva čije je glavno načelo potrajno gospodarenje šumama. U prvome napisu on razmatra svojstva nadšumara na razini imovnih općina, koje na temelju veličine posjeda tretira kao velika gospodarstva, „koja sačinjavaju najveći dio narodnog imetka“ (danas bi ih kao primjer zamijenili s područjem UŠP Hrvatskih šuma d.o.o.), gdje su nadšumari „glavari imovno-općinskih šuma. Svojstva, koja toli važnu osobu resiti moraju, nesmiju biti prividna, nego moraju poticati iz same naravi njene i dubokog osvjedočenja o svojoj uzvišenoj zadaći i pozivu. Uz postepeno stručno usavršavanje kroz praksu, „poštenje je kruna vrlina, čovjek, kojemu su povjereni milijuni narodnog imetka. Tko se nije namučio štrapacima ostvarujuć u šumi svoju teoriju, taj se neće obradovati ni plodu uspjeha“. Svoju stručnu naobrazbu u pravom smislu te riječi, treba dovesti u sklad s praksom i upotpuniti znanje barem enciklopedijskom naobrazbom u onim disciplinama, „bez kojih nijedan inteligentan čovjek biti nemože“. Osuđuje se „osorno ponašanje i neotesana otresitost“, a sugerira uljudno i predusretljivo ponašanje prema podređenom osoblju i prednjačenje podukom i savjetom. Nepokolebivo poštenje, sdruženo sa potpunom strukovnom naobrazbom, kao i revnost sa dosliednošću, pa sve ovo sjedinjeno u harmoničnu cjelinu u osobi nadšumara, bit će bez dvojbe uspješno sredstvo, kojim ćemo naša već u slabom stanju nahodeća dobra, bar donjekle unaprediti moći“. Dakle, ponajprije stručnost i poštenje. Drugi profil šumarskog stručnjaka koji pisac članka obrađuje je protustavnik, što će reći računovođa „kod gospodarstvenih ureda“, no i on prema Zakonu mora biti šumarski stručnjak, naravno s položenim državnim šumarskim ispitom. U odsutnosti nadšumara on ga zamjenjuje. „Nijedno gospodarstvo pa makar i najmanje bilo, ne može opstajati a da gospodar ne vodi računa o svojem dobru. On mora imati što no rieč: „u malom prstu“ nauku o narodnom gospodarstvu i njegovih načelah . . . ., isto tako mora se on trsiti da steče uz elementarna načela šumarske struke, koja je sa zavoda sobom donio, i ono iskustvo, koje ga stavlja na tom polju u isti nivo s nadšumarom upraviteljem ureda“. Da li današnji računovođe-naredbodavci, ma tko oni bili, vode računa o tome koje blagodati može pružiti šuma i kako se prema njoj odnositi, ne tražeći samo klasični profit. Zašto se je prije 120 godina tražilo da protustavnik bude šumarski inženjer, a danas nije bitno da li naredbodavac išta zna o šumi? Treći je profil šumar (u ono vrijeme to je kotarski šumar, a danas upravitelj šumarije). Oba prethodno navedena profila su, kako autor kaže „mnogo slobodnija u svojem službenom položaju . . . . . , jer laglje je samo zapoviedati, nego slušati i zapoviedati“. Šumar mora izvršavati zapovijesti gospodarstvenog ureda, pomno ih proučiti, utvrditi njihove zakonske okvire, paziti da ne nanese štetu gospodarstvu. „Prva toli teža strana šumareve službe osniva se na dužnosti, koja mu propisana neshvaćanjem upravne svrhe u obće i nepoznavanjem naravi strukovne znanosti, kao i potankih lokalnih odnošaja i potreba, a još manje sredstava za podmirenje istih“. Teško je boriti se protiv takve anomalije, …..koju često i mrtvo slovo našeg zakona štiti . . . . upravni griesi traže nesmiljeno svoje žrtve, a te su nazadak gospodarstva i nesreća osoblja, koje nedužno mora na se, da primi odgovornost za sve kobne posljedice upravnoga neuspjeha“. Pitanje je: „kako da šumar postupa u toj borbi, da ju privede, ako ne onoj pobjedi, kojom bi spasiti mogao svoje šumsko dobro, a ono barem pobjedi, koja bi mu sačuvati mogla osobnu čast“. U nastavku autor ukazuje na odnos šumara prema svome osoblju (ponajprije lugarima, čiji profil je također obrađen, te prema ostalim zaposlenicima). Svakako, ovaj kratki uvodnik može poslužiti kao poticaj čitateljima Šumarskoga lista da pročitaju tih 15-ak stranica, da vide detaljnije što je nekada zahtijevala struka, te da povuku paralelu s današnjicom i odrede svoja stajališta prema budućnosti svoje struke i šume kao najsloženijeg ekosustava. Ona u današnjim uvjetima stanja, kako prirode, tako i društva, traži još veća znanja nego u prošlosti, ali i promjenu današnjih odnosa prama njoj. Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Ivica Papa, Tibor Pentek, Kruno Lepoglavec, Hrvoje Nevečerel, Tomislav Poršinsky, Željko Tomašić | UDK 630*383+686 (001) | 311 |
| METODOLOGIJA IZRADBE DETALJNOG REGISTRA PRIMARNE ŠUMSKE PROMETNE INFRASTRUKTURE KAO PODLOGE ZA PLANIRANJE I OPTIMIZACIJU RADOVA ODRŽAVANJA ŠUMSKIH CESTA |
|
|
| Sažetak Šumske ceste, građevinske objekte koji tijekom čitave godine omogućuju promet motornim vozilima, nakon izgradnje treba redovito održavati, kako bi tijekom svoga vijeka trajanja mogle ispuniti sve zadaće predviđene šumskogospodarskim planovima. Kvalitetno i pravovremeno održavanje produljuje vijek trajanja šumskih cesta, smanjuje troškove pogona motornih vozila i učestalost njihova popravka, čini šumske ceste provoznima tijekom čitave godine te povećava sigurnost svih sudionika u prometu. Poznavanje postojećeg stanja primarne šumske prometne infrastrukture od iznimne je važnosti pri optimizaciji radova održavanja šumskih cesta. Istraživanje je provedeno na 7,031 km makadamskih šumskih cesta gorskih prebornih šuma u g.j. „Belevine“, nastavno-pokusnog šumskog objekta Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zalesina. Analizirana je metodologija izradbe, propisani sadržaj i mogućnosti primjene postojećeg registra primarne šumske prometne infrastrukture. Razvijena je metodologija izradbe detaljnog (potpunog/novog) registra primarne šumske prometne infrastrukture (prikupljanje, obrada i interpretacija podataka). Definirane su najčešće vrste i intenzitet oštećenja šumskih cesta gorskog reljefnog područja. Uspostavljen je detaljan registar primarne šumske prometne infrastrukture sa svim cestovnim objektima. Sva su oštećenja šumskih cesta klasificirana, kvantificirana i fotodokumentirana. Raščlanjena je mogućnost i opravdanost primjene detaljnog registra primarne šumske prometne infrastrukture u operativnom šumarstvu. Primjena rezultata istraživanja u operativnom šumarstvu je moguća, a s obzirom na postojeće te poglavito buduće učešće troškova održavanja u ukupnim troškovima povezanima sa šumskim cestama i preporučljiva. Izradom kvalitetnih, metodološki ujednačenih, elaborata održavanja šumskih cesta, utemeljenih na novoj metodologiji izradbe detaljnog registra primarne šumske prometne infrastrukture, može se odabrati najpogodnija tehnologija i planirati dinamika radova održavanja, uz istovremenu kontrolu i racionalizaciju pripadajućih troškova. Ključne riječi: šumska cesta; održavanje šumskih cesta; registar primarne šumske prometne infrastrukture; vrsta oštećenja; stupanj oštećenja; elaborat održavanja šumskih cesta |
autori: Ivica Papa  PENTEK, Tibor  ŠL Kruno Lepoglavec NEVEČEREL, Hrvoje ŠL PORŠINSKY, Tomislav ŠL TOMAŠIĆ, Željko ŠL | |
| Željko Zgrablić, Zdenko Tkalčec, Armin Mešić, Hrvoje Marjanović, Danko Diminić | UDK 630*443 (001) | 329 |
| SMANJUJU LI EKTOMIKORIZNE GLJIVE OSJETLJIVOST CRNOG BORA (Pinus nigra J. F. Arnold) NA ZARAZU VRSTOM Sphaeropsis Sapinea (FR.) Dyko et Sutton? |
|
|
| Sažetak Mikorizne makrogljive iznimno su značajne za fiziološko stanje biljnog simbionta te ga u određenoj mjeri štite od biotskih i abiotskih uzročnika stresa, ali i patogenih organizama. Na području istraživanja u Istri, patogena gljiva Sphaeropsis sapinea (Fr.) Dyko et Sutton uzrokovala je značajna sušenja kultura crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold) tijekom posljednjih 25 godina, a odnos ektomikoriznih gljiva i S. sapinea do sada nije istraživan. Ovo se istraživanje nastavlja na prijašnja istraživanja predispozicije crnog bora na zarazu gljivom S. sapinea, prilikom kojih je utvrđen utjecaj staništa i stresa na zarazu. Cilj ovog istraživanja je bio analizirati mikocenozu kultura crnog bora, kako bi se odredila ovisnost pojavljivanja različitih ektomikoriznih vrsta i njihovih plodišta u odnosu na prisutnost S. sapinea na iglicama. Uzorci gljiva sakupljani su tijekom tri godine (2011–2013.) na tri trajne plohe od 36. do 50. tjedna u godini. Određeni su udjeli ektomikoriznih vrsta i njihovih plodišta u ukupnom broju vrsta i plodišta te su izdvojene vrste koje imaju indikativnu vrijednost za zdravstveno stanje borovih kultura. Rezultati pokazuju jasnu ovisnost pojavljivanja S. sapinea o udjelu ektomikoriznih vrsta i njihovih plodišta. Povećanjem udjela ektomikoriznih vrsta i plodišta na 60 % ili više, značajno se smanjuje prisutnost patogena na iglicama. Također, mikocenoze zdravih i oštećenih kultura značajno su se razlikovale po sastavu vrsta. Ključne riječi: ektomikoriza; makrogljive; bioindikatori; mikocenoza; kultura crnog bora |
autori: ZGRABLIĆ, Željko ŠL Zdenko Tkalčec Armin Mešić Hrvoje Marjanović DIMINIĆ, Danko ŠL | |
| Ida Katičić Bogdan, Karla Švorinić, Saša Bogdan, Davorin Kajba | UDK630*164+165 (001) | 339 |
| GENERATIVNA I VEGETATIVNA AKTIVNOST DIVLJE TREŠNJE (Prunus avium L.) U KLONSKOJ SJEMENSKOJ PLANTAŽI |
|
|
| Sažetak Divlja trešnja (Prunus avium L.) vrlo je vrijedna vrsta šumskog drveća koja raste u prekinutom arealu u mješovitim šumama južne, središnje i zapadne Europe U nekoliko zemalja pokrenuti su dugoročni programi oplemenjivanja ove vrste, namijenjeni poboljšanju kvalitete i proizvodnje njenog drveta. U Hrvatskoj je provedena selekcija 27 stabala divlje trešnje na osnovi osam fenotipskih kriterija i osnovana je klonska sjemenska plantaža na području šumarije Kutina. Za potrebe ovog istraživanja u plantaži je odabran uzorak od 14 klonova, predstavljenih sa po četiri ramete. Na odabranim rametama izvršena su mjerenja tijekom dvije godine ; 2010. i 2011. Za procjenu vegetativne aktivnosti vršene su izmjere promjera na 50 cm visine debla. Za procjenu generativne aktivnosti (cvatnje i plodonošenja) na svakoj je rameti odabrana i obilježena po jedna primjerna grana. Izmjerena je puna dužina odabrane grane i svih njenih izbojaka koji su nosili cvjetove i plodove. Na primjernim su granama, na svakoj rameti, u 2010. i 2011. godini u travnju prebrojani svi cvjetovi. U svibnju su na primjernim granama prebrojani svi plodovi. Broj cvjetova ili plodova je za sve izmjerene ramete sveden na 100 cm dužine grane (Slika 1, Slika 3). Zametanje plodova (Fruit set) izračunato je kao omjer cvjetova i plodova (Slika 4). Za sva svojstva prikazani su prosječni koeficijenti unutarklonske varijabilnosti za obje godine (Slika 2). Na temelju meteoroloških podataka za Kutinu 2009., 2010. i 2011. godine izračunati su parametri zadovoljenja potreba biljaka za zimskim inaktivnim temperaturama (Winter chilling), kao i proljetnim temperaturama, potrebnim za pokretanje sokova i početak vegetacijskog perioda (Forcing), po Luedeling i dr. 2013. (The Chilling Hours Model, The Utah Model za „Winter chilling“ i Growing Degree Hours Model za „Forcing“)(Tablica 2). Cilj istraživanja bio je utvrditi raznolikost nekih reproduktivnih svojstava na uzorku grupe klonova divlje trešnje iz klonske sjemenske plantaže Kutina, utvrditi međusoban odnos tih svojstava i odnos sa svojstvima vegetativnog rasta. Pritom se nastojalo zapažene odnose staviti u kontekst podataka o okolišnim uvjetima u vrijeme cvatnje i plodonošenja. Od promatranih generativnih svojstava klonovi su se statistički značajno razlikovali u broju plodova na 100 cm i po zametanju plodova, gledano zbirno za dvije godine (Tablica 1). Te su razlike bile uzrokovane razlikama između klonova s ekstremnim vrijednostima, dok se većina ostalih klonova međusobno nije statistički značajno razlikovala (Tukey Kramer test). Sveukupne nepovoljne okolišne prilike 2011. godine (nedovoljna količina zimskog hlađenja, previsoke temperature i suša u proljeće) rezultirali su slabijim prosječnim zametanjem plodova, nego u 2010. godini, kada su sve navedene prilike bile povoljnije (Tablica 3). Vrijednosti zametanja plodova za 2010. i 2011. godinu bile su u skladu s drugim istraživanjima ili čak više, što upućuje na zadovoljavajući rodni potencijal ovih klonova u slučaju povoljnih vremenskih uvjeta, prisutnosti polinatora i pravovremenog suzbijanja štetnika. Pronađene su visoko statistički značajne korelacije između broja cvjetova na 100 cm i broja plodova na 100 cm, kao i između zametanja plodova i broja plodova na 100 cm za 2010. i 2011. godinu. U ovom istraživanju nisu pronađene statistički značajne korelacije između vegetativnog rasta promjera cijele biljke i reproduktivnih svojstava procijenjenih pomoću primjernih grana (Tablica 3). Ključne riječi: unutarklonska i međuklonska varijabilnost; broj cvjetova i plodova; zamatanje plodova; zimske inaktivne temperature; temperature za pokretanje vegetacije |
autori: KATIČIĆ, Ida ŠL ŠVORINIĆ, Karla ŠL BOGDAN, Saša ŠL KAJBA, Davorin ŠL | |
| Janez Krč, Uroš Vranešič, Boštjan Košir | UDK 630*323+363 (001) | 351 |
| USPOREDBA MEHANIZIRANE I RUČNO-STROJNE SJEČE U MJEŠOVITIM SASTOJINAMA JUŽNE SLOVENIJE |
|
|
| Sažetak Povećanjem raznolikosti uvjeta koji utječu na šumske operacije, često smo suočeni s nesuglasicama između tradicionalnih i modernih tehnologija. U radu su prikazani rezultati studije vremena rada i proizvodnosti sječe i privlačenja drva u mješovitim sastojinama sa značajnim udjelom listača. Starija sastojina podijeljena je na četiri jednaka dijela u kojima su izvedene šumarske operacije primjenom dviju različitih tehnologija (ručno-strojna i strojna sječa i izradba), svaka od njih na dvije površine. Cilj istraživanja bila je usporedba proizvodnosti spomenutih tehnologija i izlučivanje utjecajnih čimbenika koji bi mogli poslužiti kao smjernice u procesu ocjene primijenjenih tehnologija kroz sustav za podršku odlučivanju. Rezultati pokazuju da proizvodnost strojne sječe statistički značajno odstupa između morfološki različitih stabala. U cilju donošenja općih smjernica, ustanovljeno je da je proizvodnost kod CTL tehnologije 25% veća u sastojinama onih stabala koja imaju jedno deblo, kratku krošnju i tanke grane, u odnosu na sastojine stabala koja imaju više debala, dugačku krošnju i deblje grane, ovisno o distribuciji prsnih promjera doznačenih stabala. Ključne riječi: ručno-strojna sječa; vrste tvrdog drva; studij vremena; radne tehnike; proizvodnost |
autori: Janez Krč Uroš Vranešič Boštjan Košir | |
| Korhan Enez, Burak Aricak, Temel Sariyildiz | UDK 630*312+285 (001) | 361 |
| UTJECAJ AKTIVNOSTI PRIDOBIVANJA DRVA NA STUPANJ RASPADANJA LISTINCA ŠKOTSKOG BORA, TROJANSKE JELE I PITOMOG KESTENA |
|
|
| Sažetak Cilj istraživanja je ispitati moguće učinke pridobivanja drva na raspadanje ostataka u mikroekološkim područjima koja pripadaju trima različitim vrstama drveća (trojanska jela (Abies nordmanniana subsp. Equi-trojani (Aschers & Sint. ex. Boiss) Coode & Cullen), bijeli bor (Pinus sylvestris L.) te pitomi kesten (Castanea sativa Miller)). U tu svrhu provedeni su eksperimenti njihova raspadanja ostataka nakon radova sječe i izrade. Uzorci ostataka za razgradnju stavljeni su u vlastite sastojine gdje su prethodnih godina obavljeni radovi pridobivanja drva, te u susjednim sastojinama gdje tih radova nije bilo (kontrola). Izabrana mikroekološka područja bila su područja bez aktivnosti pridobivanja drva (kontrolna) (C), unutaršumski traktorski putovi (traktorski put) (SR), šumski ostaci (Šumski ostaci) (LR) i područja s nagibom od 20 % i gornjim slojem tla oštećenim tijekom aktivnosti pridobivanja drva, te mineralno tlo s erodiranim tjemenom (SMS). Proces razgradnje pratio se 18 mjeseci. Vrijednosti promjene mase mijerile su se svakih šest mjeseci. Izračunate su njihove vrijednosti gubitka mase uzrokovane razgradnjom. Nakon osamnaest mjeseci, uočeno je da su učinci unutaršumskih aktivnosti na raspadanje ostataka pokazali razlike između mikroekoloških područja. Prema dobivenim rezultatima, aktivnosti pridobivanja drva (C, SR, LR te SMS) utječu na raspadanje ostataka u različitim mikroekološkim područjima koja se javljaju u preostalim sastojinama u velikoj mjeri. Uz to, uočeno je da učinak aktivnosti pridobivanja drva na raspadanje ostataka nije jednak za svaku vrstu. Ovo istraživanje ukazuje kako je na mikroekološkim područjima redoslijed raspadanja u uzlaznom trendu bilo LR > C > SMS > SR za iglice bijelog bora, LR = SR > C > SMS za iglice trojanske jele, te C > SR > LR > SMS za lišće pitomog kestena. Zaključeno je da su aktivnosti pridobivanja drva znatno utjecale na stupanj raspadanja ostataka. Ključne riječi: gubitak mase; sječa; traktorski put; erodiranje tjemena; šumski ostatak |
autori: Korhan Enez Burak Aricak Temel Sariyildiz | |
| Burak Aricak, Alper Bulut, Arif Ogˇuz Altunel, Oytun Emre Sakici | UDK 630*537+425 (001) | 369 |
| PROCJENA NADZEMNE BIOMASE UGLJIKA KORIŠTENJEM VRIJEDNOSTI REFLEKSIJE SATELITSKIH SNIMAKA: STUDIJA SLUČAJA U DIREKCIJI ŠUMA, CAMYAZI, TURSKA |
|
|
| SAŽETAK Postoje tri glavna nalazišta ugljika na svijetu. To su atmosfera, zemaljski i oceanski ekosustavi. Šume su najveće zemaljsko nalazište ugljika. Postoji linearni odnos između količine šumskih područja i pohranjenog ugljika. Također, u kontekstu Kyoto protokola, šumska zemljišta i količina pohranjenog ugljika jako su važni za razmjenu ugljika u nadolazećim godinama. Svrha ovog istraživanja je formalizirati jednadžbu regresije između kapaciteta pohrane nadzemnog ugljika izračunatog kroz ekstenzivni terenski pregled 344 područja uzoraka u Direkciji šuma Camyazi, Turska, te vrijednosti refleksije koje odgovaraju svakom uzorku od slika RapidEye. U istraživanju su se koristili inventarni podaci plana gospodarenja te tehnike daljinskog istraživanja za utvrđivanje količine ugljika pohranjene u sastojini unutar granica Direkcije šuma Camyazi, Turska. Kao rezultat izvršenih kalkulacija, korištenjem slika RapidEye te (Pojas 4)2 izvedene jednadžbe koja daje R2=0.71, ovisno o podacima Direkcije šuma Erzurum Camyazi, utvrđeno je da je količina ugljika pohranjena u sastojini iznosila 285 208 tona. Iz te vrijednosti možemo zaključiti da je prosječna pohrana ugljika u ispitivanom području 28.8 tona/ha. Tehnike daljinskog istraživanja korištene u ovome istraživanju pokazale su da te tehnike mogu uštedjeti vrijeme, financijska sredstva i posao kod izračuna podataka kapaciteta pohrane ugljika (koje zahtijeva prilično vremena i sredstava za izračun), a mogu se dobiti precizni rezultati. Uz to, istraživanje je pokazalo da je Red-Edge pojas (Pojas 4) satelitske slike RapidEye-a osjetljiv na biomasu i klorofil se može koristiti u istraživanjima povezanim s pohranom ugljika. Jednadžbe za biomasu i pohranu ugljika za svaku vrstu šumskog drveća još nisu dovršene. Trebaju se dovršiti što je prije moguće i kapacitet pohrane ugljika treba se točnije utvrditi. Kod izračuna kapaciteta za ovaj tip istraživanja treba uzeti u obzir financijsku stranu istraživanja uz preferiranje kombinirane metode s niskim troškovima. Ključne riječi: nadzemna biomasa; pohrana ugljika; daljinska istraživanja; RapidEye |
autori: Burak Aricak Alper Bulut Arif Ogˇuz Altunel Oytun Emre Sakici | |