|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 1-2/2014 3-4/2014 5-6/2014 7-8/2014 9-10/2014 11-12/2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
11-12/2014 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 549 | |
| ŠUMARSTVO KAO GOSPODARSKA GRANA, DANAŠNJE STANJE I TRETMAN |  
|
|
| Već smo pisali u ovoj rubrici o šumarstvu kao gospodarskoj grani, i to posebno značajnoj i važnoj, koju naša Država nažalost ne prepoznaje. Naime, šumarstva „nema“ u Hrvatskoj gospodarskoj komori, izbačeno je iz naziva resornog Ministarstva, o njemu se ne raspravlja u Saboru i prema njemu se postupa maćehinski u svakome pogledu, od političkog kadroviranja do nerazumljivog tretmana. Struka koja brine o 47,5 % kopnene površine Države, i to o najsloženijeg ekosustava, nema čak ni svoju redovitu TV ili radio emisiju, kao primjerice poljoprivreda ili more. Načela konzistentne šumarske politike i strategije koja iz nje proizlazi, u uređenoj državi propisuje i kontrolira Država putem resornog Ministarstva. Kako naša Država nema ni politike ni strategije šumarstva, status šumarstva rješava se putem trgovačkog društva (u stvari koncesionara), koje ga provodi kroz dugo najavljivano restrukturiranje, ali usmjereno isključivo prema klasičnom profitu.
U inozemnoj i domaćoj literaturi, pa i u Šumarskome listu, pisano je o tome kako treba tretirati šumarstvo, ali i dalje je očito da se ne uvažava znanstveno-stručno gledište kako šumarstvo ne smijemo promatrati kao privrednu granu na isti način kao ostale privredne grane, kojima priliči klasična definicija privredne grane. Naime, zbog specifično vrijednog činitelja proizvodnje kao što je šuma i šumsko zemljište i usluge općekorisnih funkcija šume, ono ne smije biti tretirano kao ostale privredne grane. Te usluge nisu roba u klasičnom smislu, pa šumarstvo u cjelini ne možemo smatrati klasičnim robnim proizvođačem, što definira privrednu granu. Tretiramo li pak šumarstvo kao klasičnu privrednu granu, postoji objektivna opasnost da držeći se samo načela rentabilnosti i ekonomičnosti budu zapostavljeni neophodni zahvati u šumi koji onda pridonose padu ravnoteže i njezine vrijednosti u budućnosti. Upozoravajući na to, u članku o problemu tvorbe konzistentne šumarske politike u Glasniku za šumske pokuse (Sabadi i Jakovac 1993), naznačeno je da se „iz šuma ne smije ništa odnijeti, tj. ono što smo posjekli valja vraćati kroz šumsko uzgojne radove šumske proizvodnje kao jednostavnu reprodukciju ili pak ulagati u poboljšanje sastojina i njihovo otvaranje, kao proširenu reprodukciju, no zaboravlja se i stremi se zahvaćanju u trenutačne probitke. To je pouzdan način da se ovaj naš obnovljivi resurs polako, ali sigurno pretvori u neobnovljiv“. Stoga je i razumljiv zaključak da bi Hrvatske šume trebale biti javno i neprofitno poduzeće, koje „ako ostvari prihode veće od rashoda u okvirima racionalnog poslovanja, ima svu pozitivnu razliku utrošiti na unapređenje šuma kojima gospodari“ (osim onih najvrjednijih imamo i oko 40 % degradiranih šuma različitog stupnja degradacije). Naravno, državne šume „imaju se promatrati nedodirljivima tj. zabranjuje se alijenacija (otuđivenje)“. Ostajući samo na prihodima iz klasičnog iskorištavanja šuma putem drvne sirovine, i to nažalost uglavnom iz one najkvalitetnije, ne uvažavajući načela potrajnog gospodarenja i na način da se pojedine sastavnice struke izbacuju iz svoga poslovanja, nije čudo što se teži smanjenju broja zaposlenih. Posebice bi bilo pogubno da se u svrhu veće dobiti dodatno propisuju veći etati, vrši tzv. kvalitetna sječa, dozvoljava prevelik broj Ad stabala, prekomjerno oštećuju stabla pri izvlačenju drvne sirovine i uhrpavanju na pomoćnom stovarištu, značajno oštećuje stanište radom izvan prometne infrastrukture i u ekstremnim vremenskim uvjetima i sl. I naposljetku u zaključku prethodno spomenutog članka kaže se kako „ne treba isticati da su na određenim mjestima potrebni najkvalificiraniji stručnjaci koje imamo.“ Uz časne iznimke, upitajmo se držimo li se toga. Preustrojem Hrvatskih šuma d.o.o. iz javnog poduzeća u trgovačko društvo dobili smo to što imamo danas, tako da je glavni motiv postao klasični profit, a ne gore spomenuta načela poslovanja u šumarstvu, i što je posebno pogubno za stanovništvo ruralnih područja, izbjegavaju se obveze značajnijeg sudjelovanja u regionalnom i ruralnom razvoju, što izričito proklamira EU Strategija šumarstva. Zabluda je zastupati mišljenje da šumarstvo ne pripada socijalnoj kategoriji, kada se sve njegove aktivnosti obavljaju isključivo na ruralnom području. Oduvijek je šumarstvo živjelo „s narodom i za narod“, ne podliježući isključivo kapitalu, a narod je za uzvrat čuvao ruralni prostor iz kojega ga nerazumnom politikom tjeramo, čudeći se što ga svakodnevno sve više napušta. Pametan čovjek bi se duboko zamislio, pa bi možda i shvatio da isključivo profit nije uvijek i svugdje sinonim za blagostanje, kojemu svi težimo. Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Željko Lovrinčević, Davor Mikulić | UDK 630*906+794 (001) | 551 |
| UTJECAJ ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE NA GOSPODARSTVO HRVATSKE |
|
|
| Sažetak Šumarstvo i drvna industrija su značajni za hrvatsko gospodarstvo. U ovom radu je kvantificirano njihovo značenje kroz input-output analizu. Kvantificirani su izravni i neizravni učinci koji nastaju kroz lance proizvodnje i potrošnje svih djelatnosti. Multiplikativni učinci proizvodnje u šumarstvu i drvnoj industriji u Hrvatskoj su značajni. Izračunati multiplikatori pomoću metode input-output analize pokazuju da je najveći multiplikator bruto proizvodnje u odjeljku 20 nacionalne klasifikacije djelatnosti prerada drva i proizvodi od drva i iznosi 1,94, što je najveći multiplikator u odnosu na sve ostale promatrane odjeljke. Potom slijede Šumarstvo, odjeljak 02 s 1,77 i proizvodnja namještaja, odjeljak 36, s multiplikatorom 1,76. Podjednaki zaključci vrijede i kod multiplikatora bruto dodane vrijednosti. Glede zaposlenosti, izravan učinak je najznačajniji kod proizvodnje namještaja 5,4. U cjelini gledano, tzv. drvni klaster ova tri odjeljka NKD-a u usporedbi s ostalim multiplikatorima za hrvatsko gospodarstvo imaju iznadprosječno velike vrijednosti. Međutim, njihovi učinci su rasprostranjeni izravno u okviru drvnog klastera, a manje kroz druge djelatnosti, te prevladavaju izravni učinci, dok su neizravni manje značajni. U usporedbi s drugim novim članicama EU, udio uvezenih inputa u šumarstvu i drvnoj industriji je manji. Glede raspodjele dodane vrijednosti, udio sredstava zaposlenih u Hrvatskoj je jako velik i iznosi oko 30,9% te najveći je među promatranom skupinom zemalja i najsličniji je strukturi slovenske drvne industrije. Visoku razinu troškova rada ne prati i podizanje tehnološke razine proizvodnje koje bi osiguralo rast konkurentnosti i rast udjela proizvoda veće dodane vrijednosti. Ključne riječi: šumarstvo; drvna industrija; input-output analiza; Hrvatska |
autori: Lovrinčević, Željko  Mikulić, Davor | |
| Marko Zebec, Marilena Idžojtić, Igor Poljak | UDK 630*164 (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) (001) |
563 |
| MORFOLOŠKA VARIJABILNOST NIZINSKOG BRIJESTA (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) NA PODRUČJU KONTINENTALNE HRVATSKE |
|
|
| Sažetak Istraživana je morfološka varijabilnost listova šest populacija nizinskog brijesta (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) na području kontinentalne Hrvatske: Bilogora, Dilj, Donji Miholjac, Jastrebarsko, Nova Kapela i Zagreb. Morfometrijsko istraživanje unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti provedeno je na osnovi 10 morfoloških svojstava listova, pri čemu su korištene multivarijatne i deskriptivne statističke metode. Utvrđena je visoka varijabilnost istraživanih morfoloških značajki, usprkos pretpostavljenom negativnom utjecaju holandske bolesti brijesta na varijabilnost vrste. Koeficijent varijabilnosti na razini svih populacija kretao se od 17,05 % za svojstvo broja sekundarnih i tercijarnih žila subapikalne regije lista do 45,24 % za svojstvo bazalne asimetrije. Za većinu svojstava pokazalo se da je 1/2-2/3 od ukupne varijance uvjetovano varijabilnošću između listova unutar stabla, dok je najmanja varijabilnost bila prisutna između populacija. Odstupanje od ovoga pravila utvrđeno je za svojstvo broja sekundarnih i tercijarnih žila subapikalne regije i duljinu peteljke, gdje je međupopulacijska varijabilnost bila visoka. Prema klasterskoj analizi istraživane populacije se grupiraju prema ekološkim uvjetima staništa, ali se kao osnova za grupiranje populacija etablira i negativni antropogeni utjecaj na okoliš u smislu promjene načina korištenja šumskog zemljišta i hidroregulacijskih zahvata. Međusobno najsličnije populacije bile su Bilogora, Donji Miholjac i Zagreb, odnosno Jastrebarsko i Nova Kapela. Odvajanje populacije Dilj uvjetovano je specifičnim uvjetima njena pridolaska, budući da se nalazi unutar srednjoeuropske vegetacijske zone termofilnih šuma sveze Quercion pubescentis-petraeae Br. – Bl. 1931. Ključne riječi: Ulmus minor Mill. sensu latissimo; varijabilnost; morfologija lista; kontinentalna Hrvatska |
autori: ZEBEC, Marko ŠL IDŽOJTIĆ, Marilena  ŠL Poljak, Igor | |
| Kyriaki Kitikidou, Elias Milios, Ioannis Lipiridis | UDK 630* 516 + 524.2 (Pinus sylvestris L.) (001) |
573 |
| MODELI PROCJENE VOLUMENA STABALA TE ANALIZA STRUKTURNIH ODNOSA METODOM NAJBLIŽIH SUSJEDA U SASTOJINAMA OBIČNOG BORA (Pinus sylvestris L.) U SREDIŠNJEM MASIVU RODOPA |
|
|
| Sažetak Obični bor (Pinus sylvestris L.) euroazijska je vrsta drveća, ekonomski važna radi vrijednosti i iskoristivosti drva. Cilja istraživanja bio je razviti modele procjene volumena drva stabala običnog bora u mješovitim borovo-bukovim sastojinama u središnjem masivu Rodopa (sjeveroistočna Grčka). Primijenjeni regresijski modeli koriste prsni promjer i ukupnu visinu stabala običnog bora kao predikcijske varijable. Za svako uzorkovano stablo te njegova tri neposredna susjedna stabla analizirani su strukturni odnosi primjenom metode najbližih susjeda. Nadalje, metoda najbližih susjeda primijenjena je kako bi se analizirao učinak udaljenosti između stabala i pripadnosti vrsti drveća na njihov oblik. Istraživanje je provedeno na tri stanišna tipa, “A”, “B” i “C” (dobri, srednji i slabi stanišni uvjeti). Za stanište “C” nije bilo moguće izvesti model procjene volumena. Na preostala dva staništa odabrani modeli bili su kako slijedi: na staništu “Α“:, R2 = 0.7653, standardna pogreška = 0.3096, na staništu “B”: , R2 = 0.8146, standardna pogreška= 0.3379, te sveukupno, za sva tri staništa , R2 = 0.8377, standardna pogreška= 0.3039. Nije utvrđen utjecaj udaljenosti među susjednim stablima na oblik analiziranih stabala. Istraživanje je pridonijelo razvoju volumnih prediskcijskih modela na staništima “A” i “B” kao i na sva tri staništa zbirno. Analiza sastojinskih strukturnih odnosa metodom najbližih susjeda ukazala je da vrsta drveća i udaljenost među stablima imaju različit utjecaj na oblik stabala. Ključne riječi: Pinus sylvestris; Grčka; modeli procjene volumena; metoda najbližih susjeda |
autori: Kitikidou, Kyriaki Milios, Elias Lipiridis, Ioannis | |
| Mustafa Yilmaz, Tefide Yüksel | UDK 630*232.3 (Abies cilicica Ant. Et Kotschy/Carriére) (001) |
583 |
| MORFOLOŠKA I FIZIOLOŠKA SVOJSTVA SJEMENA CILICIJSKE JELE (Abies cilicica /Ant. et Kotschy/Carriére) U TURSKOJ |
|
|
| Sažetak Cilicijska jela (Abies cilicica /Ant. et Kotschy/ Carriére) vrsta je koju u Turskoj nalazimo uglavnom u gorju Taurus. Cilj istraživanja bio je odrediti morfološka i fiziološka svojstva sjemena taurske jele. Sjeme je sakupljano sa pet različitih područja njena prirodnog rasprostranjenja, kako slijedi: Göksun, Saimbeyli, Kozan, Anamur, and Bucak. Na uzorku svake od pet provenijencija u laboratoriju je mjerena: težina 1000 sjemenki, duljina, širina i debljina sjemena i težina pojedinačne sjemenke. Morfološki parametri pokazali su određeni stupanj varijacije u odnosu na uzorkovane provenijencije. Da bi se odredilo potrebno vrijeme stratifikacije, naklijavano je sjeme testiranih provenijencija nakon stratifikacije od 2, 4 i 6 tjedana pri temperaturi od 4 °C. Sjeme je potom stavljano u klijalice u 4 različita temperaturna režima (12, 16, 20, and 24 °C). Rezultati su bili različiti u smislu klijavosti i brzine klijanja. Najbolja klijavost postignuta je pri temperaturama od 20 i 24 °C. Ključne riječi: Abies cilicica; sjeme; dormantnost; stratifikacija; klijanje |
autori: Yilmaz, Mustafa Yüksel, Tefide | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Ivan Tekić, Borna Fuerst-Bjeliš, Anamarija Durbešić | UDK 630*233 + 187 (Pinus halepensis Mill.) | 593 |
| RASPROSTRANJENOST ALEPSKOG BORA (Pinus halepensis Mill.) I NJEGOV UTJECAJ NA VEGETACIJU I STRUKTURU PEJZAŽA ŠIREG ŠIBENSKOG PODRUČJA |
|
|
| Sažetak Primorski krš Hrvatske je već više od stotinu godina pod utjecajem intenzivnog pošumljavanja u najvećoj mjeri alepskim borom, čime su stvoreni uvjeti za njegovo širenje u prostoru. Istraživanje provedeno na širem području Šibenika uz pomoć geografskog informacijskog sustava donosi realnu sliku stanja rasprostranjenosti alepskog bora, koji se danas prirodnim putem uvelike proširio izvan prostora pošumljavanja. Posebna dinamika širenja alepskog bora, koja često podrazumijeva pojavu požara, postala je ključni čimbenik dinamike vegetacije ovog prostora, što pak dovodi do izravnih promjena u strukturi pejzaža, a alepski bor svrstava u kategoriju invazivnih vrsta. Pošumljavanje vođeno vizijom obnove autohtonih šuma hrasta crnike do danas nije polučilo značanije rezultate, ukazujući na potrebu za promjenom pristupa u pošumljavanju, kao i znatnijem ulaganju rada i kapitala. Ključne riječi: alepski bor; Pinus halepensis; geografski informacijski sustav; GIS; Šibenik; kulturni pejzaž; vegetacijski pokrov; pošumljavanje |
autori: Tekić, Ivan Fuerst-Bjeliš, Borna Durbešić, Anamarija | |