|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 1-2/2015 3-4/2015 5-6/2015 7-8/2015 9-10/2015 11-12/2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
7-8/2015 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 309 | |
| KOJA BI SVOJSTVA MORALO ŠUMARSKO OSOBLJE POSJEDOVATI? |  
|
|
| Pod ovim naslovom taksator D. Ilijić u nastavcima u prva tri broja Šumarskoga lista iz 1895. god. daje odgovore na postavljeno pitanje, naglašavajući kako u svakom upravnom organizmu mora biti precizno određena sfera djelovanja pojedinih organa, sukladno njihovoj sposobnosti. Inače organizam prestaje pravilno obavljati svoje funkcije. To je razsulo i propast gospodarstva, kaže on, a posebice je to pogubno za cjelokupno gospodarstvo, jer ono „reprezentira veće glavnice“ i posljedice se tek kasnije otkrivaju, što je upravo slučaj kod šumarstva čije je glavno načelo potrajno gospodarenje šumama. U prvome napisu on razmatra svojstva nadšumara na razini imovnih općina, koje na temelju veličine posjeda tretira kao velika gospodarstva, „koja sačinjavaju najveći dio narodnog imetka“ (danas bi ih kao primjer zamijenili s područjem UŠP Hrvatskih šuma d.o.o.), gdje su nadšumari „glavari imovno-općinskih šuma. Svojstva, koja toli važnu osobu resiti moraju, nesmiju biti prividna, nego moraju poticati iz same naravi njene i dubokog osvjedočenja o svojoj uzvišenoj zadaći i pozivu. Uz postepeno stručno usavršavanje kroz praksu, „poštenje je kruna vrlina, čovjek, kojemu su povjereni milijuni narodnog imetka. Tko se nije namučio štrapacima ostvarujuć u šumi svoju teoriju, taj se neće obradovati ni plodu uspjeha“. Svoju stručnu naobrazbu u pravom smislu te riječi, treba dovesti u sklad s praksom i upotpuniti znanje barem enciklopedijskom naobrazbom u onim disciplinama, „bez kojih nijedan inteligentan čovjek biti nemože“. Osuđuje se „osorno ponašanje i neotesana otresitost“, a sugerira uljudno i predusretljivo ponašanje prema podređenom osoblju i prednjačenje podukom i savjetom. Nepokolebivo poštenje, sdruženo sa potpunom strukovnom naobrazbom, kao i revnost sa dosliednošću, pa sve ovo sjedinjeno u harmoničnu cjelinu u osobi nadšumara, bit će bez dvojbe uspješno sredstvo, kojim ćemo naša već u slabom stanju nahodeća dobra, bar donjekle unaprediti moći“. Dakle, ponajprije stručnost i poštenje. Drugi profil šumarskog stručnjaka koji pisac članka obrađuje je protustavnik, što će reći računovođa „kod gospodarstvenih ureda“, no i on prema Zakonu mora biti šumarski stručnjak, naravno s položenim državnim šumarskim ispitom. U odsutnosti nadšumara on ga zamjenjuje. „Nijedno gospodarstvo pa makar i najmanje bilo, ne može opstajati a da gospodar ne vodi računa o svojem dobru. On mora imati što no rieč: „u malom prstu“ nauku o narodnom gospodarstvu i njegovih načelah . . . ., isto tako mora se on trsiti da steče uz elementarna načela šumarske struke, koja je sa zavoda sobom donio, i ono iskustvo, koje ga stavlja na tom polju u isti nivo s nadšumarom upraviteljem ureda“. Da li današnji računovođe-naredbodavci, ma tko oni bili, vode računa o tome koje blagodati može pružiti šuma i kako se prema njoj odnositi, ne tražeći samo klasični profit. Zašto se je prije 120 godina tražilo da protustavnik bude šumarski inženjer, a danas nije bitno da li naredbodavac išta zna o šumi? Treći je profil šumar (u ono vrijeme to je kotarski šumar, a danas upravitelj šumarije). Oba prethodno navedena profila su, kako autor kaže „mnogo slobodnija u svojem službenom položaju . . . . . , jer laglje je samo zapoviedati, nego slušati i zapoviedati“. Šumar mora izvršavati zapovijesti gospodarstvenog ureda, pomno ih proučiti, utvrditi njihove zakonske okvire, paziti da ne nanese štetu gospodarstvu. „Prva toli teža strana šumareve službe osniva se na dužnosti, koja mu propisana neshvaćanjem upravne svrhe u obće i nepoznavanjem naravi strukovne znanosti, kao i potankih lokalnih odnošaja i potreba, a još manje sredstava za podmirenje istih“. Teško je boriti se protiv takve anomalije, …..koju često i mrtvo slovo našeg zakona štiti . . . . upravni griesi traže nesmiljeno svoje žrtve, a te su nazadak gospodarstva i nesreća osoblja, koje nedužno mora na se, da primi odgovornost za sve kobne posljedice upravnoga neuspjeha“. Pitanje je: „kako da šumar postupa u toj borbi, da ju privede, ako ne onoj pobjedi, kojom bi spasiti mogao svoje šumsko dobro, a ono barem pobjedi, koja bi mu sačuvati mogla osobnu čast“. U nastavku autor ukazuje na odnos šumara prema svome osoblju (ponajprije lugarima, čiji profil je također obrađen, te prema ostalim zaposlenicima). Svakako, ovaj kratki uvodnik može poslužiti kao poticaj čitateljima Šumarskoga lista da pročitaju tih 15-ak stranica, da vide detaljnije što je nekada zahtijevala struka, te da povuku paralelu s današnjicom i odrede svoja stajališta prema budućnosti svoje struke i šume kao najsloženijeg ekosustava. Ona u današnjim uvjetima stanja, kako prirode, tako i društva, traži još veća znanja nego u prošlosti, ali i promjenu današnjih odnosa prama njoj. Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Ivica Papa, Tibor Pentek, Kruno Lepoglavec, Hrvoje Nevečerel, Tomislav Poršinsky, Željko Tomašić | UDK 630*383+686 (001) | 311 |
| METODOLOGIJA IZRADBE DETALJNOG REGISTRA PRIMARNE ŠUMSKE PROMETNE INFRASTRUKTURE KAO PODLOGE ZA PLANIRANJE I OPTIMIZACIJU RADOVA ODRŽAVANJA ŠUMSKIH CESTA |
|
|
| Sažetak Šumske ceste, građevinske objekte koji tijekom čitave godine omogućuju promet motornim vozilima, nakon izgradnje treba redovito održavati, kako bi tijekom svoga vijeka trajanja mogle ispuniti sve zadaće predviđene šumskogospodarskim planovima. Kvalitetno i pravovremeno održavanje produljuje vijek trajanja šumskih cesta, smanjuje troškove pogona motornih vozila i učestalost njihova popravka, čini šumske ceste provoznima tijekom čitave godine te povećava sigurnost svih sudionika u prometu. Poznavanje postojećeg stanja primarne šumske prometne infrastrukture od iznimne je važnosti pri optimizaciji radova održavanja šumskih cesta. Istraživanje je provedeno na 7,031 km makadamskih šumskih cesta gorskih prebornih šuma u g.j. „Belevine“, nastavno-pokusnog šumskog objekta Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zalesina. Analizirana je metodologija izradbe, propisani sadržaj i mogućnosti primjene postojećeg registra primarne šumske prometne infrastrukture. Razvijena je metodologija izradbe detaljnog (potpunog/novog) registra primarne šumske prometne infrastrukture (prikupljanje, obrada i interpretacija podataka). Definirane su najčešće vrste i intenzitet oštećenja šumskih cesta gorskog reljefnog područja. Uspostavljen je detaljan registar primarne šumske prometne infrastrukture sa svim cestovnim objektima. Sva su oštećenja šumskih cesta klasificirana, kvantificirana i fotodokumentirana. Raščlanjena je mogućnost i opravdanost primjene detaljnog registra primarne šumske prometne infrastrukture u operativnom šumarstvu. Primjena rezultata istraživanja u operativnom šumarstvu je moguća, a s obzirom na postojeće te poglavito buduće učešće troškova održavanja u ukupnim troškovima povezanima sa šumskim cestama i preporučljiva. Izradom kvalitetnih, metodološki ujednačenih, elaborata održavanja šumskih cesta, utemeljenih na novoj metodologiji izradbe detaljnog registra primarne šumske prometne infrastrukture, može se odabrati najpogodnija tehnologija i planirati dinamika radova održavanja, uz istovremenu kontrolu i racionalizaciju pripadajućih troškova. Ključne riječi: šumska cesta; održavanje šumskih cesta; registar primarne šumske prometne infrastrukture; vrsta oštećenja; stupanj oštećenja; elaborat održavanja šumskih cesta |
autori: Ivica Papa  PENTEK, Tibor  ŠL Kruno Lepoglavec NEVEČEREL, Hrvoje ŠL PORŠINSKY, Tomislav ŠL TOMAŠIĆ, Željko ŠL | |
| Željko Zgrablić, Zdenko Tkalčec, Armin Mešić, Hrvoje Marjanović, Danko Diminić | UDK 630*443 (001) | 329 |
| SMANJUJU LI EKTOMIKORIZNE GLJIVE OSJETLJIVOST CRNOG BORA (Pinus nigra J. F. Arnold) NA ZARAZU VRSTOM Sphaeropsis Sapinea (FR.) Dyko et Sutton? |
|
|
| Sažetak Mikorizne makrogljive iznimno su značajne za fiziološko stanje biljnog simbionta te ga u određenoj mjeri štite od biotskih i abiotskih uzročnika stresa, ali i patogenih organizama. Na području istraživanja u Istri, patogena gljiva Sphaeropsis sapinea (Fr.) Dyko et Sutton uzrokovala je značajna sušenja kultura crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold) tijekom posljednjih 25 godina, a odnos ektomikoriznih gljiva i S. sapinea do sada nije istraživan. Ovo se istraživanje nastavlja na prijašnja istraživanja predispozicije crnog bora na zarazu gljivom S. sapinea, prilikom kojih je utvrđen utjecaj staništa i stresa na zarazu. Cilj ovog istraživanja je bio analizirati mikocenozu kultura crnog bora, kako bi se odredila ovisnost pojavljivanja različitih ektomikoriznih vrsta i njihovih plodišta u odnosu na prisutnost S. sapinea na iglicama. Uzorci gljiva sakupljani su tijekom tri godine (2011–2013.) na tri trajne plohe od 36. do 50. tjedna u godini. Određeni su udjeli ektomikoriznih vrsta i njihovih plodišta u ukupnom broju vrsta i plodišta te su izdvojene vrste koje imaju indikativnu vrijednost za zdravstveno stanje borovih kultura. Rezultati pokazuju jasnu ovisnost pojavljivanja S. sapinea o udjelu ektomikoriznih vrsta i njihovih plodišta. Povećanjem udjela ektomikoriznih vrsta i plodišta na 60 % ili više, značajno se smanjuje prisutnost patogena na iglicama. Također, mikocenoze zdravih i oštećenih kultura značajno su se razlikovale po sastavu vrsta. Ključne riječi: ektomikoriza; makrogljive; bioindikatori; mikocenoza; kultura crnog bora |
autori: ZGRABLIĆ, Željko ŠL Zdenko Tkalčec Armin Mešić Hrvoje Marjanović DIMINIĆ, Danko ŠL | |
| Ida Katičić Bogdan, Karla Švorinić, Saša Bogdan, Davorin Kajba | UDK630*164+165 (001) | 339 |
| GENERATIVNA I VEGETATIVNA AKTIVNOST DIVLJE TREŠNJE (Prunus avium L.) U KLONSKOJ SJEMENSKOJ PLANTAŽI |
|
|
| Sažetak Divlja trešnja (Prunus avium L.) vrlo je vrijedna vrsta šumskog drveća koja raste u prekinutom arealu u mješovitim šumama južne, središnje i zapadne Europe U nekoliko zemalja pokrenuti su dugoročni programi oplemenjivanja ove vrste, namijenjeni poboljšanju kvalitete i proizvodnje njenog drveta. U Hrvatskoj je provedena selekcija 27 stabala divlje trešnje na osnovi osam fenotipskih kriterija i osnovana je klonska sjemenska plantaža na području šumarije Kutina. Za potrebe ovog istraživanja u plantaži je odabran uzorak od 14 klonova, predstavljenih sa po četiri ramete. Na odabranim rametama izvršena su mjerenja tijekom dvije godine ; 2010. i 2011. Za procjenu vegetativne aktivnosti vršene su izmjere promjera na 50 cm visine debla. Za procjenu generativne aktivnosti (cvatnje i plodonošenja) na svakoj je rameti odabrana i obilježena po jedna primjerna grana. Izmjerena je puna dužina odabrane grane i svih njenih izbojaka koji su nosili cvjetove i plodove. Na primjernim su granama, na svakoj rameti, u 2010. i 2011. godini u travnju prebrojani svi cvjetovi. U svibnju su na primjernim granama prebrojani svi plodovi. Broj cvjetova ili plodova je za sve izmjerene ramete sveden na 100 cm dužine grane (Slika 1, Slika 3). Zametanje plodova (Fruit set) izračunato je kao omjer cvjetova i plodova (Slika 4). Za sva svojstva prikazani su prosječni koeficijenti unutarklonske varijabilnosti za obje godine (Slika 2). Na temelju meteoroloških podataka za Kutinu 2009., 2010. i 2011. godine izračunati su parametri zadovoljenja potreba biljaka za zimskim inaktivnim temperaturama (Winter chilling), kao i proljetnim temperaturama, potrebnim za pokretanje sokova i početak vegetacijskog perioda (Forcing), po Luedeling i dr. 2013. (The Chilling Hours Model, The Utah Model za „Winter chilling“ i Growing Degree Hours Model za „Forcing“)(Tablica 2). Cilj istraživanja bio je utvrditi raznolikost nekih reproduktivnih svojstava na uzorku grupe klonova divlje trešnje iz klonske sjemenske plantaže Kutina, utvrditi međusoban odnos tih svojstava i odnos sa svojstvima vegetativnog rasta. Pritom se nastojalo zapažene odnose staviti u kontekst podataka o okolišnim uvjetima u vrijeme cvatnje i plodonošenja. Od promatranih generativnih svojstava klonovi su se statistički značajno razlikovali u broju plodova na 100 cm i po zametanju plodova, gledano zbirno za dvije godine (Tablica 1). Te su razlike bile uzrokovane razlikama između klonova s ekstremnim vrijednostima, dok se većina ostalih klonova međusobno nije statistički značajno razlikovala (Tukey Kramer test). Sveukupne nepovoljne okolišne prilike 2011. godine (nedovoljna količina zimskog hlađenja, previsoke temperature i suša u proljeće) rezultirali su slabijim prosječnim zametanjem plodova, nego u 2010. godini, kada su sve navedene prilike bile povoljnije (Tablica 3). Vrijednosti zametanja plodova za 2010. i 2011. godinu bile su u skladu s drugim istraživanjima ili čak više, što upućuje na zadovoljavajući rodni potencijal ovih klonova u slučaju povoljnih vremenskih uvjeta, prisutnosti polinatora i pravovremenog suzbijanja štetnika. Pronađene su visoko statistički značajne korelacije između broja cvjetova na 100 cm i broja plodova na 100 cm, kao i između zametanja plodova i broja plodova na 100 cm za 2010. i 2011. godinu. U ovom istraživanju nisu pronađene statistički značajne korelacije između vegetativnog rasta promjera cijele biljke i reproduktivnih svojstava procijenjenih pomoću primjernih grana (Tablica 3). Ključne riječi: unutarklonska i međuklonska varijabilnost; broj cvjetova i plodova; zamatanje plodova; zimske inaktivne temperature; temperature za pokretanje vegetacije |
autori: KATIČIĆ, Ida ŠL ŠVORINIĆ, Karla ŠL BOGDAN, Saša ŠL KAJBA, Davorin ŠL | |
| Janez Krč, Uroš Vranešič, Boštjan Košir | UDK 630*323+363 (001) | 351 |
| COMPARISON OF MECHANIZED AND MOTOR-MANUAL CUTTING OPERATION IN MIXED STANDS OF SOUTHERN SLOVENIA |
|
|
| Summary By increasing the diversity of conditions influencing the forest operation we are often faced with the dilemma of combining Motor manual and Cut to length technologies. The results of time study and productivity of cutting and skidding operation in mixed stands with a substantial proportion of deciduous trees are presented. Older pole stand was divided into four homogeneous strata in which forest operation was executed by applying two different technologies (motor manual and cut to length), each on two research areas. The objective of this study was to identify the influential factors which could be used as guidelines in the decision support system evaluating the suitability of both technologies. The results show that the mechanized cutting productivity is statistically significantly different for different tree morphological characteristics. In order to set up general guidelines it was established that the productivity in stands with single-trunked, short crown and thin branches processed with Cut-to-length technology is 25% higher than in the comparable stands consisting of multi-trunked trees, deep crowns with thick branches in terms of diameter at breast height structure. Key words: cut-to-length; motor-manual; hardwood; time study; working techniques; productivity |
autori: Janez Krč Uroš Vranešič Boštjan Košir | |
| Korhan Enez, Burak Aricak, Temel Sariyildiz | UDK 630*312+285 (001) | 361 |
| EFFECTS OF HARVESTING ACTIVITIES ON LITTER DECOMPOSITION RATES OF SCOTS PINE, TROJAN FIR, AND SWEET CHESTNUT |
|
|
| Summary This study aims to investigate the possible effects of harvesting activities on litter decomposition in micro ecologic areas belonging to 3 different species (Trojan fir (Abies nordmanniana subsp. Equi-trojani (Aschers & Sint. ex. Boiss) Coode & Cullen), scots pine (Pinus sylvestris L.) and sweet chestnut (Castanea sativa Miller)). To this end, litter decomposition experiments were carried out on these three species. The litter decomposition specimens were placed on their own stands where there were harvesting activities in previous years and in neighboring stands where there were no harvesting activities for control purposes. Theses micro ecologic areas are nonharvesting activity areas (control) (C), intra-forest skidding roads (Skidding road) (SR), under logging residues (Logging residue) (LR) and areas with a 20% slope and top-soil damaged during harvesting activities and scalped mineral soil (SMS). The decomposition processes were observed for 18 months, mass change values were calculated every six months and their mass loss and decomposition values were calculated. At the end of eighteen months, it was seen that the effects of intra-forest activities on litter decomposition showed differences among micro ecologic areas. According to the study results, forest harvesting activities (C, SR, LR and SMS) affect litter decomposition in various micro ecologic areas that occur in the remaining stand in great extent. As well as this, it is seen that the effect of forest harvesting activities on the litter decomposition is not in the same direction for every species. This study revealed that on micro ecologic areas decomposition sorting in ascending order was LR > C > SMS > SR for scots pine needles, LR = SR > C > SMS for Trojan fir needles, and C > SR > LR > SMS for sweet chestnut leaves. It has been concluded that forest harvesting activities influenced litter decomposition rates significantly. Key words: litter mass loss; logging; skidding road; scalping; logging residue |
autori: Korhan Enez Burak Aricak Temel Sariyildiz | |
| Burak Aricak, Alper Bulut, Arif Ogˇuz Altunel, Oytun Emre Sakici | UDK 630*537+425 (001) | 369 |
| ESTIMATING ABOVE-GROUND CARBON BIOMASS USING SATELLITE IMAGE REFLECTION VALUES: A CASE STUDY IN CAMYAZI FOREST DIRECTORATE, TURKEY |
|
|
| SUMMARY Forest ecosystems which contain half of the terrestrial carbon deposits; play a significant role in shaping the global climate. Two different methods are used to determine the above-ground carbon stock capacity of forestlands. Direct measurement method takes a long time and requires both extensive as well as expensive field and laboratory work. One of the more indirect methods, satellite imaging on the other hand, costs less, is easier and practical compared to direct methods. It is also easier to integrate into geographic information systems (GIS). This paper provides a regression equation between the reflection values from RapidEye high resolution satellite image and sample areas where terrestrial aboveground biomass (AGB) carbon stock capacity was calculated by direct measurement method. As a result of the calculations made, using the RapidEye imagery and a “Band 4” devised equation producing R2=0.71 depending upon the data from Erzurum Camyazi Forest Directorate encompassing 9,917 ha study area, the amount of carbon stored within stands was found 285 208 tons. From this value, we can conclude that average carbon stock of the study area is 28.8 tons/ha. Key words: aboveground biomass; carbon sequestration; remote sensing; RapidEye |
autori: Burak Aricak Alper Bulut Arif Ogˇuz Altunel Oytun Emre Sakici | |