|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 1-2/2013 3-4/2013 5-6/2013 7-8/2013 9-10/2013 11-12/2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
5-6/2013 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 277 | |
| ŠUMARSTVO SA I BEZ NAKNADE ZA OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA |   
|
|
| Ovih dana ponovo se pokreće rasprava o naknadi za općekorisne funkcije šuma, pa se pitamo da li to znači da se sprema njeno potpuno ukidanje. Ponavljat ćemo se ako opetovano ukazujemo kako je drvo kao sirovina za primarnu i finalnu obradu samo sporedni proizvod potrajnog gospodarenja šumama, a prava i višestruka vrijednost (i do 50 puta) su općekorisne funkcije šuma. Trudimo se ukazati političarima koji donose odluke, ne-biolozima, pa i kvazi biolozima, kako je: zaštita tla od erozije vodom i vjetrom, sprječavanje bujica i uravnoteženje vodnih odnosa, pročišćavanje voda i opskrba izvorišta pitkom vodom, povoljan utjecaj na klimu i pročišćavanje onečišćenoga zraka, utjecaj na poljodjelsku djelatnost, na ljepotu krajobraza, na razvoj turizma, na osiguranje prostora za odmor i rekreaciju, na očuvanje biološke raznolikosti i genofonda, na ublažavanje efekta staklenika i dr., glavna uloga šume i iz toga razloga i najodgovornija zadaća šumarstva – održati je u optimalnom stanju. Uz tvrtku kojoj je država kao vlasnik šuma povjerila gospodarenje državnim šumama i koja iz prihoda dobivenih prodajom drvnih sortimenata ulaže u očuvanje općekorisnih funkcija šuma na površini tzv. gospodarskih šuma, neophodno je da i ostale pravne osobe koje u RH obavljaju gospodarsku djelatnost uplaćuju naknadu za općekorisne funkcije šuma, upravo za ulaganja na onim površinama na kojima se ne ostvaruje prihod, jer nema klasičnog gospodarskog proizvoda šume, drvnog sortimenta. Ta naknada je bila 0,07 % od ukupnog prihoda, pa je od 1. srpnja 2010. pala na 0,0525, a potom je od 24. veljače 2012. smanjena na 0,0265 %, da bi se sada najavljivalo njeno potpuno ukidanje. Neki tu naknadu svrstavaju u parafiskalne namete, čak što više, spominju je najčešće među prvima koje bi trebalo ukinuti, što zaista začuđuje, jer je primjerice normalno plaćati za slušanje glazbe, a za ono "što nam život znači", ne. Neke poreze možemo nazivati nametima, no značenje pojma namet nije precizno definiran i ovisi o funkciji za što se upotrebljava, pa bi u ovome slučaju priličnije bilo upotrijebiti pojam pristojba. Interesantno je pogledati koga bi to oslobodili toga teškog nameta? Hrvatsko šumarsko društvo se uz brojna savjetovanja na tu temu, na 4 stranice teksta očitovalo glede naknade za općekorisne funkcije šuma, navodeći detaljno općekorisne funkcije, % prijašnje i sadašnju naknadu, taksativno utrošena ta sredstva za biološku obnovu i zaštitu šuma tijekom 2012. god. (od oko 253 mil. kn), predvidive posljedice ukidanja naknade za općekorisne funkcije šuma i naposljetku navelo 20 vodećih pravnih osoba (8 u domaćem vlasništvu) koje bi ukidanjem bile oslobođene toga "parafiskalnog nameta". Na ovome ćemo mjestu radi ilustracije navesti u % samo 5 (od 15) značajnih stavki utrošenih sredstava: u gospodarenje šumama na kršu oko 17 %, u šume privatnih šumovlasnika 13,5 %, u čuvanje šuma 12 %, u šumsku infrastrukturu 10 % i razminiranje 10 %, što čini ukupno oko 62,5 %. "Parafiskalnog nameta" pak oslobodili bi se najveći platiše – navodimo samo njih 5 od 20, koje nose gotovo 50 % iznosa kojega tih 20 monopolista uplaćuju: primjerice INA (61,6 mil. kn), Konzum (32,6 mil. kn), Hrvatska elektroprivreda (30,5 mil. kn), Hrvatski telekom (18 mil. kn.), Zagrebačka banka (17,6 mil. kn), Privredna banka (12,4 mil. kn) itd. Izračunat je i iznos od 265 kn naknade za općekorisne funkcije šuma koje pravna osoba plaća na 1 mil. kn prihoda, što nije veliko opterećenje. Naposljetku, Hrvatsko šumarsko društvo kao zaključak sugerira i moguća rješenja. Sada se vraćamo na početak ovoga teksta, na rečenicu "Trudimo se ukazati..... " te kako imamo očuvane i 95 % prirodne šume s velikom bioraznolikošću, kao rezultat uvažavanja načela potrajnog gospodarenja, kojega za razliku od Europe nismo nikada napuštali. Očito je da unatoč brojnim raspravama i pisanim materijalima, priznanjima inozemnih stručnjaka, pa i znanstvenim monografijama, današnje političare nismo uspjeli uvjeriti i ukazati im s kakvim bogatstvom raspolažemo, pa i što to raritetno i najvrjednije unosimo u EU. Jednostavno do njih ne možemo doprijeti, jer među njima nema nikoga tko će struku poduprijeti. Naši kolege članovi vladajuće koalicije šute, dozvoljavaju da ih se ništa i ne pita, što ukazuje na slabu ocjenu njihovog političkog, pa i stručnog ugleda. Da nije tako ne bi primjerice dozvolili nanošenje nove sramote struci, izborom agronoma za doministra za šumarstvo. Unatoč upozorenju i obećanjima da neće biti zabijen i posljednji čavao u "lijes šumarstva", on je zabijen. Ako se iz novog Zakona o šumama izbaci članak o naknadi za općekorisne funkcije šuma, kako se naslućuje, tada će prva tražena zadaća novoga doministra biti obavljena, i to bez Povjerenstva za izradu ZOŠ-a i demokratske rasprave. Tako će vlasnik Konzuma moći bez problema odmah kupiti novu jahtu, na kojoj očekujemo da će ugostiti velikog "prijatelja šumarstva" ministra financija, koji je kako kažu začetnik i podupiratelj ove nakane. Mi pak samo možemo razmišljati i zamišljati kako sada dalje, a posljedice ove odluke predobro znamo? Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Krešimir Greger, Ksenija Šegotić, Tomislav Grladinović, Kristina Bičanić, Ivana Perić | UDK 630* 836 (001) | 279 |
| RANGIRANJE KRITERIJA PRI UTVRĐIVANJU SPOSOBNOSTI TEHNOLOŠKOG PROCESA U PROIZVODNJI NAMJEŠTAJA |
|
|
| Sažetak Današnji trend globalizacije svjetskog tržišta, konkurencije i sve veći zahtjevi potrošača učinili su kvalitetu proizvoda i usluga presudnim čimbenikom s kojim se osvaja tržište. Sve se to neupitno odražava i na proizvodnju namještaja u Republici Hrvatskoj zbog njene trajne orijentiranosti na izvoz kao jedini mogući način postizanja tržišne konkurentnosti. Istraživački poligoni su bile dvije tvornice pločastog namještaja. Tijekom godinu i pol dana snimljeni su, prikupljeni i obrađeni podaci odabranih proizvoda, na osnovi kojih su prikazani najutjecajniji činitelji sposobnosti procesa za svaki od poligona. Za rangiranje kriterija pri utvrđivanju sposobnosti tehnološkog procesa primijenjena je metoda Analitičkog Hijerarhijskog Procesa (AHP). Istraživanje je pokazalo da su kriteriji koji najviše utječu na sposobnost tehnološkog procesa u proizvodnji namještaja: čovjek, materijal i stroj. Na osnovi dobivenih rezultata ovaj je rad prilog raspravi o poznatom i suvremenom razumijevanju kontrole kvalitete i predstavlja znanstvenu podlogu za izradu odgovarajućeg modela sposobnosti i stabilnosti. Ključne riječi: proizvodnja namještaja; kvaliteta; AHP metoda; sposobnost i stabilnost tehnološkog procesa |
autori: GREGER, Krešimir ŠL ŠEGOTIĆ, Ksenija ŠL GRLADINOVIĆ, Tomislav ŠL Bičanić, Kristina Perić, Ivana | |
| Branislav Trudić, Marko Kebert, M. Boris Popović, Dubravka Štajner, Saša Orlović, Vladislava Galović, Andrej Pilipović | UDK 630* 165 | 287 |
| THE EFFECT OF HEAVY METAL POLLUTION IN SOIL ON SERBIAN POPLAR CLONES |
|
|
| Summary Oxidative stress is known as disturbed balance between antioxidative protection mechanism and production of reactive oxygen species, which can negatively influence on normal biological and metabolical processes in living organisms, such as poplar species. Phytoremediation is promising biotechnical method of cleaning of polluted soils by various pollutants: heavy metals, organic contaminants, pesticides, oil etc. Until today, poplars showed potential for regenerating polluted soils during phytoremediation process. This study represents results of oxidative stress profiles of three poplar clones (M1, B229 and PE 19/66) shoots from Institute of Lowland Forestry and Environment, University of Novi Sad, Serbia, while being treated by different concentration of three heavy metals in soil: Ni3+, Cu2+ and Cd2+. Biochemical parameters of oxidative stress which have been analyzed were: content of soluble proteins, intensity of lipid peroxidation, antioxidative capacity by ferric reducing antioxidative power assay and activity of superoxid dismutase. Results showed that the most acceptable phytoremediation response to heavy metal pollution in soil showed clone M1. Great differences between B229 and PE 19/66 clones were in response on soil heavy metal contamination, directly suggesting of not being suitable for possible phytoremediation application. Key words: poplar clones; oxidative stress; phytoremediation; shoots |
autori: Trudić, Branislav Kebert, Marko Popović, Boris M. Štajner, Dubravka Orlović, Saša Galović, Vladislava Pilipović, Andrej | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Behiye Banu BILGEN, Murat ALAN, Yusuf KURT | UDK 630* 165 | 297 |
| Importance of Effective Clone Number in Seed Orchards: A Comparative Study on Seven Conifer Species in Turkey |
|
|
| Abstract The Mediterranean Basin is one of the major plant diversity centers in the northern hemisphere. The Eastern Mediterranean Basin is also a hotspot region of gene diversity for conifer species. In this study, Turkey’s conifer seed orchards were investigated for their effective number of clones. The mean census number of clones (N) was estimated 33.12. The mean effective number of clones (Nc) was calculated as 27.59. The mean relative effective number of clones (Nr = Nc/N) was 0.827. The estimated proportional gene diversity was found 0.973, with a range from 0.922 to 0.983. Thus, considerable attention should be given to use nearly equal ramet numbers during seed orchard establishment and management operations. Threats such as climatic change, fire, disease and insects should be considered during seed orchards establishment. High number of populations from wide range of species should be sampled and seed orchards should be established locally depending on ecological requirements of species. This is also essential for sustainable management of forest genetic resources. Information both from phenotypic selection and molecular genetic analysis should be used to establish future seed orchards. Key words: climatic change; effective clone number; gene diversity; ramet variation; seed orchard |
autori: BANU BILGEN, Behiye ALAN, Murat KURT, Yusuf | |
| M. Georgieva, G. Georgiev, D. Pilarska, P. Pilarski, P. Mirchev, I. Papazova-Anakieva, S. Naceski, P. Vafeidis, M. Matova | UDK 630* 453 | 307 |
| FIRST RECORD OF ENTOMOPHAGA MAIMAIGA (ENTOMOPHTHORALES: ENTOMOPHTHORACEAE) IN LYMANTRIA DISPAR POPULATIONS IN GREECE AND THE FORMER YUGOSLAVIAN REPUBLIC OF MACEDONIA |
|
|
| Abstract The entomopathogenic fungus Entomophaga maimaiga Humber, Shimazu & Soper (Entomophtorales: Entomophtoraceae) was found for first time in populations of gypsy moth, Lymantria dispar (L.) (Lepidoptera: Erebidae), in Greece and the Former Yugoslavian Republic of Macedonia (FYROM) after its introduction in Bulgaria in 1999. Monitoring studies were conducted in 2012 in oak stands in three sites in the Xanthi region in Greece, and in three sites in FYROM in the Prilep region. Gypsy moth larvae, predominately in fourth to sixth instar, were collected in May and June. During laboratory rearing, mortality of gypsy moth larvae collected in two sites in Greece ranged from 36.4–89.3%. Larval mortality of L. dispar in the three sites in FYROM ranged from 16.7–87.8%. Dead larvae were analysed under light microscopy for presence of E. maimaiga and other entomopathogens. E. maimaiga was recorded from one site in Greece (Kidaris vill.), and in all study sites in FYROM (Toplica, Belovodica and Krushevo vill.). Azygospores of E. maimaiga were found in the bodies of 78.6% of gypsy moth larvae from Kidaris, and in 8.3–16.3% of the larvae from sites in FYROM. Recent records of E. maimaiga in Serbia and the European part of Turkey, and present findings in Greece and FYROM, indicate that the fungus most probably has invaded gypsy moth populations in other parts of Balkan Peninsula. Key words: gypsy moth; fungal entomopathogen; first records |
autori: Georgieva, Margarita Georgiev, Georgi Pilarska, Daniela Pilarski, Plamen Mirchev, Plamen Papazova-Anakieva, Irena Naceski, Sterja Vafeidis, Panagiotis Matova, Maria | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Željko Španjol, Roman Rosavec, Damir Barčić, Josipa Filipović | UDK 630* 43 | 313 |
| ŠUMSKI POŽARI NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA PODRUŽNICA SENJ 1991–2009. |
|
|
| Sažetak U radu je prikazana problematika šumskih požara i izgorene površine na području uprave šuma Podružnica Senj, promatrana s nekoliko stajališta. Analiza je provedena na području cijele uprave šuma Podružnica (UŠP) Senj. Ova uprava šuma Podružnica sastavni je dio tvrtke Hrvatske šume d.o.o.. UŠP Senj podijeljena je na sedam šumarija. To su kontinentalne šumarije Novi Vinodolski, Krasno, Senj i Crikvenica, te otočne šumarije Krk, Rab i Pag. Provedenom analizom na području UŠP Senj u razdoblju od 1991. do kraja 2009. godine ustanovljena su 126 požara. Najviše požara dogodilo se u šumariji Senj, njih 57, zatim slijede šumarija Crikvenica s 23 požara i šumarija Krasno s 19 požara. Veličina izgorene površine iznosi 3 940,93 ha, a godišnji prosjek iznosi 29,37 ha po požaru. Uzročnici nastanka požara u većini slučajeva su nepoznati, kao i izazivači. U 19,8 % slučajeva kao izazivač utvrđen je ljudski čimbenik, a u dva slučaja utvrđeno je namjerno izazivanje požara. Ključne riječi: požari; izgorena površina; uprava šuma Podružnica Senj |
autori: ŠPANJOL, Željko  ŠL ROSAVEC, Roman ŠL BARČIĆ, Damir ŠL FILIPOVIĆ, Josipa | |
| Marilena Idžojtić, Igor Poljak, Marko Zebec | UDK 630* 271 | 325 |
| DETERMINACIJA DRVEĆA I GRMLJA U ARBORETUMU LISIČINE U OKVIRU PROJEKTA OBNOVE – 2. DIO |
|
|
| Sažetak U radu su prikazane svojte drveća i grmlja u dijelu arboretuma Lisičine u kojem se nalaze biljke s područja Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Taj dio bio je nepristupačan prije radova obavljenih u okviru IPA projekta prekogranične suradnje Hrvatska – Mađarska (IPA CBC HU-HR 2007–2013). Projektom je bila obuhvaćena hortikulturna i infrastrukturna revitalizacija arboretuma. Determinirano je 145 svojti (vrsta, podvrsta, križanaca i kultivara), od kojih su 44 golosjemenjače, a ostalih 101 su kritosjemanjače. Determinirane svojte pripadaju u 59 različitih rodova, a najveći broj svojti je iz sljedećih rodova: Pinus – borovi (13), Acer – javori (12), Abies – jele (10), Quercus – hrastovi (8), Picea – smreke (7) i Betula – breze (6). Usporedbom s popisom svojti u hortikulturnom dijelu arboretuma, vidljivo je da je 47 od 145 determiniranih svojti zajedničko u ovome i u hortikulturnom dijelu, odnosno da je novih 98 svojti. To znači da je u cijelom arboretumu Lisičine ukupno determinirano 512 različitih svojti. Kao posebno vrijedne vrste, koje su vjerojatno jedini primjerci posađeni u Hrvatskoj ili su prisutni vrlo rijetko, možemo izdvojiti sljedeće: Abies firma (momi-jela), A. holophylla (mandžurska jela), A. homolepis (nikko-jela), A. sachalinensis (sahalinska jela), Picea engelmannii (Engelmannova smreka), Pinus attenuata (kvrgavi bor), P. coulteri (Coulterov bor), P. koraiensis (korejski bor), P. monticola (zapadnoamerički bjelokori bor), P. resinosa (američki crveni bor), P. rigida (smolavi bor), Tsuga sieboldii (Sieboldova čuga), Alnus japonica (japanska joha), Betula alleghaniensis (žuta breza), B. medwediewii (transkavkaska breza), B. nigra (mrka breza), B. papyrifera (bijela breza), Magnolia denudata (julanska magnolija), M. obovata (japanska velelisna magnolija), Malus coronaria, Ostrya virginiana (virdžinijski crni grab), Pyrus betulifolia (brezolisna kruška), Quercus dentata (japanski carski hrast), Q. imbricaria (lovor-hrast) i Q. variabilis (kineski hrast plutnjak). Ključne riječi: arboretum; Lisičine; determinacija; drveće; grmlje |
autori: IDŽOJTIĆ, Marilena ŠL Poljak, Igor ZEBEC, Marko ŠL | |