+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
1-2/2013
3-4/2013
5-6/2013
7-8/2013
9-10/2013
11-12/2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
new


HR  EN   

1-2/2013

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*      TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Boris Hrašovec


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   5
USPJEŠNO ZAVRŠEN 45. EFNS        
Nakon što je Hrvatska prije 4 godine prihvaćena kao domaćin 45. Europskog šumarskog natjecanja u nordijskom skijanju – European Foresters’ Competition in Nordic Skiing (EFNS), ono je pod pokroviteljstvom Vlade RH i organizaciji Hrvatskih šuma d.o.o. održano od 17. do 23. veljače 2013. god. na području Delnica i Mrkoplja (detaljniji prikaz u slijedećem dvobroju). Prethodno uređenje natjecateljskog poligona Zagmajna iznad Mrkoplja, zbog nezainteresiranosti lokalne zajednice kao partnera, a time i nemogućnosti osiguranja umjetnoga snijega, napušteno je, i u zadnje dvije godine krenulo se s uređenjem poligona na Vrbovskoj poljani iznad Begovog Razdolja, gdje je najveća sigurnost glede prirodnog snijega. To je već niz godina rezervna inačica za održavanje skijaških natjecanja.
Zahvaljujući maru Hrvatskih šuma d.o.o. i stručnosti goranskih šumara, počevši od proširenja šumske ceste i parkirališta pa sve do uređenja natjecateljskog poligona sa strelištem, stazama za natjecanje i pratećim sadržajima, sve je izvedeno na visokoj razini.
Ovaj susret europskih šumara započeo je s ponuđenih 7 stručnih ekskurzija (prema programu prvog i četvrtog dana susreta) na okolna područja Hrvatske, sa specifičnim stručnim, kulturnim i turističkim sadržajima. Uz dva stručna predavanja i rasprave u večernjim satima te naposljetku i natjecanje, dobivamo zaokruženu sliku događanja. Koliko smo uspjeli kao domaćini predstaviti šume, šumarstvo i šumarsku struku te svoju zemlju kao primamljivu turističku destinaciju, najbolje govore usmene i pismene pohvale svih sudionika, koji smatraju da je ovo jedno od najbolje organiziranih susreta EFNS-a.
Od oko 600 sudionika iz 21 europske države, većina ih je po prvi puta u Hrvatskoj, no nakon dojmova koje su stekli, mnogi su najavili svoj skori obiteljski posjet Hrvatskoj. Bila je to prilika domaćem stanovništvu tijekom cijelotjednog boravka sudionika na području Gorskog kotara i za izvjesnu fi nancijsku korist kroz smještajne kapacitete, ugostiteljske usluge, gospodarsku i turističku ponudu. Naime, svaka ekipa sama pokriva sve troškove putovanja, smještaja, prehrane, ekskurzija, natjecanja i osiguranja u iznosima koje kalkulira domaćin natjecanja, a izvanpansionska potrošnja, kojoj teže svi turistički djelatnici, ovisi o želji pojedinca i ponudi domaćina.
Ovaj 45. susret europskih šumara okončan je završnom svečanošću, uz proglašenje rezultata natjecanja, zajedničku večeru sudionika, druženje uz glazbu i naposljetku primopredajom zastave EFNS-a predstavnicima Finske, koja je domaćin 46. EFNS-a u ožujku 2014. god.
Ova događanja popratili su pisani i elektronički mediji uglavnom pozitivno, ali ima i onih koji senzacijalistički, nedobronamjerno i neistinito pišu, kako bi i ovom prilikom bez argumenata ocrnili Hrvatske šume d.o.o.
Potrebno je naglasiti kako je začetnik i organizator, pa i financijski podupiratelj svih dosadašnjih sudjelovanja hrvatske ekipe na EFNS-u bilo Hrvatsko šumarsko društvo, što se ponekad zaboravlja.
Uredništvo


    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Dževada SOKOLOVIĆ, Dragutin PIČMAN, Ahmet LOJO, Safet GURDA, Muhamed BAJRIĆ, Haris KOLJIĆ  UDK 630*383+686 (001) 7
ODREĐIVANJE OPTIMALNOG PROSTORNOG RASPOREDA MREŽE SEKUNDARNIH ŠUMSKIH PROMETNICA        
Sažetak
Određivanje prostornog rasporeda sekundarnih šumskih prometnica predstavlja jedan od osnovnih parametara za određivanje optimalne otvorenosti odjela. Za što kvalitetniju izradu studije otvorenosti odjela, primijenjeni su moderni instrumenti, softveri i metode u postupku prikupljanja i analize terenskih i sastojinskih čimbenika, te analize postojeće sekundarne mreže. Ove analize su neophodne za pravilno i opravdano projektiranje novih i optimizaciju postojećih elemenata sekundarne prometne mreže u odjelu. Također, obrađena je problematika s tehničkog, ekološkog i ekonomskog gledišta privlačenja te funkcija sekundarne mreže u istom.
Značajan segment rada predstavlja analiza kvantitativnih i kvalitativnih obilježja postojeće mreže u odjelu 94/1 G.J. "Šiša-Palež" Š.P.P. "Ključko". Analiza kvantitativnih obilježja rađena je na temelju prethodno snimljenih elemenata sekundarne mreže pomoću GPS uređaja i njihove obrade u GIS-u. Na ovaj se način planirala sekundarna mreža, te uz pomoć GIS alata i analiza došlo se do podataka na temelju kojih su izračunati parametri otvorenosti i kreirale se odgovarajuće tematske karte. Slijedom toga planirao se uzorak za procjenu kvalitativnih obilježja postojećih elemenata sekundarne mreže. Ove informacije imale su veliko značenje u fazi optimizacije postojeće mreže prometnica te izrade varijante I.

Ključne riječi: sekundarne šumske prometnice; sekundarna otvorenost; planiranje šumskih prometnica; GPS i GIS

    autori:
    SOKOLOVIĆ, Dževada
    PIČMAN, Dragutin      ŠL
    LOJO, Ahmet
    GURDA, Safet
    BAJRIĆ, Muhamed
    KOLJIĆ, Haris
 
Gregor BOŽIČ, Mladen IVANKOVIĆ, Lado KUTNAR  UDK 630*165+187
(Fagus sylvatica L.) (001)
25
GENETIC STRUCTURE OF EUROPEAN BEECH (Fagus sylvatica L.) SEED STANDS FROM DIFFERENT FOREST SITES OF GORJANCI MOUNTAINS AS REVEALED BY ISOENZYMES        
Summary
Two populations of registered European beech seed stands growing at altitudes of 273 m (Vrhovo) and 657 m (Kozarje) a.s.l. in the Gorjanci Mountains were genetically investigated at 16 polymorphic gene loci. A cline from minor to major allelic polymorphism was revealed at gene loci Aco-B, Idh-A and 6-Pgdh-A. The Kozarje population of beech had a slightly higher genetic multiplicity, a slightly higher effective number of alleles per locus (ν), higher observed heterozygosity (Ho) and a higher level of intrapopulation differentiation (δT). Statistically significant differences in the occurrence of alleles between populations were found at 5 of 16 loci. The average genetic distance of Gregorius (1974) was 6.1 %. European beech populations analyzed from different altitudes on Gorjanci Mountains appeared to be genetically differentiated.

Key words: European beech; genetic polymorphism; genetic differentiation; Slovenia

    autori:
    BOŽIČ, Gregor
    IVANKOVIĆ, Mladen    ŠL
    KUTNAR, Lado
 
Savo Rončević, Siniša Andrašev, Petar Ivanišević, Branislav Kovačević, Bojana Klašnja  UDK 630*537+262 (001) 33
BIOMASS PRODUCTION AND ENERGY POTENTIAL OF SOME EASTERN COTTONWOOD (Populus deltoides Bartr. ex Marsh.) CLONES IN RELATION TO PLANTING SPACING        
Abstract
The possibility of biomass production was studied in an experimental trial stand with four clones of Eastern cottonwood Populus deltoides Bartr. ex Marsh. cl.457, cl.450, cl.618 and cl. 55/65 and three stand densities a) 1.2 × 1.0 m (8330 plants·ha–1), b) 1.2 × 0.75 m (11110 plants·ha–1) and c) 1.2 × 0.5 m (16600 plants·ha–1). Field trials were conducted on sandy-loamy form of fluvisol.
Total determined volume of trunk, bark, and branches in the first two-year cycle for the used Eastern cottonwood ranged from 27.391 m3·ha–1 in clone 450 at planting distance of 1.2 × 1.0 m, subtreatment (a) to 42.006 m3·ha–1 in clone 618, subtreatment (c) at planting distance of 1.2 × 0.5 m. After renovation of stand using the regeneration force of shoots from the tree stumps the produced wood mass in the second two-year cycle ranged from 54.664 m3·ha–1 in clone 55/65, subtreatment (a) to 79.235 m3·ha–1 in clone 450, subtreatment (b).
In additon to clone selection a significant influence on biomass yeald was also exerted by stand density (number of plants·ha–1).
The largest amount of heat energy would be obtained in subtreatment (c) at density of 1.20 × 0.5 m by combustion of biomass of above ground part of clone 55/65: 364.02 GJ·ha–1 in the first cycle, and 659.83 GJ·ha–1 in the second, or a total of 1023.85 GJ·ha–1.

Key words: poplar; clone; plant density; biomass; energy value

    autori:
    Rončević, Savo
    Andrašev, Siniša
    Ivanišević, Petar
    Kovačević, Branislav
    Klašnja, Bojana
 
Magda Sindičić, Tomislav Gomerčić, Primož Polanc, Miha Krofel, Vedran Slijepčević, Nina Gembarovski, Martina Đurčević, Đuro Huber  UDK 630*135+14
(Lynx lynx) (001)
43
ANALIZA RODOSLOVLJA DINARSKE POPULACIJE RISA (Lynx lynx)        
Sažetak
Genetski markeri omogućuju nam uvid u srodstvene odnose divljih životinja kod kojih je takve podatke gotovo nemoguće prikupiti izravnim promatranjem. Podaci o srodstvenim odnosima neophodni su za analize reproduktivne uspješnosti, parenja u srodstvu, selekcije i protoka gena. Dinarska populacija euroazijskog risa (Lynx lynx) uključuje risove u Sloveniji, Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Vrsta je zakonom zaštićena u sve tri zemlje, te populaciju ugrožavaju nedostatak genske raznolikosti i krivolov. Analizom srodnosti 91 genotipa, na 19 mikrosatelitskih lokusa, dinarske populacije risa dobili smo podatke o obiteljskim skupinama u kojima potomci dijele jednog ili oba roditelja. Ukupno 21 od 29 analiziranih potomaka (72%) čiji su uzorci prikupljeni u razdoblju od 2000 do 2010. g. međusobno su povezani srodstvenim odnosima, potvrđujući nisku brojnost populacije i prisutnost parenja u srodstvu.

Ključne riječi: mikrosateliti; rodoslovlje; euroazijski ris; Lynx lynx; Dinaridi

    autori:
    Sindičić, Magda
    Gomerčić, Tomislav
    Polanc, Primož
    Krofel, Miha
    Slijepčević, Vedran
    Gembarovski, Nina
    Đurčević, Martina
    Huber, Đuro
 
Emanuel Kula, Alena Pešlová, Petr Martinek, Pavel Mazal  UDK 630*145.7 (001) 51
THE DEVELOPMENT OF CATERPILLARS OF GYPSY MOTH (Lymantria dispar L.) FEEDING ON FOOD AFFECTED BY NITROGEN        
Summary
In laboratory rearing, affects were monitored of the differentiated content of nitrogen (17.17–38.89 mg.g–1) in birch (Betula pendula Roth) leaves on the development, mortality and consumption of food of caterpillars of Lymantria dispar L. The low content of nitrogen in food was the cause of the higher mortality of caterpillars, smaller weight of pupae and the prolongation of development. Caterpillars of future males fed on food with the insufficient content of nitrogen needed the higher amount of food to complete their development. This experiment supported a hypothesis that spring phytophages preferred tissues with the higher content of nitrogen. Caterpillars can respond to the above-standard content of nitrogen similarly as to the lack of nitrogen.

Key words: nitrogen; stress; Betula pendula; Lymantria dispar; caterpillars; laboratory rearing; development

    autori:
    Kula, Emanuel
    Pešlová, Alena
    Martinek, Petr
    Mazal, Pavel
 
Jovana PETROVIĆ, Nenad STAVRETOVIĆ, Srećko ĆURČIĆ, Ivana JELIĆ, Bojana MIJOVIĆ  UDK 630*411+442 (001) 61
INVAZIVNE BILJNE VRSTE I TRČCI I MRAVI KAO POTENCIJAL NJIHOVE BIOLOŠKE KONTROLE NA PRIMJERU SPOMENIKA PRIRODE "BOJČINSKA ŠUMA" (VOJVODINA, SRBIJA)        
Sažetak
Osnovni cilj i zadatak provedenog istraživanja bio je utvrđivanje prisutnosti invazivnih biljnih vrsta na području zaštićenog prirodnog dobra Spomenik prirode "Bojčinska šuma" (Vojvodina, Srbija). Istraživanja flore i vegetacije Bojčinske šume rađena su tijekom više vegetacijskih sezona od ožujka 2009. do studenog 2011. godine. Bogatstvo flore ogleda se kroz prisutnost 185 biljnih vrsta koje su zabilježene na području Bojčinske šume. Od ukupnog broja zabilježenih biljnih vrsta, 31 takson je označen kao invazivna vrsta, što čini 16,76 % ukupne flore Bojčinske šume. Među njima, prisutno je 9 drvenastih biljnih vrsta i 22 zeljaste biljne vrste. Od drvenastih biljnih vrsta posebno treba istaći čivitnjaču, koja formira gust pojas uz kanal Jarčina zajedno s trskom. Treba istaći da vrsta Symphyotrichum lanceolatum formira pojas širine 4 m uz rub šume (granica s livadom), u kojemu je potisnula gotovo sve druge biljne vrste. Od ukupnog broja zabilježenih invazivnih vrsta biljaka, najveći broj pripada porodici Asteraceae (8 vrsta), zatim porodicama Rosaceae i Fabaceae (sa 3 vrste), slijede porodice Oxalidaceae i Amaranthaceae (sa 2 vrste), dok su ostale porodice zastupljene s jednom vrstom.
Tijekom 2011. godine istraživana je fauna kukaca Bojčinske šume, s posebnim osvrtom na gospodarski značajne vrste. Utvrđeno je da Bojčinsku šumu naseljavaju ukupno 93 vrste kukaca. Vrlo značajno mjesto među njima zauzimaju trčci (Carabidae), u okviru kojih postoje predatori mnogih štetnih vrsta kukaca. U Bojčinskoj šumi pronađeno je ukupno 9 vrsta i 3 podvrste trčaka. Tri vrste mrava su za sada registrirane na ispitivanom lokalitetu. Trčci i mravi su se pokazali kao dobre grupe za redukciju brojnosti nekih korovskih biljaka, jer je utvrđeno da se neke njihove vrste hrane sjemenkama ovih štetočina. Pojedine vrste trčaka i mrava zabilježene u okviru istraživanoga lokaliteta mogu se koristiti u biološkoj borbi protiv određenih štetnih invazivnih biljaka.
Rezultati istraživanja trebali bi pružiti osnovu za razvoj strategije za praćenje stanja i planiranje mjera za suzbijanje neželjenih biljnih vrsta radi zaštite autohtone flore. Samo pažljivo i odgovorno upravljanje prirodnim dobrom omogućit će da se broj invazivnih biljnih vrsta održi na postojećoj razini.

Ključne riječi: Bojčinska šuma; invazivne vrste; zaštita okoliša; zaštita prirode; biološka kontrola

    autori:
    PETROVIĆ, Jovana
    STAVRETOVIĆ, Nenad
    ĆURČIĆ, Srećko
    JELIĆ, Ivana
    MIJOVIĆ, Bojana