|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 1-2/2012 3-4/2012 5-6/2012 7-8/2012 9-10/2012 11-12/2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
5-6/2012 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 233 | |
| ODNOS ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA |  
|
|
| Za odvijanje, te posebice poboljšanje stanja u bilo kojoj gospodarskoj djelatnosti, potrebno je imati najmanje dva pokazatelja, trenutno stanje kao polazište i mogući cilj koji se želi dostići, a da se poštuju sva načela struke. To se zove Strategija ili ušumarstvu Šumarska politika, koje, kao što smo već na ovome mjestu pisali, nemamo (ako ne računamo onu Vlade iz 2003. god.). No, gospodareći po načelu potrajnosti kroz 2,5 stoljeća, očuvana je kvaliteta, prirodnost i bioraznolikost hrvatskih šuma. Taj obnovljivi prirodni resurs kroz drvni proizvod, posebice kao sirovinu za drvno-tehnološku obradu te općekorisne funkcije koje osigurava društvu, ostvaruje određeni fi nancijski prihod kojim pokriva ulaganja u tu gospodarsku granu privrede, a još se iz upitno ostvarenog profita uplaćuju i određena sredstva u državni proračun. Zašto kažemo iz upitno ostvarenoga profi ta? S jedne strane šumski drvni proizvodi nisu tržišno vrednovani, a s druge strane tražeći profit kojega je moguće ostvariti upravo zanemarivanjem načela potrajnoga gospodarenja, kao na primjer uštedama na odgađanju ili neizvršenju Gospodarskom osnovom propisanih uzgojnih radova, povećanjem etata, pa i "kvalitativnome sječom" (figurativno, furnirci naprijed, ostali stoj). Da li je moguće da smo do toga došli ili ćemo uskoro doći, ako nastavimo šutjeti ne ukazujući na činjenično stanje? A činjenično stanje je ponajprije netržišno vrednovanje drvnih sortimenata i drastično smanjenje finacijskih sredstava namijenjenih za očuvanje općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ) koje trebaju plaćati svi korisnici. Osnovom gospodarenja propisani su ciljevi i rokovi izvršenja pojedinih radova. Kada je riječ o drvnim sortimentima, zadaća je u sastojinama odrediti buduće nositelje proizvodnje i njima kroz uzgojne, uređivačke i zaštitarske radove pogodovati u daljnjem razvoju, s ciljem dobivanja najkvalitetnijih sortimenata. Primjerice kod hrasta to se čini i do 160 godina starosti sastojine, što će reći tijekom rada četiri generacije šumarskih stručnjaka. Pitamo se, čemu činiti sve to, ako taj visoko vrijedni drvni proizvod ne postiže pravu cijenu. Kada bi drvoprerađivač za njega platio pravu cijenu, tada bi npr. hrastov furnirski trupac završio na furnirskome nožu (rezan na 0,8 mm debljine), a ne u pilani rezan u samice ili još gore u "planke", koje će onda inozemni drvoprerađivači "doraditi" u furnir. Mnogima nije jasno da je ovakav negospodarski odnos prema šumskim drvnim sortimentima rasipanje nacionalnog bogatstva, kojega, nažalost Država (politika) kao najveći vlasnik toga bogatstva podržava pogodujući privatnome kapitalu, nasjedajući na neprestanu kuknjavu drvoprerađivača o previsokim cijenama drvnih sortimenata, a koje su u prosjeku upola niže od onih na europskom tržištu i najniže u neposrednom okruženju. Na nedavno održanom savjetovanju drvoprerađivača u Opatiji "svirana je ista melodija", a mjerodavni šumarnici po običaju šute. Nitko, uz već prethodno rečeno, nije postavio pitanje, primjerice: drvo kao osnovna sirovina u visoko fi naliziranom proizvodu sudjeluje s oko 14 do maksimalno 20 % vrijednosti proizvoda – zašto je onda samo najavljivano minimalno povećanje cijena šumskih proizvoda prema njihovim stvarnim vrijednostima problem, a ostali troškovi proizvodnje ne? Ili drugo pitanje: kako to da se isplati proizvoditi pelete iz sirove a ne već suhe biomase kao otpada iz finalne obrade drva, kako se to u svijetu radi, ako je cijena šumskih proizvoda realna? U ekonomici je poznat termin "renta položaja" – upravo tu rentu položaja imaju naši drvoprerađivači – nekima trupac, uvjetno rečeno, pada gotovo na samo stovarište trupaca – kako to da nisu konkurentniji od onih koji imaju velike troškove trans-porta? Izraditi visoko kvalitetni drvni proizvod, s velikom dodanom vrijednošću (što omogućava veću zaposlenost) i konkurentan na svjetskom tržištu danas zahtijeva znanje, stručnost radnika i tehnološku opremljenost proizvođača. Pitanje je koliko se ulaže u znanje, potiče stručnost i ulaže u nove tehnologije obrade drva, ili se primjerice u trci za lakom i kratkoročnom zaradom ulaže izvan osnovne djelatnosti (npr. stanogradnju), ostajući dužnikom dobavljačima, tražeći prolongiranje plaćanja, pa i otpis dugovanja za drvo kao osnovnu sirovinu proizvodnje? Načelno, privatni poduzetnici kažu da su plaće u realnom sektoru niže od onih u javnom sektoru, što je prema dostupnim podacima točno, no upitno je da li su u realnom sektoru to stvarne ili samo "prijavljene", plaće kako bi porezi i doprinosi bili manji. Sredstva uložena u OKFŠ pripomažu dobivanju FSC certifikata za hrvatske šume, a njega koriste isključivo drvoprerađivači, pozivajući se kod prodaje svojih proizvoda na korištenje sirovine iz certificiranih šuma – zašto onda traže njihovo smanjenje, pa i potpuno ukidanje? Da li se obostrano poštuju ugovori o isporuci određenih količina drvne sirovine, ili se od šumarstva traži još više sirovine kada je konjuktura, a kada ona padne ne preuzimaju se niti ugovorene količine? Pitanja bi bilo još, a ova smo naveli kao poticaj mjerodavnima za razmišljanje. Ipak još samo jedno ali bitno pitanje: ne pile li drvoprerađivači granu na kojoj sjede? No, naravno, sva ova pitanja ne tiču se na žalost malog broja korektnih drvoprerađivača, nego većine onih koji su zalutali u drvoprerađivačke vode, želeći brzu zaradu bez obzira na posljedice za šume, a za svoju nesposobnost i neznanje traže opravdanje svugdje, samo ne kod sebe. Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Davorin Kajba, Ivan Andrić | UDK 630* 165 (001) | 235 |
| Procjena genetske dobiti, produktivnosti i fenotipske stabilnosti klonova topola na području istočne Hrvatske |
|
|
| Sažetak:Procjena genetskih parametara, produktivnosti i fenotipske stabilnosti za 14 klonova topola u plantažnoj dobi od 2+5 godina utvrđena je u pet klonskih testova na području istočne Hrvatske. Za istih osam klonova topola, u tri eksperimentalne plohe, izvršena su istraživanja adaptabilnosti i interakcije genotip × okolina. Na osnovi veličine regresijskih koeficijenata i regresijske analize možemo utvrditi da se testirani klonovi mogu podijeliti s obzirom na fenotipsku stabilnost i produktivnost na tri grupe: a) fenotipski stabilne klonove, osrednje produktivnosti sa tendencijom adaptabilnosti na sve okoline ´I-214´, ´M 1´, ´S 6-36´, ´S 6-20´); b) srednje stabilni klonovi, osrednje produktivnosti, a pokazuju tendenciju adaptabilnosti na sve okoline (´710´, ´Bl Constanzo´, ´Pannonia´); c) fenotipski vrlo nestabilni klonovi, visoke produkcijske sposobnosti, sa specifičnom adaptacijom na optimalna staništa (´S 1-8´). Utvrđivane su i vrijednosti nasljednosti (h2) za svojstvo drvne zalihe, a genetska dobit (DG) procijenjena je na osnovi selekcije pet ili jednog najboljeg klona. Očekivana genetska dobit uspoređena je s ostvarenim eksperimentalnim podacima. U svakom od pojedinih klonskih testova utvrđena je statistički značajna međuklonska varijabilnost u produkciji i preživljavanju. Vrijednosti procjene nasljednosti (h2) kretale su se od 0,40 do 0,90, što nam ukazuje da je svojstvo produkcije i adaptabilnosti pod visokim stupnjem genetske kontrole. Ostvarena genetska dobit u produkciji drvne zalihe za selekcioniranih pet najboljih klonova bila je nešto veća od očekivanih, a kretala se od 15,30 do 45,12 %, dok je kod selekcije jednog najboljeg klona iznosila od 30,88 do 81,03 %. Kako bi se smanjio rizik monoklonskog uzgoja i povećala stabilnost ekosustava, prednost ćemo dati uzgoju smjese od pet klonova divergentne genetske konstitucije. Ključne riječi: adaptabilnost; genetski parametri; interakcija genotip × okolina; klonovi topole |
autori: KAJBA, Davorin  ŠL Andrić, Ivan  | |
| Aleksandar Mešić, Tihomir Miličević, Dinka Grubišić, Boris Duralija, Ante Marić, Anamarija Popović | UDK 630*453 (Cameraria ohridella) (001) |
245 |
| Suzbijanje kestenovog moljca minera (Cameraria ohridella) tretiranjem lišća |
|
|
| Sažetak:Kestenov moljac miner (Cameraria ohridella) najznačajniji je štetnik divljeg kestena (Aesculus hippocastanum), koji je sastavni dio europskih parkova. Štetnik se redovito javlja u velikim populacijama i čini značajne štete na listovima. Suzbija se tretiranjem lišća (folijarno) ili ubrizgavanjem insekticida u deblo (endoterapeutska metoda). Rad prikazuje rezultate pokusa suzbijanja kestenovog moljca minera tretiranjem krošanja divljeg kestena gradskih parkova. Pomoću leđnog motornog orošivača tretirana su stabla viša od 15 m. Korišteni su regulatori rasta kukaca, imidakloprid, spinosad i Bacillus thuringiensis, uz utrošak škropiva od 3 l po stablu. Najbolji rezultati u suzbijanju kestenovog moljca minera postignuti su tretiranjem listova u dva navrata (razmak između dvije aplikacije približno 43 dana) s insekticidom imidakloprid (91.4–97,2 % učinkovitosti) i regulatorima razvoja kukaca – diflubenzuron (89,5–94,9%), heksaflumuron (84,6–96,3 %), metoksifenozid (85,6–94,9 %) i lufenuron (85,8–94,4%). Nije zabilježena statistički značajna razlika u učinkovitosti suzbijanja gusjenica kestenovog moljca minera nakon jednokratne primjene imidakloprida (88,9–97,7 %) i diflubenzurona (85,9–95,3 %) u odnosu na dva tretiranja istim insekticidima u jednoj vegetaciji. Učinkovitost spinosada bila je značajno niža (67,4–89,3 %), dok je učinkovitost pripravka na osnovi B. thuringiensis bila još niža, neovisno da li je provedeno tretiranje samo s B. Thuringiensis (30,3–87,1 %) ili je primijenjen B. thuringiensis u kombinaciji s imidaklopridom (52,4–91,6 %). Rezultati provedenog petogodišnjeg istraživanja pokazuju kako je moguće postići zadovoljavajuću zaštitu divljeg kestena od kestenovog moljca minera tretiranjem listova ukoliko se provede u vrijeme izlaska gusjenica prve generacije iz jaja. Za to su najprikladniji regulatori razvoja kukaca, dok je imidakloprid manje prikladan zbog više toksičnosti. Insekticid na osnovi B. thuringiensis pokazao je dobro inicijalno djelovanje, ali vrlo slabo rezidualno, te ga je potrebno koristiti češće nego dva puta u jednoj sezoni. Ključne riječi: Bacillus thuringiensis; folijarna aplikacija; imidakloprid; regulatori razvoja kukaca; spinosad; učinkovitost; zaštita divljeg kestena |
autori: Mešić, Aleksandar Miličević, Tihomir Grubišić, Dinka Duralija, Boris Marić, Ante Popović, Anamarija | |
| Ljiljana Šestan | UDK 630*181.1 + 111 (Quercus pubescens Willd.) (001) |
253 |
| Simulacijski model utjecaja temperature zraka na lisne fenofaze hrasta medunca na otoku Pagu |
|
|
| Sažetak: Istraživanje utjecaja najznačajnijeg klimatskog čimbenika – temperature zraka na lisne fenofaze provedeno je razvojem simulacijskog modela sustava fenofaza. Zatim su na prethodno vrednovanom modelu provedeni eksperimenti s različitim vrijednostima temperature zraka. Fenološki podaci prikupljeni su na pokusnoj plohi u šumi medunca (Quercus pubescens, Willd.) na otoku Pagu, gdje su od šumarije Pag tijekom razdoblja od 1993. do 2005. godine vršena sustavna fenološka motrenja. Podaci o kretanju temperature zraka u promatranom razdoblju dobiveni su od Državnog hidrometeorološkog zavoda. Razvoj jasnog i jednostavnog modela prirodnih sustava, kao što je sustav fenofaza, svojevrstan je izazov i zahitjeva dobro poznavanje i samog sustava i metodologije. Problematika istraživanja prirodnih sustava ogleda se u njihovoj dinamičnosti i složenosti, koju je teško opisati i analizirati uz pomoć klasičnih metoda istraživanja, uglavnom temeljenih na linearnim vezama između elemenata nekog promatranog sustava. Osim toga, u prirodnim procesima je uvijek prisutna i određena razina nesigurnosti koju je potrebno ugraditi u model. U ovom istraživanju primijenjen je sustavsko-dinamički pristup uz pomoć kojega je razvijen model sustava lisnih fenofaza. Rezultati provedenih simulacijskih scenarija potvrdili su ključni utjecaj temperature zraka na lisne fenofaze šumskog drveća, ali i da sve fenofaze ne reagiraju jednako na temperaturne promjene, što je ujedno i predmet istraživanja ovoga rada.
Ključne riječi: fenofaze; fenologija; hrast medunac; klimatske promjene; modeliranje; simulacija; sustavsko-dinamički pristup |
autori: Šestan, Ljiljana | |
| Marjana Westergren, Kristjan Jarni, Robert Brus, Hojka Kraigher | UDK 630*165 (Fraxinus excelsior L.) (001) |
263 |
| Implications for the use of forest reproductive material of common ash (Fraxinus excelsior L .) in Slovenia based on the analysis of nuclear microsatellites |
|
|
| Summary: Assumption that forest reproductive material is better adapted to local conditions is the basis of current forest policy that promotes the use of local material. Genetic diversity and structure of two approved seed stands and three non-approved stands of Fraxinus excelsior L. were analysed with nuclear microsatellites to get genetically based support for the use of its reproductive material in Slovenia. Genetic diversity was high (HE = 0.80) and differentiation between populations measured as FST (FST = 0.018) low to nonexistent when measured with genetic distances. Calculated allelic indices for seed stands were the same or a bit above the Slovenian average with two exceptions. Based on the analysis of five microsatellite loci, no restrictions for transferring forest reproductive material within the studied range can be presented. However, collection of forest reproductive material from seed stand Rodik should follow good seed collection practices to ensure high genetic diversity of reproductive material.
Key words: common ash; forest reproductive material; Fraxinus excelsior; genetic diversity; genetic structure; microsatellites; Slovenia |
autori: Westergren, Marjana Jarni, Kristjan Brus, Robert Kraigher, Hojka | |
| Andrej Pilipović, Saša Orlović, Nataša Nikolić, Milan Borišev, Borivoj Krstić, Srđan Rončević | UDK 630*561 +161 (001) | 273 |
| Growth and plant physiological parameters as markers for selection of poplar clones for crude oil phytoremediation |
|
|
| Summary: Phytoremediation is an emerging technology where plants are used for environmental cleanup. Crude oil contaminated soils are one of the most challenging tasks for phytoremediation applications due to the complexity of the process affected by variability in chemical composition of oil, plant-microorganism interactions and phytotoxicity of contaminants. Although signs of phytotoxicity are very often easily visible, sometimes plant physiological processes can indicate stress in plants due to the presence of xenobiotics in cases without visible signs. This paper presents investigation of the potential of various poplar (Populus sp.) clones for phytoremediation of soils contaminated with crude oil through assessment of physiological parameters. Biomass production together with: (i) nitrate reductase activity; (ii) net photosynthesis/dark respiration, (iii) proline content (iv) chlorophyll fluorescence and (v) pigments contents were studied. Investiagted clones showed various reactions to the different levels of soil contamination. Key words: crude oil contamination; physiological parameters; phytoremediation; poplars |
autori: Pilipović, Andrej Orlović, Saša Nikolić, Nataša Borišev, Milan Krstić, Borivoj Rončević, Srđan | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Vlado Goglia, Josef Suchomel, Josip Žgela, Ivan Đukić | UDK 630*304 + 964 | 283 |
| Izloženost vibracijama šumarskih radnika u svjetlu Directive 2002/44/EC |
|
|
| Sažetak:
S obzirom na njihovu štetnost, vibracije koje se prenose na rukovatelje mehaniziranim sredstvima rada s prihvatnih ručki ili s volana putem dlana i prstiju, poznate kao vibracije šaka-ruka, nastoje se ograničiti. U nizu kontinuiranih nastojanja da se to postigne, posebice valja istaći ´´Directive 2002/44/EC´´. U tom se dokumentu na jasan način opisuje postupak utvrđivanja razine izloženosti vibracijama bilo sustava šaka-ruka, bilo čitavoga tijela. Opisani su postupci prilagođeni zahtjevima jasno definiranim međunarodnim normama ISO 5349-1 i 2 te ISO 2631-1, 2 i 3. Izloženosti vibracijama sustava šaka-ruka kod šumarskih radnika valja posvetiti posebnu pozornost, imajući na umu učestalost profesionalnih oboljenja koje one izazivaju. U nastojanju da se mjere zaštite na radu prilagode europskim standardima, donesen je i nacionalni ´´Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti vibracijama na radu´´ (NN55/2008). Za područje poljoprivrede i šumarstva primjena spomenutog Pravilnika obvezujuća je od 1. 1. 2012. godine. Kako je dobro poznato, izloženost radnika vibracijama izražava se tzv. energetskim ekvivalentom A(8) koji se određuje po proceduri jasno opisanoj u međunarodnoj normi ISO 5349-1-2001. Vrijednost A(8) je veličina koja ovisi ne samo o razini vibracija pri pojedinim radnim zahvatima, već i o trajanju izlaganja, odnosno trajanju pojedinog radnog zahvata. Samo je po sebi razumljivo da će sveukupno trajanje radnih zahvata tijekom radnoga dana biti izravna posljedica normativa koji su propisani i usvojeni za određene grupe radova u šumarstvu. Stoga, nastojanja da se ograniči izloženost radnika vibracijama podrazumijeva i prilagođavanje vremena izlaganja (Goglia et al. 2011). Iz toga proizlazi da je potrebno žurno pristupiti utvrđivanju razina energetskih ekvivalenata A(8) prema postojećim radnim normativima za sva radna mjesta na kojima se prema učestalosti pojave profesionalnih oboljenja očekuju problemi. Potom valja uskladiti vremena izlaganja s ograničenjima postavljenima i u ´´Directive 2002/44/EC´´ i u nacionalnom Pravilniku korekcijom radnih normativa. Ključne riječi: ergonomija; granične vrijednosti; izloženost; vibracije |
autori: GOGLIA, Vlado ŠL Suchomel, Josef ŽGELA, Josip ŠL Đukić, Ivan | |