|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 1-2/2014 3-4/2014 5-6/2014 7-8/2014 9-10/2014 11-12/2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
5-6/2014 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 257 | |
| ZAŠTO SE ČUDIMO? |  
|
|
| Na upravo održanoj 118. redovitoj izbornoj sjednici Skupštine HŠD-a, našu pažnju posebno privlače (sugerirajući nam u ovome uvodniku komentirati kao aktualnu problematiku), pojedini zaključci iz izvješća dosadašnjeg predsjednika HŠD-a mr. sc. Petra Jurjevića, kao i neka načela najavljene programske orijentacije iz obraćanja skupu novog predsjednika Olivera Vlainića, dipl. ing. šum. i napose činjenično stanje naznačeno u stručnoj temi EU fondovi u šumarstvu, referenta mr. sc. Gorana Gregurovića. Predviđena jedna stranica za ovu rubriku ne dozvoljava nam da široko citiramo odnosna zapažanja, pa ćemo ih kratko naznačiti, a čitateljstvo upućujemo na Zapisnik i stručnu temu Skupštine. „Šumari i šumarska struka niti danas ne mogu niti hoće prihvatiti činjenicu da šumarstva prvi puta u povijesti nema u nazivu ministarstva kojemu pripada ... Još uvijek se nadamo, ... da će ponajprije ministar poljoprivrede g. Jakovina, učiniti sve što je u njegovoj moći, a na temelju svog obećanja ispraviti ovu povijesnu nepravdu“. Obećanje je dano prije dvije godine, a šumarska struka nije imala priliku ozbiljno raspravljati s resornim ministrom o šumarstvu, jer se ministar, iako pozivan, gotovo nije pojavljivao na šumarskim skupovima, a da i ne govorimo o izvršenju spomenutog obećanja. Kako je tretirana šumarska struka unutar našeg resornog ministarstva i općenito na razini Vlade, gdje i od resornog ministra za regionalni razvoj nikada nismo čuli niti riječi o šumarstvu (a EU Strategija šumarstva upravo se oslanja na ruralni i regionalni razvoj), ne treba nas čuditi odnos prema našoj struci. Ako tome pridodamo činjenicu da referent stručne teme Skupštine navodi kako šumarstvo kao posebna gospodarska grana, na žalost nije naznačeno u EU fondovima (čini se da je o šumarstvu bilo riječi samo kada su prekomjerne šumske površine uključivane u mrežu NATURA 2000), nego ćemo ga morati „ugurati“ na mala vrata kroz fondove za ruralni razvoj, stav odgovornih postaje još jasniji. Stoga je, unatoč naših stručno argumentiranih stavova struke po svim pitanjima, navedenih u izvješću mr. sc. Jurjevića i upućenih na odnosne adrese, opravdan njegov zaključak kako “danas slobodno iznosimo stavove, ali nas, i ne samo nas, nadležna tijela niti čuju, niti slušaju“. U svome obraćanju skupu novi predsjednik HŠD-a kolega Vlainić citira pok. profesora emeritusa Branimira Prpića, koji 1979. god. upozorava kako „smo se ogradili od kontakta s javnošću, izolirali smo se i ne povezujemo se sa društvenopolitičkim radnicima i ne upoznajemo ih s našom stručnom problematikom… druge se struke snažnije bore i nameću ...cjelokupna struka ne smije čekati da nam drugi kroje i rješavaju našu stručnu problematiku... trebali bi javno kazati kako zapravo stvari stoje, što je najbolje i zašto se struka bori“. Komparirajući današnje stanje sa citiranim, kolega Vlainić zaključuje, „da nam budućnost nalaže što širi i sveobuhvatniji nastavak zalaganja u smjeru poboljšanja statusa struke“... Pritom treba optimalno koristiti sve resurse koje nam šuma sa svojim prostorom pruža na dobrobit, ponajprije samog šumskog ekosustava, zatim države, lokalne zajednice, zaposlenika u šumarstvu i drvnoj industriji te građana Republike Hrvatske“. Začuđeni smo današnjim stanjem u šumarstvu. Zbog čega? Sve je jasno ako si postavimo i odgovorimo na pitanje, imamo li i tko provodi šumarsku politiku? Svaka je, posebice šumovita zemlja ima, a ona se temelji na nizu specifičnih okolnosti, od kojih su glavne tradicija i interes. Kada bi Država imala šumarsku politiku, politika bi poslušala struku, šumski resursi i šumski prostor kao dio opće infrastrukture koristili bi se optimalno, ne bi se raspravljalo o ukidanju sredstava OKFŠ-a koja se ulažu u očuvanje ekosustava, prepoznale bi se potrebe lokalne zajednice, posebice kroz zapošljavanje, a drvna sirovina koristila bi se u cijelosti i usmjeravala u tokove proizvodnje koji daju najveću dodanu vrijednost. Ako tako ispravno vrednujemo šumarstvo kao značajnu gospodarsku granu, onda nalazimo i opravdanje za ulaganje u nju. Naime, poznato je, da kada gledamo samo ulaganje u jednostavnu reprodukciju šuma, šumski kamatnjak iznosi svega 2 %, za razliku npr. od bankarske štednje ili drugih ulaganja. Tražimo li od Hrvatskih šuma d.o.o. maksimalnu rentabilnost, a ne „optimalnu korist“, ne dovodimo li se u opasnost da se smanji ulaganje u proširenu reprodukciju šuma, otvaranje šuma i sl. prethodno navedeno? Ako se traži isključivo maksimalna rentabilnost a ne vrednuje optimalna korist od šuma i šumarstva (OKFŠ, biomasa kao obnovljivi energent, turistički objekti, širenje-vraćanje djelatnosti na hortikulturu, rekreaciju, doprinos lokalnoj zajednici kroz zapošljavanje i očuvanje ruralnih područja i dr.), onda se ne trebamo čuditi i procjenama o višku radnika u šumarstvu. No, kako će se upravljati i gospodariti šumama, ne bi smjelo određivati trgovačko društvo, kojemu je samo povjereno gospodarenje državnim šumama, nego Država kao vlasnik putem konzistentne šumarske politike, koju, kao i štošta drugo, nažalost nemamo. Uredništvo |
autori: Uredništvo  | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Boštjan Surina | UDK 630*187+182 (001) | 259 |
| ŠUMSKA VEGETACIJA TEKTONSKIH UDOLINA PIHLJA I VITRA IZNAD VINODOLA (LIBURNIJSKI KRŠ, SJEVEROZAPADNA HRVATSKA) |
|
|
| Sažetak Pomoću sigmatističke metode istražili smo floristički sastav, strukturu i tipologiju šumskih sastojina razvijenih u tektonskim udolinama Pihlja i Vitra iznad Vinodola (Liburnijski krš, sjeverozapadni Jadran). U florističkom i strukturnom pogledu homogene sastojine predstavljaju zonalne šume medunca zajednice Aristolochio luteae-Quercetum pubescentis (=Ostryo carpinifoliae-Quercetum pubescentis, Ostryo-Carpinion orientalis) koje pokrivaju 1,75 odnosno 2,73 ha (85 i 70 % površine udolina). Rezultati preliminarnih multivariatnih analiza su ukazali na brojna odstupanja od postojeće klasifikacije unutar sveze Ostryo-Carpinion orientalis te potrebu za opsežnom revizijom. Zbog sintaksonomske problematike unutar sveze Ostryo-Carpinion orientalis nije moguće pouzdano ustvrditi tipologiju zajednica odnosno zonalnosti vegetacijskih tipova. Ipak smo mišljenja da sastojine u kojima se javlja bijeli grab (primj. Querco pubescenti-Carpinetum orientalis) na području sjeverozapadnog Jadrana ne predstavljaju zonalan tip vegetacije, već različite sekundarne sukcesijske faze koje vode prema zonalnim sastojinama zajednice Aristolochio luteae-Quercetum pubescentis. Šumske sastojine tektonskih udolina predstavljaju teže dostupne i dobro očuvane šume medunca u kojima nismo naišli na vidljive tragove sječe. Kao takve imaju veliku znanstvenu vrijednost davajući uvid u uzorke, procese i dinamiku vegetacije u sjeverozapadnom Jadranu, pa su potrebne posebne zaštite. Ključne riječi: Aristolochio luteae-Quercetum pubescentis; fitocenologija; Liburnijski krš; Ostryo-Carpinion orientalis; sjeverozapadni Jadran; tektonske udoline; Vinodol; zonalna vegetacija |
autori: Surina, Boštjan | |
| Vesna Krpina, Željko Španjol, Anamarija Jazbec | UDK 630*907 + 971 (001) | 271 |
| ULOGA ŠUMA I ŠUMARSTVA U TURIZMU I ZAŠTITI PRIRODE NA PODRUČJU ZADARSKE ŽUPANIJE |
|
|
| Sažetak Općekorisne funkcije šuma glavni su nosioci vrijednosti mediteranskih šuma. Osnovni cilj provedenog istraživanja bio je utvrditi ulogu šuma i šumarstva u turizmu i zaštiti prirode. Pozornost je usmjerena na turističko-rekreativnu funkciju šuma kao sastavni dio općekorisnih funkcija šuma, koje svojim položajem, izgledom ili nekim drugim funkcijama povećavaju turistički promet. U radu je izvršena valorizacija općekorisnih funkcija šuma u Zadarskoj županiji, te valorizacija turističko-rekreativne funkcije i ostalih općekorisnih funkcija šuma uzimajući u obzir sve relevantne parametre za ocjenjivanje prema Pravilniku za uređivanje šuma (111/06.) i Pravilnika o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu (NN 131/06), na izabranim turističkim lokalitetima (Hotel Alan, Starigrad – Paklenica; TN Zaton, Zaton; TN Crvena Luka, Biograd i Hotel Kolovare u Zadru) u kojima je obavljeno i anketiranje turista. Odabrana metoda anketiranja je samostalno popunjavanje upitnika od strane turista. Anketa je bila podijeljena u četiri tematske cjeline: sociodemografski profil turista, motivacija za dolazak i zadovoljstvo ponudom u Zadarskoj županiji kao turističkom odredištu, te stav o šumi. Rezultati istraživanja pokazuju da turisti na odmoru u Zadarskoj Županiji najviše žele upoznati prirodu (68 %) i zaštićene objekte prirode (53 %), a najzadovoljniji su ljepotom prirode i ekološkom očuvanosti. Šuma im je privlačna kao ambijentalni ugođaj i prostor za rekreativne aktivnosti. Obilježje ispitanika kao što je zemlja stalnog boravka, zanimanje i dob utjecali su na njihovo isticanje važnosti za pojedine faktore. Temeljem istraživanja na kraju rada dati su prijedlozi poboljšanja dijela šumskog prostora u turističke i rekreativne svrhe, uključivanje u turističku ponudu Zadarske županije, te stvaranje novog prihoda za mediteransko šumarstvo. Ključne riječi: šuma; zaštita prirode; turizam; turistički proizvod. |
autori: KRPINA, Vesna ŠL ŠPANJOL, Željko  ŠL Jazbec, Anamarija | |
| Marko Vucelja, Josip Margaletić, Linda Bjedov, Mario Šango, Maja Moro | UDK 630*451 (001) | 283 |
| ŠTETE OD SITNIH GLODAVACA NA STABLJICI I KORIJENU HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) |
|
|
| Sažetak Sitni glodavci iz podporodica Murinae (pravi miševi) i Arvicolinae (voluharice) u šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) tijekom godina masovne pojave otežavaju prirodnu obnovu šuma, uzrokujući štete na sjemenu, stabljici i korijenu mladih hrastovih biljaka. U okviru istraživanja provedenih od 2011. g. do 2013. g. na području šumarije Lipovljani utvrđena je relativna brojnost glodavaca zajedno s udjelom dominantnih podporodica u populaciji te njihovim prostornim rasporedom. Analizirane su također štete od glodavaca na stabljici i korijenu lužnjakovog pomlatka, u okviru čega je provedena morfološka obrada oštećenoga i neoštećenoga korijenja te njihova usporedba. Utvrđeno je da pri relativno niskoj brojnosti glodavaca (0–16 %) više od petine hrastova pomlatka (22 %) može biti uništeno zbog posljedica grizenja korijena, osobito ako u strukturi populacije glodavaca dominiraju voluharice. Nadalje, pokazalo se da hranjenje glodavaca korijenjem hrasta starosti do pet godina posljedično znači gubitak do 77 % volumena korijena, 96 % korijenovih vrhova te smanjenje duljine korijena i do 97 %, čime je potvrđeno da je preživljavanje oštećenih biljaka potpuno onemogućeno. Hranjenje glodavaca korom stabljike za posljedicu je imalo stvaranje grizotina površine od 16,5 mm2 do 766,5 mm2 i to prosječno na 1,6, a najviše na pet mjesta na stabljici. Utvrđeno je da su štete na korijenu i stabljici rasle sa starošću biljaka. Usporedbom prosječnih vrijednosti volumena, duljine i broja vrhova korijena oštećenih i neoštećenih biljaka, ustanovljeno je da su razlike među njima statistički značajne kod gotovo svih visinskih kategorija biljaka i debljinskih kategorija korijena za koje je provedena usporedba. Ovim je istraživanjem dobiven kvalitativni nalaz šteta od glodavaca na korijenu hrastova pomlatka, te je potvrđeno da je sustavno praćenje dinamike, ali i udjela podporodica u strukturi populacija sitnih glodavaca, zajedno s evidentiranjem stanišnih prilika i prouzročenih šteta, preduvjet ekološki i ekonomski odgovornoj zaštiti šuma. Ključne riječi: glodavci; štete; hrast lužnjak; pomladak; korijen; stabljika |
autori: Vucelja, Marko MARGALETIĆ, Josip ŠL Bjedov, Linda ŠANGO, Mario ŠL Moro, Maja | |
| Gregor Meterc, Danijel Borković, Maja Jurc | UDK 630* 453 (001) | 293 |
| OUTBREAK OF THE SPRUCE WEB-SPINNING SAWFLY Cephalcia arvensis (HYMENOPTERA: PAMPHILIIDAE) IN SLOVENIA |
|
|
| Summary The first local outbreak of the field web-spinning sawfly (Cephalcia arvensis) appeared in 2009 on one location on 106 ha in the northern part of Slovenia in a stand of 60-90-year-old Picea abies and on 600-800 m a. s. l. In the period from 2009 to 2011 the density of the prepupae, bio-ecology and defoliation of the trees were studied. The density of the population of prepupae of Cephalcia species was studied on the six plots in the soil samples (25 x 25 x 20 cm). In 2009 it was high (average = 595 individuals/m2 of soil), while in 2010 the average number of prepupae was lower for 68%. The collected data of soil and air temperatures indicate their impact on the beginning of the emergence of Cephalcia species in 2011; we found that it had started in large number when the average daily temperature was 14.7 °C and the average soil temperature was 8.7 °C. In the autumn of 2009, six circular plots (50 x 50 m each) were defined where the defoliation of the crowns of 88 conifer trees with the breast height over 10 cm was estimated. The defoliation of P. abies has grown over two years; in 2009, the average defoliation was 28%, and in 2010 it was 32%. Key words: Cephalcia arvensis; temperature; defoliation; outbreak; Norway spruce; Slovenia |
autori: Meterc, Gregor Borković, Danijel Jurc, Maja | |
| Rita Horák, Milan Borišev, Andrej Pilipović, Saša Orlović, Slobodanka Pajević, Nataša Nikolić | UDK 630*111 + 116 (001) | 301 |
| DROUGHT IMPACT ON FOREST TREES IN FOUR NATURE PROTECTED AREAS IN SERBIA |
|
|
| Summary Important predictions of climate change propose a correlated increase in frequency of extreme temperature and precipitation patterns. Period of extremely low precipitation occurred during the vegetation season of 2011 at four mountain forest localities of the Balkan region. Influence of this extreme event was correlated with photosynthetic and transpiration intensity, and content of photosynthetic pigments in forest populations of beech (Fagus sylvatica L.), spruce (Picea abies (L.) Karsten) and fir (Abies alba Mill) on four sites, with specific locality properties. Significant reductions in CO2 assimilation along with decrease in water use efficiency, were determined by water deficit. It seems that drought occurrence will influence forests in site specific manner, having the most negative impact on forest populations located in the altitude proximity of mountain reefs and peaks. This process leads to decrease in tree mass and reduced forest cover on such sites. Such environmental conditions will lessen possible acclimation of trees to elevated atmospheric CO2 concentration and upward migration to higher altitudes determined by global temperature increase. Key words: climate change; water deficit; beech; common spruce; silver fir |
autori: Horák, Rita Borišev, Milan Pilipović, Andrej Orlović, Saša Pajević, Slobodanka Nikolić, Nataša | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Stjepan KRČMAR, Marija VEREŠ, Tomi TRILAR | UDK 630*453 | 309 |
| FAUNA OF HARD TICKS (ACARI: IXODIDAE) IN DIFFERENT HABITATS IN CROATIAN PART OF BARANJA |
|
|
| Summary In 5 different habitats in the Croatian part of Baranja in the surroundings of the city Beli Manastir, in the period from March to October 2013, 1254 specimens of hard ticks were collected using the flag dragging method, whereas 240 specimens were collected by hand from pets. Five tick species were identified from collected sample: Dermacentor marginatus (Sulzer, 1776), Dermacentor reticulatus (Fabricius, 1794), Haemaphysalis concinna (Koch, 1844), Haemaphysalis inermis (Birula, 1895) and Ixodes ricinus (Linnaeus, 1758). In the forest habitats at the locality Haljevo, the highest number (80.45 %) of hard ticks was sampled. The most abundant species was Ixodes ricinus with 65.93 %. The highest number (55.49 %) of ticks were sampled in the developmental stage of larvae. In the developmental stage of larvae Haemaphysalis concinna was represented with 94.71 %, Ixodes ricinus with 38.48 % and Haemaphysalis inermis with 6.90 %. The highest number of hard ticks larvae 71.53 % was sampled in July, whereas the highest number of adults 58.50 % was sampled in April. Haemaphysalis inermis was found for the first time on the area of continental part of Croatia. Key words: hard ticks; Ixodidae; Beli Manastir; Baranja; Croatia |
autori: KRČMAR, Stjepan VEREŠ, Marija TRILAR, Tomi | |