|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 1-2/2012 3-4/2012 5-6/2012 7-8/2012 9-10/2012 11-12/2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
3-4/2012 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 117 | |
| HRVATSKO ŠUMARSTVO NA RASKRIŽJU |  
|
|
| Prema definiciji: "Šumu čini šumsko tlo suvislo obraslo šumskim drvećem, grmljem i prizemnim rašćem, gdje se trajno proizvodi drvna tvar i općekorisna dobra izražena u ekološkim (zaštitnim), društvenim (socijalnim) i socijalno-ekofiziološkim funkcijama šume, u kojoj vlada ravnoteža i uzajamni odnosi između životne zajednice ili biocenoze (biljke, životinje, mikroorganizmi) i staništa (tlo, klima, reljef)". Dakle, kada govorimo o šumi, govorimo o zraku, vodi, klimi, tlu, krajoliku, biljnom i životinjskom svijetu. Šumarstvo je pak znanost, struka i umijeće gospodarenja u tom najsloženijem ekosustavu na dobrobit čovjeka i prirode. Hrvatsko šumarstvo ponosi se ponajprije 250-godišnjom tradicijom gospodarenja šumama po načelu potrajnosti, te do nedavno s pravom isticanim jedinstvom obrazovanja, znanosti, prakse pa i šumarske politike (resornog ministarstva), objedinjenih u Hrvatskom šumarskom društvu, što je rezultiralo očuvanošću naših šuma. U zadnjih 10-tak godina, kada se politika umiješala gotovo u sve pore šumarstva, zapostavlja se stručnost i znanstvena saznanja (a odnedavna se čak iz naziva ministarstva briše riječ "šumarstvo"!). Desetljećima podržavano jedinstvo ozbiljno je načeto. Tako primjerice izostaje suglasnost glede izgradnje Kanala Dunav-Sava, gdje se dovodi u pitanje obstojnost Spačvanskih šuma (o čemu su šutile i rukovodeće garniture šumarske operative), potom glede uvođenja koncepta zaštite Natura 2000 kojom su obuhvaćene znatne površine šuma, posebice gospodarski najproduktivnije kontinentalne sastojine. Po drugi puta politika odlučuje smanjiti sredstva OKFŠ-a, unatoč saznanju da ona služe za ulaganja i održanje općekorisnih funkcija šume, pa i u šumarsku znanost, te da su za tu svrhu dužni izdvajati svi gospodarski subjekti, svi redom i korisnici tih funkcija. I nadalje nemamo Strategiju šumarstva, a govori se i o novom Zakonu o šumama, pa povremeno i koncesijama našume, o čemu je HŠD također dalo svoje mišljenje. Rasprave o problemima šumarstva na stručnoj razini, kojom bi se zacrtale određene smjernice, prestala nagađanja pa i opravdana bojazan za šume i šumarstvo, još uvijek nema niti na vidiku! Činjenica, da je približno 80% šuma po površini (a gotovo 90% po vrijednosti) u državnom vlasništvu i da je gospodarenje njima povjereno trgovačkom društvu Hrvatske šume d.o.o., koje zapošljava oko 8000 zaposlenika i velik broj visoko stručnih šumarskih kadrova, opravdava zanimanje struke za politiku nove Uprave. Još uvijek, naime, stječe se dojam da je sve obavijeno velom tajne, povremeno nešto saznamo iz intervjua u tisku ili pak "procure neke upute". Profit je neizostavna riječ, samo nismo sigurni da mjerodavni pravilno vrednuju profit u šumarstvu, odnosno da li u početnoj definiciji šume uvažavaju samo drvnu tvar (naravno poštujući osnovu gospodarenja, a ne stvarajući dobit na neizvršavanju npr. uzgojnih radova, kako se to ponekad u zadnje vrijeme znalo događati), umjesto da uvaže sve ostalo što šuma daje, a što je puno važnije i vrijednije. Slušamo o višku zaposlenih, a "nešumarske djelatnosti" išle bi u zakup (jer valjda šumarski djelatnici nisu sposobni za prekvalifikaciju, a privatni poduzetnici imaju odnosnih stručnih kadrova u izobilju?!). Dijelu viška zaposlenih dokupio bi se radni staž, pretpostavimo, kako bi "poboljšali strukturu zaposlenih u odnosu na umirovljenike". Ima inženjera koji su zaposleni na određeno vrijeme, primjerice već 3. godinu uzastpce, sada im se ugovori neće produžavati, iako su po sistematizaciji potrebni u proizvodnji, što je oprečno proklamiranoj brizi za mlade stručnjake. Ako je pak istina da u "uputama" stoji da će se u buduće zalaganje u poslu vrednovati sa 65%, a znanje sa 35%, onda dobro došli u "Hrvatsku – zemlju znanja"!. Ovo su samo neka od pitanja za razmišljanje, ima ih dakako još i nije za zamjeriti ako na njih tražimo i očekujemo odgovore, no stječe se dojam da nas sada politika još većom politizacijom pokušava spasiti valjda same od sebe. Na kraju, spomenimo i malu "preobrazbu" našeg glasila, na koju smo se odlučili kako bismo osuvremenili vizualni profil časopisa i još bolje ga pozicionirali u okružju europskih i svjetskih znanstvenih i strukovnih izdanja, u kojemu se danas nalazimo. Nadamo se da će ove promjene biti pozdravljene, a bit će i mogućnosti za daljnje dotjerivanje. Uredništvo Šumarskog lista želi svakako očuvati što čvršći kontakt sa svojim čitateljima, posebno u bremenitim vremenima u kakvima danas živimo. Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Maja Jurc | UDK 630*453 (Phyllonorycter issikii) (001) |
119 |
| Lipin moljac miner (Phyllonorycter issikii) u Sloveniji |
|
|
| Sažetak: Rad donosi najnovije podatke o rasprostranjenosti i domaćinima lipinog moljca minera Phyllonorycter issikii: u Aziji je autohton u trima, u Europi se raširio u 20 država. Domaćini su u području rasprostranjenosti moljca domaće vrste lipa (Tilia spp.), u Europi su domaćini uz domaće lipe i njihovi hibridi, isto tako i egzotične vrste lipa. U Sloveniji je otkriven godine 2006. U razdoblju od 2007.–2008. godine provedeno je istraživanje napadnutosti različitih vrsta roda Tilia (Tilia cordata, T. platyphyllos, T. tomentosa, T. sp.1, T. sp. 2) u šest ekoloških regija na 22 lokaliteta urbanog prostora. Ukupno smo analizirali 918 listova, a mjerenje svojstava lišća provedeno je skeniranjem i izračunom programom Digimizer 3.0.0.0., MedCalc Software. Lipin moljac raširen je na području cijele Slovenije. Oštećenost lišća, odnosno gustoća populacije moljca bila je najveća u Predalpskoj, Predpanonskoj i Alpskoj ekološkoj regiji. Mine su najveće u Predalpskoj, Alpskoj i Predpanonskoj ekološkoj regiji. Od autohtonih lipa na prvom je mjestu po oštećenosti T. cordata (91,47 %,) slijedi T. platyphyllos (21,72 %), onda T. tomentosa (0,41 %). Daleko najveća oštećenost javlja se na hibridnoj lipi T. sp. 1 (512,50 %). Oštećenost lišća bila je u razdoblju istraživanja visoka i u prosjeku je iznosila 87,80 %; godine 2007. iznosila je 116,3 %, a godine 2008. 66,5 %. Površina mina na lišću bila je veća u 2007. nego u 2008. godini (39 mm2 u odnosu na 21,4 mm2). Pretpostavljamo da se lipin moljac pojavio u Sloveniji prije 2006. godine, imajući u vidu rasprostranjenost vrste na cijelom području. Zbog relativno velike oštećenosti lišća domaćina, predstavlja značajnog štetnika vrsta roda Tilia u parkovima i park-šumama urbanih područja. Ključne riječi: Europa; Phyllonorycter issikii; Slovenija; Tilia spp. |
autori: Jurc, Maja   | |
| Ivan BALENOVIĆ, Ante SELETKOVIĆ, Renata PERNAR, Maša Zorana OSTROGOVIĆ, Anamarija JAZBEC | UDK 630*521+522+531 (001) | 129 |
| Regresijski modeli procjene prsnih promjera za potrebe fotogrametrijske izmjere |
|
|
| Sažetak: Glavni cilj ovoga rada bio je izraditi regresijske modele procjene prsnih promjera glavnih vrsta drveća (hrast kitnjak, obična bukva, obični grab i crna joha) za brežuljkasto područje raznodobnih šumoposjedničkih šuma gospodarske jedinice "Donja Kupčina–Pisarovina" i time stvoriti preduvjete za primjenu fotogrametrijske metode izmjere sastojina primjenom suvremenih alata i tehnika digitalne fotogrametrije. Na temelju spoznaja dosadašnjih istraživanja, te imajući u vidu strukturnu heterogenost predmetnih sastojina, u izgradnji regresijskih modela procjene prsnih promjera koristile su se dvije nezavisne varijable, i to kod prvog modela (dM1) promjer krošnje i visina stabla, te kod drugog modela (dM2) površina projekcije krošnje i visina stabla. Terenska izmjera strukturnih elemenata sastojina (prsni promjer, promjer krošnje, visina stabla) potrebnih za izradu regresijskih modela provedena je na uzorku od 383 stabala: 103 stabla hrasta kitnjaka, 103 stabla obične bukve, 127 stabala običnoga graba i 50 stabala crne johe raspoređenih kroz 6 odabranih odjela (16.–21.) g.j. "Donja Kupčina–Pisarovina".
Provedenom parcijalnom linearnom korelacijom potvrđena je statistička značajnost svih nezavisnih varijabli (promjer krošnje, površina krošnje i visina stabla) planiranih u izgradnji modela. Višestruka regresijska analiza potvrdila je statističku značajnost svih izrađenih modela, dakle za oba tipa modela (dM1 i dM2) i sve vrste drveća (hrast kitnjak, obična bukva, obični grab i crna joha). Rezultati modeliranja pokazali su kako u prvom modelu (dM1) nezavisne varijable promjer košnje i visina stabla, kao i u drugom modelu (dM2) varijable površina projekcije krošnje i visina stabla objašnjavaju varijabilnost prsnog promjera s visokim iznosima koeficijenata determinacije (R2 > 0,76). Usporedbom rezultata po vrstama drveća između pojedinih modela utvrđeno je kako prvi model za vrste kitnjak i bukvu pokazuje bolje rezultate, tj. dobiveni su za 4 % veći iznosi koeficijenata determinacije, te manji iznosi pogreške procjene prsnih promjera iskazanih kroz korijen srednje kvadratne pogreške (RMSE). Za vrste drveća johu i grab kod oba modela dobiveni su gotovo isti rezultati u pogledu iznosa R2 i RMSE. S obzirom da kod modela za običnu bukvu (dM1) varijable promjer krošnje i visina stabla ukupno povećavaju objašnjenu varijabilnost prsnog promjera sa svega 3 %, za procjenu prsnog promjera obične bukve preporuča se uporaba jednostavnijeg modela s promjerom krošnje kao jedinom nezavisnom varijablom, posebice ukoliko se tijekom fotogrametrijske izmjere ne mjeri visina stabala. Na temelju prikazanih rezultata i parametara regresijske analize za svaki pojedini model te rezultata grafičkog i analitičkog testiranja svakog pojedinog modela, može se zaključiti da izrađeni regresijski modeli pružaju mogućnost korištenja za procjenu prsnih promjera metodom fotogrametrijske izmjere u raznodobnim šumoposjedničkim šumama g.j. "Donja Kupčina–Pisarovina", kao i u sastojinama sličnih strukturnih karakteristika. Za potvrdu mogućnosti praktične primjene izrađenih regresijskih analiza, potrebno je provesti fotogrametrijsku izmjeru sastojina g.j. "Donja Kupčina–Pisarovina", te dobivene rezultate, ali i troškove njene primjene, usporediti s terenskima. Ključne riječi: modeliranje; površina projekcije krošnje; promjer krošnje; prsni promjer; visina stabla; višestruka regresijska analiza |
autori: BALENOVIĆ, Ivan ŠL SELETKOVIĆ, Ante ŠL PERNAR, Renata ŠL OSTROGOVIĆ, Maša Zorana ŠL Jazbec, Anamarija | |
| Győző F. HORVÁTH, Dávid SCHÄFFER, Ákos POGÁNY, Dániel TÓTH | UDK 630*451+411 (001) | 141 |
| Spatial distribution of small mammal populations in Drava floodplain forest |
|
|
| Summary: In the present study we examined the spatial distribution of the small mammals of a floodplain forest by River Drava based on a three-year live trapping (capture-mark-recapture). We registered the presence of 5 shrew and 5 rodent species between 2001 and 2003. Of them Apodemus agrarius, A. flavicollis, Myodes glareolus and Sorex araneus were generally typical in the region. In our examination striped field mouse was the most frequently recorded species. The habitat use of the Apodemus species was equal, however the habitat use of bank vole was the opposite, preferring the area between the river and the dirt road. This indicates the spatial segregation of the bank vole and the two mouse species. Striped field mice travelled greater distances than bank voles did. Yellow-necked mouse individuals covered significantly greater movement distances than striped field mice. As suggested by our study, the dirt road as a dividing line of the trapped forests had no barrier effect on the movements of individuals of the three rodent populations. Key words: capture-mark-recapture; floodplain forest; small mammals; spatial association |
autori: Horváth, Győző F. Schäffer, Dávid Pogány, Ákos Tóth, Dániel | |
| Tzvetan ZLATANOV, Ivaylo VELICHKOV, Georgi HINKOV, Margarita GEORGIEVA, Olafur EGGERTSSON, Saevar HREIDARSSON, Magdalena ZLATANOVA, Georgi GEORGIEV | UDK 630*561+114 (Castanea sativa Mill.) (001) |
153 |
| Site index curves for European Chestnut (Castanea sativa Mill.) in Belasitsa mountain |
|
|
| Abstract: Richards, Lundqvist-Korf and Hossfeld growth functions were fitted to age-height data of European chestnut (Castanea sativa Mill.) dominant trees on the northern slopes of Belasitsa mountain, Southwest Bulgaria. The model prediction performance was evaluated using quantitative as well as qualitative examinations. Goodness of fit of each model was estimated by the coefficient of determination, F-test for significance of the regression and t-tests for significance of the coefficients of the model. Models were further compared by the evaluation of the standard error of the model and Akaike’s Information Criteria. Site index curves were constructed following the "guide curve method" procedure. In accordance with the evaluation tests, the Richards function was chosen as most adequate to express the age-dominant height relationship. Accordingly, it was further employed as a guide function to derive site index curves for studied chestnut population. It was recommended that the growth model and the site index curves elaborated in the current study are used within the data range 10−110 years. Key words: Castanea sativa; Guide curve method; height growth; Richards function; site index curves |
autori: Zlatanov, Tzvetan Velichkov, Ivaylo Hinkov, Georgi Georgieva, Margarita Eggertsson, Olafur Hreidarsson, Saevar Zlatanova, Magdalena Georgiev, Georgi | |
| Bojana KLAŠNJA, Saša ORLOVIĆ, Zoran GALIĆ | UDK 630*232:232.4+238 (001) | 161 |
| Energy potential of poplar plantations in two spacings and two rotations |
|
|
| Summary: The article presents the results which are related to the biomass yield of five poplar clones in the testing phase: P. deltoides cl. ‘B-229’, P. deltoides cl. ’B-81’, P. deltoides cl. ‘182/81’, P. deltoides cl. ‘PE 19/66’, and Euramerican poplar P. × canadensis cl. ‘Pannonia’, in experimental plantations of seven years, with planting space of 6×6 m (278 plants ha–1) on two soil types. Also, the analysis of the biomass yield of the same clones that were established as dense plantations, by sprouting one shoot per stool after harvesting in the experimental plot at the Institute with the planting space 16667 plants ha–1 (1.5 m between rows and 0.4 m within rows). The energy that could be obtained by biomass combustion, on base of wood calorific values for the examined clones has been estimated. It was found that the maximum (annual) weight of biomass, and thus also the energy in SRF plantations, are obtained by the clone ‘PE 19/66’ – 7.236 tha–1, and 134.556 GJha–1, respectively. However, clone ‘B81’, which achieves the maximum values in the SRC plantations (6.617 tha–1 and 121.523 GJha–1), has the least oscillations in all experiments and is very close to maximum values in SRF plantations. Key words: biomass yield; energy; poplar clones; spacing |
autori: Klašnja, Bojana Orlović, Saša Galić, Zoran | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Igor ANIĆ, Šime MEŠTROVIĆ, Slavko MATIĆ | UDK 630*902 | 169 |
| Značajniji događaji iz povijesti šumarstva u Hrvatskoj |
|
|
| Sažetak: U radu su popisani događaji koji su obilježili povijest odnosa čovjeka i šume, a posebice povijest šumarstva u Hrvatskoj. Za svaki su događaj navedeni kratka značajka i izvori podataka. Prvi pisani dokument u kojemu se regulira odnos čovjeka prema šumi potječe iz XII. stoljeća. Osnutak prvih šumarija 1765. godine može se uzeti kao službeni početak razvoja šumarstva u Hrvatskoj. Prvi zakon o šumama kojim je ujedno uvedeno potrajno gospodarenje šumama donesen je 1769. godine. Godine 1846. struka se okupila u staleškoj udruzi Hrvatskog šumarskog društva. Razvoj struke pratio je i razvoj visokoškolskog obrazovanja i znanosti. Šumarstvo se u Hrvatskoj moglo učiti u strukovnoj školi već od 1860., a studirati na Sveučilištu u Zagrebu od 1898. godine. Od 1877. godine neprekidno se izdaje znanstveno-stručni i staleški časopis Šumarski list. Svaka vlast je shvaćala značenje šuma i šumarstva, pa je zato pažljivo o njima skrbila i promišljala. Ne čudi stoga niz zakona i podzakonskih uredbi, propisa, naputaka i odredbi koji se odnose na gospodarenje šumama, a koji se u radu spominju. Donedavno se to očitovalo i kroz resorno ministarstvo koje je uvijek u svom imenu nosilo riječ "šuma" ili "šumarstvo". Ključne riječi: Hrvatska; povijest šumarstva |
autori: ANIĆ, Igor ŠL MEŠTROVIĆ, Šime ŠL MATIĆ, Slavko ŠL | |