|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 1-2/2014 3-4/2014 5-6/2014 7-8/2014 9-10/2014 11-12/2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
7-8/2014 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 361 | |
| ZADAĆA RUBRIKE „RIJEČ UREDNIŠTVA“ |  
|
|
| Prema Statutu Hrvatskoga šumarskog društva, u čl. 2. stoji da je cilj HŠD-a okupljanje inženjera i tehničara šumarstva, drvne tehnologije, kemijske prerade drva i prometa drvnim proizvodima, te drugih stručnjaka s najmanje srednjom stručnom spremom, koji rade na poslovima iz navedenih djelatnosti, a radi promicanja i zaštite interesa struke i članstva, unapređenja struke, promicanja inženjerskog i tehničarskog poziva, tehničkoga razvoja i istraživanja, obrazovanja (srednjeg i visokog) i stalnog usavršavanja za postizanje optimalnog tehnološkog i gospodarskog razvoja, blagostanja, zdravlja, očuvanja okoliša i kvalitete društva. Od u čl. 12. navedenih 15 djelatnosti kojima se taj cilj ostvaruje je i izdavačka djelatnost, ponajprije tiskanjem znanstveno-stručnog i staleškog glasila “Šumarski list”. On u načelu članstvu i stručnoj javnosti kroz članke prenosi aktualno stanje šuma i šumarstva, te kroz zapisnike sa sjednica Upravnog odbora i Skupštine HŠD-a rezultate ostvarenja zadanih ciljeva. Rubrika „Riječ Uredništva“ – prethodno „Riječ gl. urednika“ sublimira trenutna stanja šuma i šumarske struke te probleme i rezultate rada strukovne udruge. Iz tako sveobuhvatne analize, proizlaze sažeto u predmetnom „uvodniku“ i naše kritike (nažalost rjeđe pohvale) aktualnog stanja u šumarstvu, posebice glede statusa šumarstva u Državi te u rukovođenju trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o., kojemu je povjereno gospodarenje na gotovo 80 % površine šuma u Hrvatskoj. Iz navedenog možemo reći da Uredništvo kroz ovu rubriku zapravo sažeto prenosi „Riječ šumarske struke“, i da bi, s obzirom na širinu i sveobuhvatnost činjenica glede šuma i šumarstva, pametnima i u politici i u šumskom gospodarstvu mogla poslužiti da shvate koliko to bogatstvo imamo u svojim rukama i kako bi s njime trebalo upravljati na znanstvenim i stručnim načelima. Da bi čitateljstvo podsjetili o čemu smo sve pisali u ovoj rubrici i uputili ih gdje to detaljnije mogu ponovo, a poneki i prvi puta pročitati i javno zastupati iskristalizirane stavove, a ne šutjeti s figom u džepu, kratko ćemo navesti najznačajnije teme iz ove rubrike. Počet ćemo sa Strategijom šumarstva koje ni danas nemamo (ili nije saživjela), a o kojoj smo pisali u ŠL 5-6/2011. i u ŠL 9-10/2013., gdje smo naveli naša stajališta i gotovo u potpunosti se suglasili s „Novom strategijom EU za šume“. U njoj se također, kao što mi činimo, zagovara potrajno gospodarenje šumama i multifunkcionalna uloga šuma, s posebnim naglaskom na podršci ruralnim zajednicama i poticajima inovativnog šumarstva i proizvodima s dodatnom vrijednosti. No, socioekonomska važnost i vrijednost šume se neprestano zanemaruje. O pravilnom vrednovanju šuma i šumarstva, a povezano s restrukturiranjem Hrvatskih šuma d.o.o., govorili smo u ŠL 3-4/2014., gdje je posebno naznačeno tzv. „defenzivno restrukturiranje“ smanjenjem broja radnih mjesta, umjesto razvojno kroz zadržavanje postojećih i traženja novih poslova. U Večernjem listu od 20. rujna 2014. čitamo poruku „mladih lavova hrvatskog gospodarstva“: Faza otkaza i rezanja troškova je iza nas, počinje potraga za novim izvorima prihoda. Što bi narod rekao „neki su došli k pameti“, no pitanje je što i kako je moguće popraviti ono što smo već imali, a uništili smo umjesto da smo nadograđivali. U ŠL 7-8/2013. uz pitanje postavljeno u naslovu: Zanemaruje li šumarska praksa načela potrajnog gospodarenja šumama? slijedi i pitanje: kakav je danas i da li način upravljanja omogućava korištenje svih benefita šumarstva kao značajnog čimbenika gospodarske infrastrukture? I u ŠL 7-8/2012. napominjemo kako „nije bit restrukturiranja u šumarstvu u otpuštanju radnika i profitu, nego u neophodnom stručnom obavljanju propisanih poslova i u širenju gospodarskih aktivnosti, ako su iste sastavnice općeg napretka društva“. Sve navedeno je i uskoj vezi s današnjim gorućim problemom zapošljavanjem, ali i obrazovanjem, o čemu smo pisali u ŠL 7-8/ 2011., 3-4/2012. i 9-10/2012., pitajući se da li mjerodavni, a to će reći politika, sveobuhvatno i pravilno sagledavaju profit u šumarstvu, a s time u vezi i potrebe zapošljavanja, a ne otpuštanja radnika. U Večernjem listu od 22. rujna 2014. uz ostale državne tvrtke čitamo da su u 2013. god. Hrvatske šume d.o.o. ostvarile nakon oporezivanja dobit od 74,1 mil. kn., što je za rukovodstvo dobro, ali je za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo nedovoljno, jer je tzv. dobit ostvarena samo prodajom drva kao sirovine i to po netržišnim cijenama i uz gubitak od 1187 radnih mjesta (od kraja 2011. do rujna 2014.). Najpogubnije bi bilo ako se ona ostvaruje rezanjem troškova radova koji izravno utječu na potrajnost gospodarenja šumama. U ŠL 3-4/2011. upravo smo govorili o toj samo klasično gospodarskoj vrijednosti šuma. O značaju šume i utjecaju na vodu, posebice pitku vodu pisano je u ŠL 3/1995. i 1-2/1996., gdje je naglašena njezina uloga u pročišćavanju voda i uravnoteženju njihova otjecanja u izvore i vodotoke. U ŠL 1-2/2006. je naveden Horsmannov sažetak odnosa šume i vode (prema Weberu , 2005), kako je „voda krv krajolika, a šuma njegovo srce“. U ŠL 5-6/2008. posebno je naglašeno, kako uz prosječnu količinu oborina u arealu naših šuma od prosječno 1200 mm oborina godišnje i površinu sklopljenih šuma od 2 mil. ha, iz šume istječe oko 13 milijardi tona pitke vode. U vrijeme suša šuma je ispušta, a tijekom kišnog razdoblja zadržava i usporava njezino površinsko otjecanje. Kada je pak riječ o šumi i klimatskim promjenama i vezivanju ugljika te globalnom zatopljenju, pojašnjenja možemo naći u ŠL 9-10/2004. i 1-2/2007., gdje se između ostalog navodi da naše šume vezuju više od 5 mil. tona ugljika (primjerice hrast lužnjak oko 2-3 tone po ha). O odnosima šumarstva i prerade drva govorili smo u ŠL 5-6/2012., a o naknadama za općekorisne funkcije šuma u ŠL 5-6/2013. O položaju šumarstva i šumarske struke u Hrvatskoj bilo je riječi u ŠL 9-10/2001., a o stranačkom kadroviranju i netržišnom gospodarenju u ŠL 3-4/2013. Mnogo je kritika na stanje u šumarstvu, no upitajmo se da li je ono što se događalo i događa se samo rezultat rada sada odgovornih, ili moramo „zagrabiti“ u nedavnu prošlost. Zašto se čudimo?, upitali smo se u ŠL 5-6/2014., a doajen hrvatskoga šumarstva i tada glavni urednik Šumarskoga lista, pok. prof. emeritus dr. sc. Branimir Prpić je u ovoj rubrici još u ŠL 3-4/1998. naslovio odnosni tekst riječima: Prepuštamo li šumarstvo diletantima? Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Albert OFNER, Marijan GRUBEŠIĆ, Krešimir KRAPINEC, Dean KONJEVIĆ | UDK 630*156 (Capreolus capreolus L.)(001) |
363 |
| USPOREDBA TJELESNOG I TROFEJNOG RAZVOJA SRNE (Capreolus capreolus L.) U LOVIŠTIMA IV/9 "POKUPSKI BAZEN" I IV/22 "PETROVA GORA" |
|
|
| Sažetak Cilj istraživanja bio je u dva lovišta, različitih tipova i stanišnih uvjeta usporediti tjelesni i trofejni razvoj jedne od glavnih vrsta krupne divljači – srne obične. Istraživanje je provedeno u dva lovišta kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Podružnica Karlovac, u državnom otvorenom lovištu broj IV/9 "POKUPSKI BAZEN" i državnom otvorenom lovištu broj IV/22 "PETROVA GORA". Podaci su prikupljani na temelju redovitog planiranog odstrjela tijekom tri lovne godine, počevši s lovnom godinom 2006/2007. Istraživanje je nastavljeno u lovnoj godini 2007/2008. i 2008/2009. Divljač je odstrjeljivana sukladno propisu lovnogospodarske osnove za pojedino lovište. U razdoblju od tri lovne godine analizirano je 209 jedinki srneće divljači. Sve istraživane jedinke razvrstane su prema dobi u pet kategorija (mladunčad, pomladak, mladi, srednjedobni i zreli). Odstrijeljene jedinke su u najkraćem vremenu dopremljene u objekt za uskladištenje trupova odstrijeljene krupne divljači, u kojem su iste izvagane. Muškim grlima dobnih razreda mlada, srednjedobna i zrela grla trofeje su nakon obrade ocjenjivane prema važećem Pravilniku o načinu ocjenjivanja trofeja divljači, obrascu trofejnog lista, vođenju evidencije o trofejima divljači i izvješću o ocijenjenim trofejima (Anonimus, 2006b.). Rezultati provedenog istraživanja ukazuju da postoji značajna razlika između promatranih lovišta u tjelesnoj masi srna pojedinih dobnih kategorija. Trofejna vrijednost mladih i srednjedobnih srnjaka bila je viša u lovištu br. IV/9 "POKUPSKI BAZEN", dok je trofejna vrijednost zrelih srnjaka bila viša u lovištu br. IV/22 "PETROVA GORA". Ove vrijednosti odraz su ponajprije uzgojnih zahvata (uzgojni odstrjel). U predstojećem razdoblju, s većim uzorkom trofejnih grla, bit će potrebno razlučiti u analizama grla iz uzgojnog odstrjela od grla trofejnog odstrjela, čime će se jasnije pokazati eventualna razlika između ova dva lovišta, a kao odraz stanišnih uvjeta. Ključne riječi: srna obična; tjelesna masa; trofejna vrijednost |
autori: OFNER, Albert ŠL GRUBEŠIĆ, Marijan  ŠL KRAPINEC, Krešimir ŠL KONJEVIĆ, Dean  | |
| Branislava BATOS, Darka ŠEŠLIJA JOVANOVIĆ, Danijela MILJKOVIĆ | UDK 630*181.8 (Quercus robur L.)(001) |
371 |
| PROSTORNA I VREMENSKA VARIJABILNOST CVJETANJA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) |
|
|
| Sažetak U radu je analizirana individualna i populacijska varijabilnost polinacije kao međufaze fenofaze cvjetanja lužnjaka. Istraživanja su obavljena na 58 stabala u dvije populacije lužnjaka na dva lokaliteta na području Beograda (Srbija) tijekom tri uzastopne godine (2004, 2005, 2006). Populacije se nalaze u oblasti umjereno-kontinentalne klime, na staništima koja odgovaraju lužnjaku, mješovite su strukture, raznodobne, vegetativnog i sjemenog porjekla, starosti 60–120 g. Promatranje je vršeno jedanput tjedno u travnju/svibnju. Lužnjak na analiziranim lokalitetima, uzimajući u obzir sva stabla i godine promatranja, počinje cvjetati najranije 7. travnja a najkasnije 2. svibnja. Cvjetanje na lokalitetu "Bojčinska šuma" događa se oko tjedan dana ranije u odnosu na lokalitet "Ada Ciganlija". Statističkom obradom potvrđen je značajan učinak lokaliteta, godine i individue. Prema fenološkom obrascu populacija i podeli u odnosu na vrijeme cvjetanja, većina stabala na lokalitetu "Bojčinska šuma" pripada fenološkoj grupi "rani" lužnjak, a na lokalitetu "Ada Ciganlija" grupi "kasni" lužnjak. Tijekom godina promatranja, najveći broj stabala ostajao je u istoj fenološkoj grupi ili se mijenjao samo za jednu razinu. S obzirom da se populacije nalaze u sličnim sredinama i stanišnim uvjetima, dobivene razlike mogu se smatrati posljedicom unutarvrsne varijabilnosti lužnjaka i genetičke strukture populacije. Genetička stabilnost fenofaze cvjetanja korisna je u odabiru "ranih" i "kasnih" formi lužnjaka u procesu individualne selekcije pod utjecajem promjene klimatskih čimbenika. |
autori: BATOS, Branislava ŠEŠLIJA JOVANOVIĆ, Darka MILJKOVIĆ, Danijela | |
| Saša ORLOVIĆ, Srđan STOJNIĆ, Andrej PILIPOVIĆ, Saša PEKEČ, Milan MATARUGA, Branislav CVJETKOVIĆ, Danijela MILJKOVIĆ | UDK 630*161+232.3 (Prunus avium L.)(001) |
381 |
| VARIJABILNOST FOTOSINTETIČKIH OSOBINA LISTA PORODICA DIVLJE TREŠNJE (Prunus avium L.) U RASADNIČKOM POKUSU |
|
|
| Sažetak Divlja trešnja je brzorastuća vrsta drveća, koja se u prirodi javlja uglavnom stablimično u obliku pojedinačnih stabala ili grupa stabala, rijetko formirajući prirodne populacije. S obzirom na ekonomsko i ekološko značenje koji divlja trešnja ima za šumarstvo, programi oplemenjivanja ove vrste imaju dugu tradiciju u Europi. Oplemenjivanje divlje trešnje u Srbiji započelo je 2005. godine kada je izvršena prva inventarizacija plus stabala na teritoriju čitave države. Tijekom 2011. godine izvršena je dodatna inventarizacija plus stabala divlje trešnje, kada je prikupljeno i sjeme od kojega je osnovan rani test potomstva. Fiziološki parametri danas su često korišteni u oplemenjivanju glede činjenice da su istraživanja brojnih autora pokazala da oni mogu pružiti korisne informacije o potencijalu rasta i produktivnosti ispitivanih biljaka. Pokus obuhvaćen ovom studijom osnovan je na pokusnom dobru Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu "Kaćka šuma", u mjestu Kać, nedaleko Novog Sada. Istraživanje je obuhvatilo pet familija divlje trešnje, porijeklom iz sjevernog dijela Republike Srbije (AP Vojvodina) (Slika 1; Tablica 1). Mjerenja su provedena na jednogodišnjim sadnicama tijekom kolovoza 2012. godine i obavljena pomoću prijenosnog uređaja ADC Bioscientific Ltd. LCPro+. Statistička obrada podataka izvršena je u programskom paketu Statistica 10. Rezultati su pokazali postojanje statistički značajnih razlika između familija u pogledu transpiracije (p≤0.001), stomatalne provodljivosti (p≤0.001) i učinkovitosti korištenja vode (p≤0.001), dok razlike u pogledu neto fotosinteze nisu bile statistički značajne (p≤0.124) (Tablica 2). Familija 11, s lokaliteta Jamena, okarakterizirala se najvećim vrijednostima neto fotosinteze, stomatalne provodljivosti, učinkovitosti korištenja vode, kao i najmanjom vrijednošću transpiracije. Generalno promatrano, porodice iz ravničarskog dijela (1, 2, 11 i 13) pokazale su bolju adaptiranost na klimatske uvjete u rasadniku, u usporedbi s porodicom 7, koja potječe s veće nadmorske visine. Ovo je posebno vidljivo kroz više vrijednosti neto fotosinteze i učinkovitosti korištenja vode, kao i niže vrijednosti transpiracije. Definiranje razlika između analiziranih provenijencija, kao i procjena doprinosa pojedinačnih karakteristika dobivena je iz rezultata primijenjene kanoničke diskriminantne analize (CDA). Chi-Square testom je utvrđeno statistički značajno odvajanje familija po tri kanoničke diskriminantne osi (Tablica 3). Prva kanonijska os (CD1) opisivala je 82 % svih razlika između analiziranih familija, dok su druga (CD2) i treća os (CD3) opisivale 14 %, odnosno 4 % razlika (Tablica 4). Razdvajanje familija 11 i 13 od ostalih familija, po prvoj kanonijskoj osi, u najvećoj mjeri je rezultat razlika u pogledu učinkovitosti korištenja vode (Tablica 4; Slika 2). Kako su ekološki uvjeti u rasadnicima ujednačeni, utvrđene razlike između familija su vjerojatno posljedica njihove genetičke konstitucije. Postojanje spomenutih razlika upućuje na mogućnost izbora najboljih familija za programe oplemenjivanja u klimatskim uvjetima koji vladaju u Vojvodini. U daljnjem radu, posebnu pozornost trebalo bi obratiti na porodice 11 i 13, s obzirom da su one posjedovale najveće vrijednosti neto fotosinteze i učinkovitosti korištenja vode koje se smatraju adaptivnim svojstvima i pokazateljima tolerancije biljaka na stres od suše. Također, kako bi se dobili precizniji podaci vezano za potencijal različitih familija divlje trešnje u Srbiji, neophodna su višegodišnja istraživanja u koja bi, osim fizioloških, bili uključeni i parametri koji upućuju na oksidativni stres, odnosno morfološku i anatomsku građu biljaka. Ključne riječi: divlja trešnja; fotosintetičke osobine lista; rasadnici; half-sib potomstvo; porodice |
autori: ORLOVIĆ, Saša STOJNIĆ, Srđan PILIPOVIĆ, Andrej PEKEČ, Saša MATARUGA, Milan CVJETKOVIĆ, Branislav MILJKOVIĆ, Danijela | |
| Milan DREKIĆ, Leopold POLJAKOVIĆ PAJNIK, Verica VASIĆ, Predrag PAP, Andrej PILIPOVIĆ | UDK 630*453+151 (Stereonychus fraxini De Geer)(001) |
387 |
| PRILOG POZNAVANJU BIOLOGIJE JASENOVE PIPE (Stereonychus fraxini De Geer) |
|
|
| Sažetak Jasenova pipa (Stereonychus fraxini De Geer) je jedan od najznačajnijih defolijatora koji se javlja na jasenima u jugoistočnoj Europi. Biologija jasenove pipe istraživana je u razdoblju 2007–2009. godina u sastojini poljskog jasena u šumi Branjevina kod Odžaka u Srbiji, laboratoriju i uzgojem insekata u objektu sa zidovima pokrivenim mrežom s vanjskim uvjetima. U šumi Branjevina je na 15 stalno obilježenih donjih grana različitih stabala poljskog jasena, dužine oko jedan metar, u 2008. i 2009. godini praćeno i zabilježeno vrijeme aktiviranja prezimjelih kornjaša (njihov broj i aktivnost), broj ličinki, kukuljica i kornjaša nove generacije. U cilju određivanja fertiliteta i fekunditeta ženki, odmah je po aktiviranju iz mahovine stavljeno u kutije na odvojen uzgoj 20 parova mužjaka i ženki. Tijekom uzgoja utvrđen je broj jaja koja su ženke odložile, a nakon uginuća ženki napravljena je njihova disekcija radi utvrđivanja broj jaja zaostalih u ovarijima. Trajanje embrionalnog razvoja utvrđeno je na uzorku od 100 jaja. Pojedinačnim uzgojem 40 ličinki utvrđen je broj stupnjeva, trajanje razvoja pojedinih stupnjeva i ukupno trajanje razvoja ličinki. Količina hrane koju ličinke konzumiraju, određena je kao razlika izmjerene površine neoštećenog i oštećenog lišća aparatom za mjerenje površine lišća. Uzgojem 50 predlutaka i lutaka utvrđeno je trajanje stadija predlutke i lutke. Uzgojem 25 imaga nove generacije utvrđeno je trajanje dopunske prehrane za prezimljavanje i površina oštećenja na lišću od kornjaša, koja je utvrđena kao razlika izmjerene površine ostećenog i neoštećenog lišća. Istraživanjima je zaključeno da se prezimjeli kornjaši aktiviraju u razdoblju od početka druge dekade ožujka do početka travnja (Grafikoni 1 i 2). Period kopulacije trajao je od kraja ožujka ili početka travnja do prve dekade svibnja s kulminacijom sredinom travnja. Fertilitet ženki kretao se od 30 do 104 jaja (prosječno oko 67), a fekunditet od 58 do 109 jaja (prosječno oko 76). Embrionalni razvoj trajao je 9–11 dana. U prirodi su se prve ličinke javile u drugoj dekadi travnja, a posljednje ličinke zabilježene su na lišću krajem lipnja (Grafikoni 3 i 4). Najveći broj ličinki bio je na granama krajem travnja i početkom svibnja. Stadij ličinke traje 16–20 dana. U prosjeku jedna ličinka tijekom razvoja obrsti 3,3 cm² lista poljskog jasena. Po završenom razvoju ličinke prave kokone od početka svibnja do kraja lipnja (Grafikoni 5 i 6). U kokonima ličinke prelaze u stadij predkukuljice koji traje 2 dana, a zatim u stadij kukuljice koji je trajao 6–8 dana. Imaga nove generacije su se javljala od početka druge dekade svibnja do početka srpnja i odmah po ekloziji počinju s dopunskom prehranom za prezimljavanje koja traje 9–13 dana, a pritom imaga prosječno obrste 2,5 cm² lista poljskog jasena. Zaključeno je da jasenova pipa ima jednu generaciju godišnje. Na osnovi prikupljenih podataka sačinjen je kalendar razvoja Jasenovog surlaša (Tablica 2). Ključne riječi: Stereonychus fraxini; jasen; biologija |
autori: DREKIĆ, Milan POLJAKOVIĆ PAJNIK, Leopold VASIĆ, Verica PAP, Predrag PILIPOVIĆ, Andrej | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Damir DRVODELIĆ, Milan ORŠANIĆ, Vibor ROJE, Marko TEPŠIĆ | UDK 630*232.3+164 (Picea abies L., H. Karst) | 397 |
| MORFOLOŠKE ZNAČAJKE KLIJANACA OBIČNE SMREKE (Picea abies L., H. Karst.) U RAZLIČITIM pH OTOPINAMA |
|
|
| Sažetak U radu su prikazni rezultati morfloških značajki klijanaca obične smreke (Picea abies L., H. Karst.) u različitim pH otopinama. Sjeme je tretirano s 10 različitih pH otopina, u rasponu pH od 1,5 do 6,0 (povećanje svakih 0,5). Vodene otopine priređene su susljednim razrjeđivanjem ishodne, koncentrirane sumporne kiseline (H2SO4) i ultračiste vode (<18 MΩ cm). Za kontrolu je korištena ultračista voda. Ispitivanje je provedeno u laboratoriju prema uvjetima koje propisuje ISTA (International Seed Testing Association). U tri navrata (7, 14 i 21 dan) obavljena je procjena klijanaca u skladu s pravilima ISTA. Digitalnim fotoaparatom fotografirani su svi nepravilni klijanci. Izrađen je katalog sa slikom i opisom nepravilnih klijanaca s obzirom na pH otopine. Rezultati ovog istraživanja od velike su koristi za razumijevanje morfologije klijanaca kod prirodne obnove smrekovih šuma u promijenjenim ekološkim uvjetima (kisele kiše, zakiseljavanje tala). Osim dobrog uroda, preduvjet uspješne prirodne obnove smrekovih šuma između ostaloga su i pravilni klijanci. Ključne riječi: morflogija klijanca; pravilan klijanac; nepravilan klijanac; pH-otopina; obična smreka |
autori: DRVODELIĆ, Damir ŠL ORŠANIĆ, Milan ŠL ROJE, Vibor TEPŠIĆ, Marko | |