|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 1-2/2012 3-4/2012 5-6/2012 7-8/2012 9-10/2012 11-12/2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
7-8/2012 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 329 | |
| NEŠTO O RESTRUKTURIRANJU |  
|
|
| Komentirajući pozitivno izvješće Agencije Fitch glede kreditnog rejtinga, ocjenjujući ga stabilnim, što daje određenu nadu za skori napredak hrvatskoga gospodarstva, premjer i članovi Vlade zahvalili su građanima na strpljenju i najavili daljnje zadaće neophodne za rast gospodarstva. Na pitanje što je najnužnije učiniti u državnim poduzećima, ministar financija odgovorio je kako ih ponajprije treba restrukturirati, navodeći kao primjer Hrvatske željeznice, Hrvatske ceste, Hrvatske vode i Hrvatske šume te zaključio kako će biti i otpuštanja, jer nam trebaju vlastita sredstva za investiranje a ne za trošenje. Neprestano slušamo o restrukturiranju, pa da razjasnimo taj pojam i pokušamo sugerirati što bi po našem mišljenju bilo restrukturiranje u šumarstvu, konkretno u Hrvatskim šumama d.o.o.? Prema Riječniku stranih riječi latinski structura znači slagati, sklapati, ustrojiti, sastaviti, a suklad no tomu restrukturirati bi značilo presložiti ili preustrojiti. Preslagali su nas umjesto primjerice Austrijanaca koje smo odbili, Irci koje smo naučili ponešto o šumarstvu plativši im par stotina tisuća dolara, zatim ekonomisti koji su također učili o šumarstvu, za ne znamo koliko novca, ali od svega ništa. Naravno, kao i u svemu, naši šumarski stručnjaci i znanstvenici nisu nam bili dovoljno dobri za taj posao, unatoč 250-godišnjoj tradiciji uspješnog rada i više od 100 godina visokoškolskog šumarskog obrazovanja, u programima kojega postoje predmeti iz područja ekonomike i organizacije rada u šumarstvu. Hrvatsko šumarsko društvo dalo je svojevremeno svoje stavove (www.sumari.hr), koji su i sada aktualni. Jedan bivši čelnik Hrvatskih šuma d.o.o. na početku svoga mandata rekao je "moramo se restrukturirati, jer će to učiniti netko drugi", ali i dalje nije učinjeno ništa. No, prognoza je pogođena i čemu se sada čudimo. Hrvatske šume d.o.o. nisu kreatori šumarske politike, nego izvršitelji povjerenih im zadaća racionalnog gospodarenja, sukladno programima koje kreira vlasnik (Država) putem resornoga Ministarstva ekipiranog najstručnijim kadrom. Kada bi se šumarska struka pitala, po logici stvari presložiti bi trebalo ono što sada nije dobro, a to je ponajprije organizacijska struktura, kompetencije i kontroling. Naime, nikako se ne slažemo s tvrdnjom u izlaganju predsjednika Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. na 116. redovitoj sjednici skupštine HŠD-a, kako u šumarstvu ne postoje razvijene tehnologije rada, a bilježimo preko 250 godina organiziranog rada u šumarstvu, gdje su tehnologije rasle sukladno novim znanstveno-stručnim saznanjima, na temelju čega i baštinimo najočuvanije šume u Europi. Suglasni smo da neke stvari, ali na temelju suvisle koncepcije, treba mijenjati, posebice kada je riječ o decentralizaciji, broju Službi u Direkciji koje su rasle svakom političkom promjenom strukture vlasti, a čime se neprestano povećavao broj zaposlenih koji su stalno dolazili, ali ne i vraćali se natrag u bazu. I time se pogodovalo centralizaciji (što se čini i dalje samo u drugom obliku), nepotrebnom dupliranju poslova, smanjenju pa i ukidanju kompetencija rukovoditelja poslova u područnim Upravama šuma, a nastavno i u šumarijama, osnovnim ćelijama svih gospodarskih aktivnosti. Naime, nije dovoljno "decentralizirati ljude", nego i kompetencije glede određene samostalnosti, kako u odabiru kadrova po stručnosti na svim razinama, a ne stranačkoj podobnosti, tako i glede određenih financijskih sloboda svakako podređenih pozitivnom poslovanju, jer su one osnovica za stimulaciju kreativnosti, iznalaženju novih ideja i u konačnici za opći uspjeh. Uz stručno jaku Plansku službu u Direkciji i Upravama šuma te Službu interne kontrole na svim razinama, prvi korak, svakako uz zadaće na svekolikoj racionalizacijirada i poslovanja, bio bi učinjen. Što se pak tiče otpuštanja – viška radnika u šumarstvu i neobnavljanja posebice visokoškolskog šumarskog kadra, uz već odmah dostupne količine energetskoga drva koje leži u šumi, uz opožarene površine koje treba pošumiti, jer ćemo se sutra čuditi eroziji, uzgojne radove koji su zapostavljeni itd., bespredmetno je o tome i razgovarati. Nije bit restrukturiranja u šumarstvu u otpuštanju radnika, nego u neophodnom stručnom obavljanju propisanih poslova i u širenju gospodarskih aktivnosti, ako su iste sastavnice općeg napretka društva. Pamtimo vremena kada je šumarstvo bez miješanja politike obavljalo sve poslove po načelima potrajnog gospodarenja, zapošljavalo čak oko 16 000 zaposlenika, bilo nositeljem mnogih gospodarskih aktivnosti na ruralnim područjima i poslovalo pozitivno. Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Krunoslav Teslak, Jura Čavlović, Mario Božić | UDK 630*624+653 (Pedunculate oak) (001) |
331 |
| SIMPLAG, računalni program za projekciju razvoja regularne šume: konstrukcija, struktura i primjena |
|
|
| SAŽETAK Predikcija stanja šumskih resursa nezaobilazan je čimbenik u procesu planiranja gospodarenja šumama. Brojni modeli razvoja sastojina i šuma imaju zadatak predvidjeti posljedice postupaka gospodarenja i time unaprijediti proces planiranja gospodarenja. U radu je prikazana struktura računalnog programa SIMPLAG namijenjenog projekciji razvoja regularne, mješovite šume hrasta lužnjaka, simuliranjem različitih scenarija gospodarenja kao podrška za učinkovito planiranje gospodarenja. Osnovnu strukturu programa čine modeli razvoja strukture sastojina, modul za određivanje etata glavnog prihoda i algoritam za oblikovanje scenarija gospodarenja. Modeli razvoja sastojina baziraju se na raspoloživim optimalnim modelima razvoja lužnjakovih sastojina, te smanjenju broja stabala uslijed mortaliteta. Odabir dijelova sastojina za obnovu temelji se na ekonomskom kriteriju razlike potencijalnog prihoda, u okviru ostalih zadanih odrednica (maksimalni površinski etat glavnog prihoda, najmanja i najveća površina sastojine za obnovu, najmanja starost sastojina koje mogu biti obuhvaćene obnovom, najmanja udaljenost između sastojina) unutar scenarija gospodarenja. Modeli sortimentne strukture i cijenik drvnih sortimenata u programu omogućuju projekciju prihoda tjekom simulacijskog razdoblja. Primjena računalnog programa SIMPLAG rezultira podacima o razvoju prostorne i dobne strukture šume, te vrsti, iznosu i vrijednosti očekivanih prihoda za svaki korak simulacije, što omogućava sveobuhvatno vrednovanje postavljenih scenarija gospodarenja te odabir i primjenu optimalnog scenarija gospodarenja. Ključne riječi: hrast lužnjak; projekcija razvoja sastojina; obnova sastojina; planiranje gospodarenja; odabir scenarija gospodarenja |
autori: TESLAK, Krunoslav ŠL ČAVLOVIĆ, Jura  ŠL BOŽIĆ, Mario ŠL | |
| Milan Pernek, Sanja Novak Agbaba, Nikola Lacković, Nikolina Đođ, Ivan Lukić, Stefan Wirth | UDK 630* 165 (001) | 343 |
| Uloga biotičkih čimbenika u sušenju borova (Pinus spp.) na području sjeverne Dalmacije |
|
|
| SAŽETAK Tijekom posljednjih nekoliko godina bilježi se značajnije sušenje borova različitih vrsta, starosti, dimenzija i položaja u šumama Sjeverne Dalmacije. Ovim istraživanjem obuhvaćeno je nekoliko biotičkih čimbenika vezanih uz klimatske ekstreme, koji bi mogli biti uzrokom tih šteta. Uz analizu klime, istraživani su borov četnjak, nematode drva, cvilidrete, potkornjaci, gljive uzročnici osipanja iglica. Rezultati ukazuju kako su srednje vrijednosti temperature i oborina u području Sjeverne Dalmacije izrazito odstupale od sredine 2006. i kraja 2008. godine. U tom periodu bilježe se ekstremno visoke temperature i jaka suša. Klimatski ekstremi, ponajprije suša, može se smatrati osnovnim nepovoljnim čimbenikom koji je uzrokovao stres i fiziološko slabljenje borova te poboljšao uvjete za napad različitih vrsta štetočina. Povoljni uvjeti djelovali su na ulančavanje nepovoljnih čimbenika, pojave koja do sada nije razjašnjena, a mogući je uzrok sušenja dijelova krošnje, a ponekad i odumiranje pojedinačnih, rjeđe grupa stabala. Suša kao okidač oslabila je borove koji su posljedično zaraženi patogenim gljivama nekoliko vrsta: Lophodermium pinastri, L. seditiosum, Sphaeropsis sapinea, Mycosphaerella pini, Cyclaneusma niveum i Elytroderma torres-juanii. Najveće štete od gljivičnih bolesti izazvala je gljiva S. sapinea.Osipom iglica stablo je zbog smetnji u normalnoj fotosintezi fiziološki dodatno oslabilo te bilo izvrgnuto napadima potkornjaka vrste Tomicus destruens. Nakon toga dolazi do odumiranja stabala uz pojavu još nekih vrsta ksilobiontnih kukaca (pipe, cvilidrete). Koliki utjecaj su imale dendropatogene nematode u lancu odumiranja borova za sada nije moguće utvrditi bez dodatnih istraživanja. Prvi rezultati pokazuju prisutnost nekoliko vrsta: Bursaphelenchus mucronatus, B. sexdentati, B. eggersi, od kojih se prve dvije smatraju patogenima. Nadalje, utvrđen je vektor nematoda Monochamus galloprovincialis, koji može imati važnu ulogu pri eventualnoj pojavi karantenske vrste Bursaphelenchus xylophilus. Ključne riječi: Tomicus destruens; Monochamus galloprovincialis; Thaumetopoea pityocampa; Bursaphelenchus spp.; mikoze iglica |
autori: PERNEK, Milan ŠL NOVAK-AGBABA, Sanja ŠL Lacković, Nikola  Đođ, Nikolina Lukić, Ivan Wirth, Stefan | |
| Damir Drvodelić, Milan Oršanić, Zoran Zeman | UDK 630*233+232.3 (Pyrus pyraster Burgsd.) (001) |
355 |
| Uspjeh pošumljavanja jednogodišnjim (1+0) i školovanim (1+1) sadnicama divlje kruške (Pyrus pyraster Burgsd.) |
|
|
| SAŽETAK U radu se prikazuju trogodišnji rezultati pošumljavanja jednogodišnjim (1+0) i školovanim (1+1) sadnicama divlje kruške. Pokusi su osnovani na neobrasloj površini u odsjeku 5b G. J. Dubrava-Mokrice, kojom gospodari Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Tlo je pseudoglejno, a nadmorska visina iznosi od 125–130 m. Istraživano je preživljenje, visinski i debljinski rast, broj primarnih grana i vitalitet sadnica. Školovane sadnice pokazale su bolje preživljenje u odnosu na neškolovane. Razlika u preživljenju u korist školovanih sadnica povećava se s brojem vegetacija na terenu, odnosno starosti sadnica (9,9%, 10,9%, 12,3%). Kod neškolovanih sadnica evidentirano je u prosjeku 1,57 % veće odumiranje vršnog izbojka. Nakon tri vegetacije na terenu, prosječna visina neškolovanih sadnica iznosila je 762 mm (360–1640 mm), a školovanih 1142 mm (520–2050 mm). Prosječni promjer vrata korijena neškolovanih sadnica iznosio je 12,15 mm (5,71–22,80) a školovanih 15,36 mm (6,49–26,29). Utvrđene su statistički značajne razlike u visinama sadnica s obzirom na tretiranja, datume mjerenja i datum*tretiranje, odnosno u slučaju promjera vrata korijena s obzirom na tretiranja i datume mjerenja. Školovane sadnice imale su prosječno 392 mm veću visinu i 3,28 mm veći promjer vrata korijena od neškolovanih i statistički su se značajno razlikovale. Utvrđena je statistički značajna razlika u visinama i promjerima vrata korijena neškolovanih i školovanih sadnica u svim datumima mjerenja. Pri kraju četvrte vegetacije na terenu, školovane sadnice imale su prosječno više primarnih grana za razliku od neškolovanih, dok je prosječni vitalitet bio podjedanak. Pošumljavanje sadnicama divlje kruške moguće je obaviti neškolovanim i školovanim biljkama, no zbog ekonomičnosti u rasadničkoj proizvodnji i kod pošumljavanja, uporabu većih i starijih sadnica treba strogo ograničiti samo na onim terenima gdje su uvjeti za preživljavanje lošiji. Ključne riječi: divlja kruška; pošumljavanje; sadnice; školovane biljke; preživljavanje; visinski rast; debljinski rast |
autori: DRVODELIĆ, Damir ŠL ORŠANIĆ, Hrvoje ŠL Zeman, Zoran | |
| Dinka Matošević, George Melika | UDK 630*442 (001) | 367 |
| Raznolikost parazitoidskih kompleksa domaćih i stranih vrsta lisnih minera u Hrvatskoj |
|
|
| SAŽETAK U ovome radu istraživana je prilagodba autohtonih parazitoidskih kompleksa na novo unesene strane i invazivne vrste lisnih minera u fauni Hrvatske. Istraživani su parazitoidski kompleksi domaćih vrsta lisnih minera: Phyllonorycter roboris, Phyllonorycter quercifoliella, Tischeria ekebladella i Phyllonorycter klemannella i stranih vrsta Phyllonorycter robiniella, Parectopa robinella, Phyllonorycter platani, Cameraria ohridella i Phyllonorycter leucographella. Za svaki parazitoidski kompleks izračunat je koeficijent dominacije D, Shannonov indeks diverziteta H i ujednačenosti vrsta E te klaster analiza za usporedbu sličnosti između parazitoidskih kompleksa domaćih i stranih vrsta lisnih minera. Domaći lisni mineri.P. roboris/P. quercifoliella i T. ekebladella imali su najraznolikije i najujednačenije parazitoidske komplekse. P.kleemanella i P. platani su zbog dominacije monofagnih parazitoida imali znatno niže vrijednosti H i E. P. roboris/P. quercifoliella, P. robiniella, P. leucographella, Pa. robiniella i T. ekebladella imaju najsličnije parazitoidske komplekse. Između parazitoidskih kompleksa domaćih i stranih vrsta pokazane su sličnosti, što ukazuje na prilagodbu polifagnih parazitoida na novo unesene domaćine. Svi parazitoidi uzgojeni iz ovih uzoraka su generalisti, česte i brojne vrste na različitim vrstama lisnih minera reda Lepidoptera, kojima su domaćini drvenaste biljne vrste. Ovo istraživanje pokazalo je da će se nakon unašanja, domaće vrste polifagnih parazitoida relativno brzo prilagoditi na novog domaćina, što će zasigurno imati utjecaj na gustoću njihovih populacija i eventualne štete. Ovakav tip prilagodbe mogući je model koji će se ponoviti kod drugih stranih i invazivnih vrsta u Hrvatskoj. Ključne riječi: Tischeria ekebladella; Parectopa robinella; Cameraria ohridella; Phyllonorycter spp.; indeksi diverziteta; polifagni parazitoidi; prilagodba; novi domaćin |
autori: MATOŠEVIĆ, Dinka ŠL Melika, George | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Marija Nodilo | UDK 630*165+907 | 377 |
| Prirodna baština otoka Mljeta – temelj razvoja zdravstvenog turizma |
|
|
| SAŽETAK Otok Mljet poznat je po svojoj prirodnoj baštini: morskim jezerima, šumama crnike i alepskog bora, blatinama, klifovitim obalama, pješčanim uvalama, špiljama, bogatstvu mora i podmorja, prirodnim lukama, izvorima pitke vode, endemičnim i ljekovitim biljkama. Šume i vegetacija sačuvane su zahvaljujući svijesti o nužnosti zaštite ovog prirodnog krajolika, koji ostavlja snažan dojam na posjetitelja. Stoga je prostor jedne trećine otoka Mljeta 1960. proglašen Nacionalnim parkom, pa su na taj način stvoreni uvjeti za sustavno provodenje zaštite prirode. Kasnije, 1997. god. zaštićen je i morski pojas 500 m od obale, otočića i hridi. Blaga klima, zelenilo i mogućnost šetnji, rekreacije i razgledavanja praktično cijele godine, osiguravaju uvjete za razvoj zdravstvenog turizma. Zagađenja su svedena na minimum, a osigurani su prirodni uvjeti za oporavak u prirodi. Ove prirodne uvjete trebala bi pratiti određena infrastrukturna potpora, kako bi se omogućio daljnji razvoj za stanovništvo. Ključne riječi: otok Mljet; prirodna baština; zdravstveni turizam |
autori: NODILO, Marija ŠL | |