|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 1-2/2013 3-4/2013 5-6/2013 7-8/2013 9-10/2013 11-12/2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
11-12/2013 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| uredništvo | 565 | |
| NA KRAJU GODINE |  
|
|
| Pri kraju svake godine začuđeno se pitamo – pa kako je tako brzo "proletjela"? Potom slijedi analiza provedbe zacrtanih programa i priprema programa za nadolazeću godinu. Kako se u ovoj rubrici bavimo trenutno aktualnim temama šumarstva, prisjetimo se u kratkim crtama kojim smo to temama poticali čitateljstvo na razmišljanje i akciju. U dvobroju 1–2/2013. osvrnuli smo se na upravo uspješno završen 45. EFNS, koji je od 17–23. veljače održan na području Delnica i Mrkoplja, a kojemu je ove godine Hrvatska bila domaćin. Detaljan prikaz ovoga susreta (do sada najvećeg susreta europskih šumara u Hrvatskoj) čitatelji će naći u dvobroju 3–4/2013. Ovdje ćemo samo citirati službeno izvješće tehničkog delegata EFNS-a gosp. Kaltenbacha: 45. EFNS u Delnicama, Hrvatska, bilo je prvorazredno organizirano natjecanje, održano uz veliko zauzimanje organizatora. U tehničkom području nije bilo ni jedne slabe točke. 45. EFNS 2013. održan je na uzoran način i s mnogo srca. Svi sudionici puni su hvale. U dvobroju 3–4/2013. na temu "Kuda nas je to dovelo stranačko kadroviranje i netržišno gospodarenje", ukazujemo na skretanje donekle prihvatljivog političko-stručnog u potpuno političko kadroviranje u šumarstvu. Ono je rezultiralo ponajprije brisanjem šumarstva iz naziva resornog ministarstva, podobnim a nedovoljno stručnim kadrom, i što je najlošije nešumarskim kadrom. Za jednu struku koja će 2015. godine proslaviti 250 godina organiziranog rada u šumarstvu i čiji je Fakultet ove godine proslavio 115-tu obljetnicu postojanja, to je ponižavajuće. "Šumarstvo sa i bez naknade za općekorisne funkcije šuma" aktualna je tema u dvobroju 5–6/2013., a povod je bila na- java potpunog ukidanja naknade za općekorisne funkcije šuma. Napomenuli smo, kako se Hrvatsko šumarsko druš- tvo uz više održanih savjetovanja, konkretnim primjedbama očitovalo glede te naknade. Interesantno je u koju svrhu i u kojim omjerima se ta naknada troši, te tko su najveći platiše naknade kojima bi se ona ukinula. U dvobroju 7–8/2013. postavili smo pitanje: "Zanemaruje li šumarska praksa načela potrajnog (održivog) gospodarenja šumama"? Od 10 sažetih načela gospodarenja prirodnim šumama akademika Dušana Klepca, uz napomenu o pridržavanju i ne- pridržavanju istih, osvrnuli smo se na četiri koje ukazuju: kako gospodariti šumom kao obnovljivim prirodnim resursom čuvajući šumski ekosustav; pravilno gospodarenje šumama je potrajno gospodarenje, odražavajući gospodarske, ekološke i socijalne funkcije šume, te koji je optimalni organizacijski oblik šumarstva. Zadnja sentenca kaže kako "nema napretka u šumarstvu bez znanosti i kulture", što mnogi zaboravljaju. U dvobroju 9–10/2013. osvrnuli smo se na dokument Glavnog tajnika Europske komisije upućen Vijeću EU i članicama na suglasnost, a odnosi se na "Novu strategiju EU za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama". Zaključili smo da se gotovo u potpunosti slažemo s načelima predložene Strategije, jer je to upravo ono što godinama zagovaramo, te očekujemo da naša Strategija šumarstva konačno ugleda svijetlo dana. Napominjemo, da je u Strategiji šumarstvo naznačeno kao posebna poluga regionalnog razvoja. U ovome zadnjem dvobroju mogli bi kao temu postaviti pitanje: "Tko će tu Strategiju napraviti (ili pod čijim rukovođenjem)", ako resorni ministar, doministar i predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. nisu šumarski stručnjaci, a Šumarski fakultet, Akademija šumarskih znanosti i Hrvatsko šumarsko društvo se ništa ne pitaju u vezi sa šumarstvom? Resorni ministar nije niti na jednom skupu raspravljao o šumarskim temama. Ministar gospodarstva pak, nikada nije spomenuo šumarstvo kao gospodarsku granu, a isto tako i ministar regionalnog razvoja, dok Strategija šumarstva EU upravo potencira šumarstvo kao okosnicu reginalnog razvoja. Kod nas se zapravo niti jedan političar nije potrudio da meritorno raspravlja o šumama i šumarstvu, za razliku od primjerice predsjednika Republike Slovenije dr. Danila Turka, koji je u okviru Tjedna šuma u Sloveniji u svibnju 2009. godine, održao zapaženi referat na tu temu. Objavio ga je "Gozdarski vesnik" i mi smo ga sažetog prenijeli u Šumarskom listu. Savjetujemo čitateljima da ga još jednom pročitaju i povuku paralelu s našom sadašnjicom. U medijima se pak šumarstvo spominje samo ako se pojavi neka afera, dok ih stručne rasprave na koje su pozivani ne zanimaju. Očekujući da se već u nadolazećoj godini nešto promijeni na bolje, svim čitateljima "Šumarskoga lista" želimo Čestit Božić te sretnu i uspješnu 2014. godinu. Uredništvo |
autori: uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Ivan Perković, Nikola Pernar, Darko Bakšić | UDK 630*114.1 (001) | 567 |
| USPOREDBA DVIJE METODE PROSIJAVANJA I SEDIMENTACIJE ZA ODREĐIVANJE GRANULOMETRISKOG SASTAVA TLA – MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA INTERPRETACIJE |
|
|
| Sažetak Granulometrijski sastav tla (GST) jedan je od najvažnijih parametara fizičkih značajki tla. Određivanje GST najčešće se temelji na kombinaciji mokrog prosijavanja i pipetiranja, a razlike između pojedinih metoda temelje se na različitim tretmanima uzoraka u pripremi suspenzije za mokro prosijavanje i pipetiranje. Kako je do sada u mnogim laboratorijima korištena metoda pripreme suspenzije s Na-pirofosfatom (i još se uvijek koristi), opravdana je upitnost usporedivosti rezultata s rezultatima normirane metode (norma ISO 11277). S obzirom na specifičnosti dviju metoda, postavljena je hipoteza o postojanju razlika između istih, bilo na razini granulometrijskog sastava ili teksturne interpretacije. U svezi s navedenim, cilj rada je testirati razlike između dviju navedenih metoda. Istraživanje je provedeno na 67 uzoraka šumskog tla, od čega je 15 uzoraka iz njegovog površinskog dijela. Dobiveni rezultati istraživanja pokazali su da nema statistički značajne razlike između metoda za sve uzorke, kako iz mineralnog i iz površinskog dijela tla. Utvrđena je visoka korelacija između udjela svih istovrsnih frakcija određenih po različitim metodama. U interpretaciji teksturnih oznaka na temelju teksturnog trokuta utvrđena je značajna razlika između frakcije pijeska i frakcije praha, dok kod frakcija gline nije bilo statistički značajne razlike. Veći udjel frakcije pijeska utvrđen je interpretcijom na temelju teksturnih klasa po staroj metodi, dok je za prah obrnut slučaj. Ključne riječi: granulometrijski sastav tla; tekstura tla; Na-pirofosfat; Na-heksametafosfat; norma ISO 11277. |
autori: PERKOVIĆ, Ivan  ŠL PERNAR, Nikola ŠL BAKŠIĆ, Darko ŠL | |
| Tarik TREŠTIĆ, Osman MUJEZINOVIĆ, Azra ČABARAVDIĆ, Ismir MURATAGIĆ | UDK 630*412 (001) | 575 |
| UTJECAJ ČIMBENIKA MIKROLOKALITETA NA INTENZITET ZARAZE STABALA OBIČNE JELE BIJELOM IMELOM |
|
|
| Sažetak Bijela imela (Viscum album L.) je poluparazitska biljka, koja se u različitom intenzitetu javlja na brojnim bjelogoričnim i crnogoričnim vrstama drveća. Istraživanje utjecaja mikrolokaliteta na intenzitet zaraze stabala obične jele bijelom imelom provedeno je u travnju 2012. godine na šumsko-gospodarskom području "Ključko", gospodarska jedinica "Šiša-Palež", u dijelovima odjela 5, 6 i 7/1, koja pripadaju gospodarskoj klasi 1211 – Šume bukve i obične jele sa smrekom na pretežito dubokom kalkokambisolu, luvisolu i njihovim kombinacijama na vapencu i dolomitu. Prema važećoj šumsko-gospodarskoj osnovi, za ove šume predviđen je grupimično-preborni sustav gospodarenja. Kao obilježja mikrolokaliteta zaraženih stabla obične jele procjenjivani su ili mjereni sljedeći parametri: prsni promjer, nagib, nadmorska visina i zasjenjenost krošnje zaraženog stabla krošnjama susjednih stabala. Intenzitet prisutnosti bijele imele na stablima obične jele procjenjivan je primjenom Hawksworth-ovog indeksa zaraze. Istraživanjima je obuhvaćeno 517 zaraženih stabala obične jele, čija je raspodjela po navedinim obilježjima navedena u tablicama 1.–4. Utvrđeno je da se s povećanjem prsnog promjera stabla (debljinski stupanj) povećava i prosječni indeks zaraze (slika 1). Analizom varijance utvrđene su statistički visoko značajne razlike u intenzitetu zaraze bijelom imelom stabala iz različitih debljinskih klasa (tab. 1; F = 9,239; sig. 0,000). U većini slučajeva, porast nagiba terena je uvjetovao jači intenzitet zaraženosti stabala. Međutim, analizom varijance nisu utvrđene statistički značajne razlike u prosječnom intenzitetu zaraze bijelom imelom stabala iz različitih kategorija nagiba (tab. 2; F = 2,237; sig. 0,083). Kada je u pitanju nadmorska visina mikrolokaliteta, provedene analize nisu potvrdile postojanje statistički značajnih razlika u prosječnom intenzitetu zaraze stabala koja su se nalazila na različitim nadmorskim visinama (tab. 3; F = 1,095; sig. 0,358). Utjecaj svjetlosti na pojavu imele istraživan je preko zasjenjenosti krošanja zaraženih stabala krošnjama susjednih stabala. Analizom varijance utvrđene su statistički visoko značajne razlike u prosječnom intenzitetu zaraze bijelom imelom stabala iz različitih kategorija zasjenjenosti njihovih krošanja (F = 17,761; sig. 0,000). Usporedbom svih kategorija zasjenjenosti utvrđen je opći model koji ukazuje da intenzitet zaraze imelom opada s povećanjem zasjenjenosti krošnje zaraženog stabla (slika 3). Ključne riječi: bijela imela; Viscum album; obična jela; Abies alba; intenzitet zaraze; indeks zaraze; karakteristike mikrolokaliteta. |
autori: TREŠTIĆ, Tarik  MUJEZINOVIĆ, Osman ČABARAVDIĆ, Azra MURATAGIĆ, Ismir | |
| Roman ROSAVEC, Zoran ŠIKIĆ, Željko ŠPANJOL, Damir BARČIĆ | UDK 630*431 + 111 (001) | 583 |
| UTJECAJ METEOROLOŠKIH ČIMBENIKA NA ZAPALJIVOST NEKIH SREDOZEMNIH VRSTA |
|
|
| Sažetak: Sredozemni ekosustavi su pod utjecajem djelovanja čovjeka i današnje stanje uglavnom je posljedica intenzivnih antropogenih aktivnosti i prirodnih promjena. Meteorološki parametri imaju velik utjecaj na požare. Kako su požari prirodna pojava, oni manjih razmjera s neznatnom štetom možemo tumačiti kao dinamičnost prirodnih procesa. No broj šumskih požara, a time i veličina spaljene površine, drastično su se povećali u posljednjih nekoliko desetljeća. Vegetacija Sredozemlja je po mnogočemu specifična, pa tako i po uzročno-posljedičnoj vezi sa šumskim požarima. Naime, svaki vegetacijski tip ima svoj požarni režim, odnosno obilježja poput požarnog intervala, prosječnog godišnjeg spaljenog područja i žestine (intenziteta požara). Sredozemne šume uglavnom su siromašne po pitanju broja zastupljenih vrsta. Monodominantne su, te kao takve su lakše zapaljive i podložne širenju požara od mješovitih šuma s velikim brojem vrsta. U radu se opisuju varijacije zapaljivosti (ID) najznačajnijih drvenastih vrsta sredozemnog područja i prikazane su procijene utjecaja meteoroloških čimbenika na prethodno spomenute varijable. Istraživanja su provedena na Nastavno pokusno šumskom objektu Rab Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te u eksperimentalnom laboratoriju za zaštitu šuma od požara u Makarskoj Državnog hidrometeorološkog zavoda RH. Testiranja su obavljena u razdoblju od lipnja 2007. do lipnja 2009., jednom mjesečno po lokaciji. Rezultatima su potvrđene razlike u odgodi zapaljivosti između testiranih vrsta po lokacijama, kao i testiranih vrsta na lokaciji. Srednja odgoda zapaljivosti svih vrsta na oba lokaliteta iznosi 10,60 sekundi. Dobiveni rezultati koji se temelje na laboratorijskom testiranju pokazuju da se oni mogu izravno upotrijebiti u opisu ili predikciji od šumskih požara kada je riječ o zapaljivosti prirodnih goriva u realnim stanišnim uvjetima. Ključne riječi: zapaljivost; šumski požari; meteorološki čimbenici; Sredozemlje |
autori: ROSAVEC, Roman ŠL ŠIKIĆ, Zoran ŠL ŠPANJOL, Željko ŠL BARČIĆ, Damir ŠL | |
| Matthias KROPF, Gerald HÖLZLER, Rosemarie PARZ-GOLLNER | UDK 630 * 152 + 135 (Castor fiber L.) (001) |
591 |
| GENETIČKI DOKAZI O PORIJEKLU DANAŠNJE POPULACIJE EUROPSKOG DABRA (Castor fiber) U DONJOJ AUSTRIJI |
|
|
| Sažetak Pored europskog dabra (Castor fiber) podrijetlom iz Poljske, Bjelorusije i Švedske, u razdoblju od 1976. do 1990. godine u porječje Dunava istočno od Beča u Republici Austriji unešene su i jedinke kanadskog dabra (C. canadensis). Zahvaljujući naporima oko reintrodukcije populacija dabra dobro se razvijala i danas se procjenjuje na više od 3000 jedinki. Postavlja se pitanje koje su od svojedobno unešenih jedinki (linija) "zaslužne" za ovaj uspjeh. U radu se prikazuje analiza mitohondrijske DNA (mtDNA) prikupljena iz uzoraka tkiva i dlake dabrova odstrijeljenih u razdoblju 2007–2011. Istraživanjem se željelo odgovoriti na pitanja o današnjoj zastupljenosti unutarvrsnih linija kojima su pripadale jedinke kod reintrodukcije te pitanje detekcije prisutnost gena udaljene vrste C. canadensis. Analiza metodom najveće vjerojatnosti (ML) bazirana na 81 generiranih DNA sekvenci mitohondrijskog kontrolnog područja u sprezi s 30 referentnih uzoraka dabra iz literaturnih izvora nije potvrdila prisutnost vrste C. canadensis u Donjoj Austriji. Što se pak europskog dabra (C. fiber) tiče, utvrđena je prisutnost tri unutarvrsne linije, uglavnom korespondirajuće sa tri različite podvrste. Dok je najveći broj uzoraka odgovarao skandinavskoj (ssp. fiber) ili srednjoeuropskoj podvrsti (vrlo vjerojatno C. f. albicus x belorussicus/orientoeuropaeus), jedan je uzorak genetički odstupao (definiran kao C. f. Pohlei) i pojavio se neočekivano s obzirom na poznate podatke o izvršenoj reintrodukciji. U radu se također razmatraju mogući aspekti križanja između prisutnih unutarvrsnih linija, mada mtDNA analiza nije uspjela u potpunosti odgovoriti na ova pitanja. In addition, possible hybridisation among intraspecific beaver lineages is discussed, although the maternally inherited mtDNA analysed here did not give the ultimate answer to this question Ključne riječi: Dunav; Donja Austrija; mtDNA; reintrodukcija |
autori: KROPF, Matthias HÖLZLER, Gerald PARZ-GOLLNER, Rosemarie | |
| Andreas Redin, Göran Sjöberg | UDK 630*151 (001) | 597 |
| UTJECAJ DABROVIH BRANA NA DRIFT BESKRALJEŠNJAKA U ŠUMSKIM POTOCIMA |
|
|
| Sažetak Cilj istraživanja bio je utvrditi imaju li dabrove brane utjecaj na drift beskralješnjaka u 5 šumskih potoka na području središnje Švedske. Uzorci su na svakom potoku prikupljani u jesen, koristeći kečere za hvatanje drifta postavljene uzvodno i nizvodno od ujezerenih dijelova potoka zajaženih dabrovim branama. Ulovi beskralješnjaka su osušeni, vagani i determinirani te je izračunata gustoća drifta (broj uzoraka/100 m3 vode). Uočeno je da nema značajne razlike u ukupnoj gustoći drifta kao i u gustoći drifta pelagičkih vrsta uzvodno i nizvodno od dabrovih brana. Gustoća drifta bentičkih vrsta bila je viša u dijelovima potoka uzvodno od dabrovih brana, uglavnom iz razloga što su vrste iz reda Ephemeroptera bile jače zastupljene u uzvodnim dijelovima. Nije zabilježena značajna razlika u suhoj tvari i raznolikosti vrsta. Utvrđen je sljedeći omjer organizama prema funkcionalnim hranidbenim skupinama: odnos broja filtratora koji skupljaju sitnu čestičnu organsku tvar u odnosu na brojnost sakupljača detritusa značajno je veći u korist prvih u dijelu vodotoka nizvodno od pozicije dabrove brane. Ključne riječi: vodeni beskralješnjaci; faunalni drift; dabrova brana; dabrovo jezero |
autori: Redin, Andreas Sjöberg, Göran | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Boris Vrbek | UDK 630 *114.4 | 609 |
| METODA IZRADBE MONOLITA ŠUMSKIH TALA PRIMJENOM EPOKSIDNE SMOLE |
|
|
| Sažetak U razdoblju od 2011. do 2013. godine u Hrvatskom šumarskom institutu načinjena je zbirka monolita najvažnijih šumskih tala. Zbirka je izrađena novom metodom pričvršćivanja pomoću epoksidne smole. Nakon što se iskopa pedološka jama, pripremi se čelo profila i načini se prizma tla dimenzije 20 cm X 100 cm i debljine 5 cm. Prizma se podijeli na razmake od po 10 cm. Podjela nam je potrebna zbog što vjernijeg prenošenja tla na podlogu načinjenu od vodootpornog drveta i ograničenu letvicama 2 X 3 cm. Oštrom alatkom se odvoji dio tla (oko 10 cm) i prenese u okvir koji mora biti položen horizontalno, a u njemu je premazan sloj epoksidne smole debljine do 1 cm. Nakon što se malo prosuši na zraku, monolit se učvršćuje s bezbojnim mat lakom i nakon toga se može prikazati u okomitom položaju ili objesiti na zid nekog izložbenog prostora. Nova metoda je jednostavnija i brža jer nije potreban masovni monolit u sanduku koji je teško ponekad transportirati do prve prometnice. Ključne riječi: Monolit; pedologija; epoksidna smola; zbirka |
autori: VRBEK, Boris ŠL | |