+ 2008
+ 2009
+ 2010
1-2/2011
3-4/2011
5-6/2011
7-8/2011
9-10/2011
11-12/2011
13/2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
+ 2022
+ 2023
new


HR  EN   

11-12/2011

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Boris Hrašovec


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   541
NA KRAJU 2011. GODINE – MEĐUNARODNE GODINE ŠUMA      
Najavljujući u zadnjem dvobroju Šumarskoga lista 2010. godine aktivnosti koje očekuju šumarsku struku u Međunarodnoj godini šuma, dalo se naslutiti da će struka iskoristiti priliku i u pravome svijetlu pretstaviti se svijetu, a ponajprije domaćoj javnosti. Hrvatska kao predlagač godine šuma, svijetu se dostojno predstavila upravo u zgradi UN u NewYorku, gdje je odluka o tome i donesena, izložbom fotografija “Šuma okom šumara”, o čijim smo odjecimau prošlome broju izvijestili.Tijekom proteklih godina svjetskoj šumarskoj javnosti šumarska se struka pretstavila kao domaćin mnogobrojnim ekskurzijama, međunarodnim znanstveno-stručnim skupovima, razmjenama studenata i sl. Domaćoj javnosti, središnjica HŠD-a i ogranci,Akademija šumarskih znanosti, Hrvatske šume d.o.o., Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije te napose resorno Ministarstvo, nastojali su pretstaviti šumarsku struku u pravome svijetlu brojnim organiziranim aktivnostima.
Kada bi ocjenjivali kako su sve te aktivnosti medijski popraćene, rekli bismo prije slabo nego osrednje, naravno uz časne izuzetke. Simptomatično je na primjer da u tiskanim medijima masnim slovima otisnute naslove i veće tekstove glede šumarstva možemovidjeti samo u negativnom kontekstu, gdje riječ ponajprije dobivaju samozvani znalci ogrnuti plaštem interesnih skupina. Nećemo tvrditi da u gospodarenju državnim poduzećem nema baš nikakvih propusta, ali u odnosnoj seriji napisa ponajprije je bio zagovaran privatni poslovni interes, iskazano nepoznavnje poslovanja u šumarskom sektoru, posebice značajnom za život stanovništva na ruralnim prostorima, te napose zanemarivanje općeg interesa koji se očituje kroz općekorisne funkcije šume. Sve se podređuje profitu,a opetovano se ponavlja ideja i
o koncesiji na šume, o čemu smo dali svoje mišljenje u ovoj rubrici u Šumarskome listu br.1–2/2011, kao i tipu organizacije i zadaćama poslovanja državnog poduzeća – javno poduzeće ili trgovačko druš tvo. U emisiji “Nedjeljom u 2”, pretstavnik poslodavaca, kao i neke političke stranke u predizbornom nadmetanju, zalaže se za ukidanje sredstava OKFŠ-a, a da kroz prijelazno razdoblje od 3–4 godine držav no poduzeće sadašnji tj. istovjetni iznos kao dobit uplaćuje u državni proračun. Slažemo se kako je potrebno isključiti određene neracionalnosti u gospodarenju šumama i političko kadroviranje, no nije opravdano govoriti samo o profitu a ne i o potrajnosti gospodarenja ulaganjima u šumu, financiranju gospodarenja šumama na kršu, ulaganjima u protupožarnu zaštitu i radove na očuvanju općekorisnih funkcija šume itd. Samoprofit, a pod motom općeg interesa krije seželja osloboditi privatni poduzetnički sektor, sudjelovanja u financiranju općeg dobra. No, i na taj način može se razmišljati, ali u tom slučaju lokalna bi samouprava morala zaboraviti na šumsku rentu koju sada ubire, poduzetnici drvoprerađivači na dugovanja šumarstvu, neprimjerene rokove plaćanja i jeftinu sirovinu koju im država damping cijenom na štetu šumarstva propisuje, a ne tržište, a stanovnici ruralnih područja na firmu kao socijalnu instituciju,i to ne samo glede zapošljavanja,nego i svega ostaloga što danas šumarija na tim područjima pokriva.Država će pakmorati tada iz nekih drugih sredstava osiguravati i 100-tinjak mil. kuna godišnje za protupožarnu preventivu, u koju sada ulažu Hrvatske šume d.o.o., riješiti pitanje plaćanja vodne naknade, finnciranja gospodarenja šumama na kršu, a i naći rješenje dai privatni šumovlasnici uplaćuju u proračun, jer Zakon o šumama vrijedi za sve šumovlasnike jednako i sve su šume prema Ustavu od posebnog interesa za RH.
Još nema strategije razvoja, o čemu smo pisali u Riječi Uredništva u Šumarskome listu br. 5–6/2011., a vidimo da je niti jedna politička opcija u izborno vrijeme ne nudi. Šumarstvo se spominje samo u tragovima, a radi se o gospodarenju nacionalnim bogatstvom na području gotovo polovice kopnenog dijela Hrvatske. No, ponovno je u opciji kanal Dunav-Sava o kojemu je struka već dala svoje negativno mišljenje.Aktualnih tema ne manjka i Hrvatsko šumarsko društvo na svakoj sjednici Upravnog odbora i na Skupštini raspravlja o njima i nudi rješenja, pa bi valjalo struku i poslušati.
Nadajući se da će se u nadolazećoj godini glas struke više slušati, čitateljima Šumarskoga lista želimo Čestit Božić i sretnu i uspješnu 2012. godinu.

Uredništvo


    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Tančeva Crmarić, O., S. Štambuk, Z. Šatović, D. Kajba  UDK 630* 165
(Prunus avium L.) (001)
543
Genotipska raznolikost divlje trešnje (Prunus aviumL.) u dijelu prirodne rasprostranjenosti u Hrvatskoj      
Sažetak: Klonski materijal za istraživanje genotipske raznolikosti divlje trešnje korišten je iz klonske sjemenske plantaže (Šumarija Kutina), a činila su ga 24 selekcionirana plus stabla iz područja sjeverozapadne Hrvatske. Klonovi su analizirani pomoću 15 odabranih mikrosatelitnih DNK biljega (SSR), koji su odabrani od organizacije ECPGR. Otkriveno je bogatstvo alelnih varijacija kod SSR lokusa, a utvrđen visok stupanj polimorfizma potvrdio je postojanje ne samo opsežne morfološke, već i vrlo značajne genetske raznolikosti. Na temelju udjela zajedničkih alela (DPSAM) izračunata je prosječna genet ska udaljenost od 0.573.Najmanja genetska udaljenost (DPSAM= 0.100) zabilježena je između genotipova ‘KP2’ i ‘KP5’ (Kloštar Podravski, regija Koprivnica), koji su se podudarali u 27 od 30 alela, dok je najveća genetska udaljenost (DPSAM= 0.933) zabilježena između genotipova ‘Đu2’ (Đulovac, regija Bjelovar) i ‘L3’ (Lipovljani, regija Zagreb) koji su se razlikovali u 28 od 30 alela. Matrica genetske udaljenosti, temeljena na udjelu zajedničkih alela (DPSAM), nije utvrdila jasno svrstavanje jedinki divlje trešnje s obzirom na njihovo porijeklo, odnosno regiju (Koprivnica, Bjelovar, Zagreb). Analizom molekularne varijance (AMOVA) utvrđeno je da je znatno veći postotak (95.88 %) ukupne mikrosatelitne raznolikosti uzrokovan razlikama između jedinki unutar regija, od onog uzrokovanog razlikama između istraživanih regija (4.12 %). . – statistika je iznosila 0.041 i bila je visokosignifikantna (P < 0.01) što ukazuje na postojanje određene regionalne strukturiranosti genetske raznolikosti, a prikazana je osima faktorijalne analize korespondcije (FCA). Prva os objašnjava 63.76 % ukupne inercije, i razdvojila je jedinke iz regije Zagreb od jedinki iz regije Bjelovar i Koprivnica, dok je druga os sa 36.24 % razdvojila jedinke iz regije Bjelovar od onih iz regije Koprivnica.

Ključne riječi: genetska raznolikost.; mikrosatelitni biljezi SSR; Prunus avium L.

    autori:
    Tanačeva Crmarić, Olivera
    Štambuk, Snježana
    Šatović, Zlatko
    KAJBA, Davorin      ŠL
 
Pezdevšek Malovrh, Š., D. G. Hodges, B. Marić, M. Avdibegović  UDK 630* 923 + 946 (001) 557
Očekivanja privatnih šumoposjednika od interesnih udruženja: komparativna analiza između Slovenije i Bosne i Hercegovine      
Sažetak: Zbog činjenice da je više od polovice europskih šuma u privatnom vlasništvu, problematika privatnog šumoposjeda ima značajno mjesto u europskoj šumarskoj politici. Zbog političko-ekonomskih okolnosti kroz koje su prolazile zemlje jugoistočne Europe, ovom tipu vlasništva se u prethodnom razdoblju nije pridavao odgovorajući značaj. Međutim, s političkim promjenama i procesima koji su ih pratili (privatizacija, restitucija, denacionalizacija i sl.) problematika privatnog šumoposjeda postaje sve više aktualna i u ovim zemljama.
Iskustva u organiziranju privatnih šumposjednika kroz interesne asocijacije različita su u Sloveniji i Bosni i Hercegovini. U svrhu komparativne analize očekivanja privatnih šumoposjednika od interesnih asocijacija u ove dvije zemlje, kao i utjecaja različitih čimbenika na ta očekivanja, provedena su kvalitativna istraživanja primjenom metoda intervjuiranja slučajno izabranih ispitanika – privatnih šumoposjednika. U cilju ocjene veze između karakteristika šumoposjednika/šumoposjeda i njihovih očekivanja od interesnih asocijacija, korištena je multivarijantna logistička regresija. Očekivanja su grupirana u sedam kategorija (ovisnih varijabli) a rezultati multivarijantne logističke regresije su za svaku zemlju prikazani kroz odgovarajuće modele. Kao neovisne varijable korištene su socio-demografske karakteristike ispitanika (spol, dob i stupanj edukacije) te određene karakteristike njihovog šumoposjeda (veličina, fragmentiranost, tip vlasništva i stupanj korištenja šume).
Rezultati istraživanja pokazuju da šumoposjednici u Sloveniji od interesnih asocijacija najviše očekuju informacije o tržištu šumskih drvnih sortimenata i različite vidove edukacije o gospodarenju šumama. Šumoposjednici u Bosni i Hercegovini su najviše zainteresirani za podršku u izgradnji i održavanju šumskih puteva te savjetima koji se odnose na uzgajanje šuma. Četiri modela (savjeti glede uzgajanja šuma, savjeti glede korištenja šuma, savjeti glede jačanja poduzetništva i podrška u izgradnji i održavanju šumskih puteva) su statistički značajni za slovenske šumoposjednike. U svim ovim mode-lima, stupanj edukacije kao neovisna varijabla je bio statistički značajan. U Bosni i Hercegovini je identificirano pet statistički zanačajnih modela (savjeti glede uzgajanja šuma, informacije o tržištu, savjeti glede jačanja poduzetništva, podrška u izgradnji i održavanju šumskih puteva i edukacija o gospodarenju šumama). Veličina šumoposjeda je statistički najznačajnija varijabla koja utječe na očekivanja šumoposjednika u Bosni i Hercegovini. Spol ispitanika nije bio statistički zanačajan ni u jednom od modela u obje zemlje. Statistički značajna zajednička očekivanja privatnih šumoposjednika u obje zemlje odnose se na savjete glede uzgajanja šuma, savjete glede jačanja poduzetništva i podršku u izgradnji i održavanju šumskih puteva. Rezultati istraživanja pokazuju da je postojanje jasnih vlasničkih pravi preduvjet za učinkovito savjetovanje glede uzgajanja šuma koje bi šumoposjednicima bilo ponuđeno od strane interesnih asocijacija. Pored toga, utvrđeno je djelovanje interesnih asocijacija važnije za sitne šumoposjednike ukoliko se želi unaprijediti gospodarenje privatnim šumama. Kad je u pitanju podrška privatnom šumoposjedu, uloga javne šumarske administracije u obje zemlje je izuzetno važna. To se posebno odnosi na Bosnu i Hercegovinu u kojoj je djelovanje interesnih asocijacija još uvijek vrlo skromno.
Razumjevanje potreba i očekivanja privatnih šumoposjednika je važno za razvoj i djelovanje interesnih asocijacija. Rezultati ovih istraživanja rasvjetljavaju ta očekivanja i predstavljaju korisne informacije za ključne aktere nacionalnih šumarskih politika, javnu šumarsku administraciju i privatne šumoposjednike u Sloveniji i Bosni i Hercegovini.


    autori:
    Pezdevšek Malovrh, Špela
    Hodges, Donald G.
    Marić, Bruno
    Avdibegović, Mersudin
 
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
 
Grubešić, M., K. Tomljanović, S. Kunovac  UDK 630* 156 567
Rasprostranjenost i brojnost jarebice kamenjarke grivne (Alectoris graeca Meisner) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini      
Sažetak: Utvrđivanje brojnosti i rasprostranjenosti pojedine životinjske vrste nužno je sa stajališta više znanstvenih grana, a promatrano sa stajališta lovstva i zakonska obveza. Jarebica kamenjarka glede svojih specifičnih zahtijeva za staništem, naseljava čovjeku često teško pristupačne terene obrasle raznim degradacijskim oblicima listopadnih i crnogoričnih šuma. S obzirom da se radi o širem području nastanjenosti, koji ima veće ili manje pukotine u svojoj cjelovitosti, najmanja jedinica promatranja prisutnosti je lovište. Razvoj populacije i brojnost tijekom posljednjih pedesetak godina od kada postoje podaci o brojnosti, pokazuje velika kolebanja, pa je tako nakon II. svjetskog rata brojnost procjenjivana na oko 7 000 kljunova. Sredinom osamdesetih, kamenjarka postiže svoju najveću brojnost i prema službenim podacima ona iznosi čak 35 000 kljunova. Nakon Domovinskog rata ta brojnost iznosi tek oko 10 000 kljunova, da bi posljednjih desetak godina bio zabilježen pozitivan trend razvoja. Od početka prikupljanja podataka putem Središnje lovne evidencije (SLE), podaci o stanju fonda i odstrelu, odnosno izlučenju, puno su precizniji i egzaktniji, pa je tako za posljednju lovnu godinu 2009/2010. utvrđen matični fond od 11 231 kljuna i 5 341 kljunova u odstrelu. Razlozi kolebanja brojnosti su višestruki i međusobno isprepleteni. Kao najvažniji može se apostrofirati gubitak staništa zbog smanjenja stočnog fonda i uznapredovale sukcesije šumske vegetacije na području čitavoga areala. Osim toga, na području čitavog rasprostranjena povećana je brojnost pernatih i dlakavih predatora te za kamenjarku nepovoljna prisutnost divlje svinje. Zabilježeni porast brojnosti obećavajući je, ali i obvezujući za sve lovoovlaštenike i ine stručnjake uključene u gospodarenje kamenjarkom u budućnosti.

Ključne riječi: Jarebica kamenjarka grivna; lovište; matični fond; odstrel; rasprostranjenost

    autori:
    GRUBEŠIĆ, Marijan      ŠL
    TOMLJANOVIĆ, Kristijan    ŠL
    Kunovac, Saša
 
Šprem, N., M. Piria, H. Novosel,T. Florijančić, B.Antunović,T.Treer  UDK 630* 156 + 134 575
Morfološka varijabilnost populacije divlje svinje u Hrvatskoj      
Sažetak: Između 2007. i 2009. godine, ukupno 181 jedinki divljih svinja, koristeći devetnaest morfoloških mjera sa tri geografske regije, korišteno je za opis morfološke raznolikosti populacije diljem Hrvatske. U nekim regijama pronašli smo fenotipsku varijabilnost populacije divljih svinja temeljenu na hibridizaciji. Rezultati ANOVA-e pokazuju da su neke varijable bile značajno različite (masa tijela, dužina repa, dužina rila), ali neke od njih nisu homo-gene za sve dobne skupine (opseg cjevanice, visina prednje noge od vrha plećke do tla, opseg prstiju). Multivarijatna statistička metoda (RDA) pokazala je povezanost lokaliteta s nekim morfološkim osobinama. Rezultati klaster analize pomoću TREE postupka ukazuje na razdvajanje dviju podpopulacija i sugerira postojanje morfoloških razlika. Ukupni rezultati potvrđuju da su različiti morfotipovi divljih svinja detektirani u različitim područjima Hrvatske, a u nekim regijama populacija divljih svinja je hibridizirala s domaćim svinjama, što ima za posljedicu fenotipsku varijabilnost gdje ipak karakteristike divljih svinja prevladavaju. Ovi rezultati potvrđuju potrebu za populacijsko genetskim istraživanja kako bi identificirali različite podpopulacije divlje svinje koje trenutno obitavaju u Hrvatskoj.

Ključne riječi: divlja svinja; Hrvatska; morfološka varijabilnost

    autori:
    Šprem, Nikica
    Piria, Marina
    Novosel, Hrvoje
    Florijančić, Tihomir
    Antunović, Boris
    Treer, Tomislav
 
Stojanović,D., S.Ćurčić, S.Orlović, Z.Galić  UDK 630* 453 585
Inventarizacija faune štetnih sovica (Lepidoptera: Noctuidae) Nacionalnog parka “Fruška gora”      
Sažetak: U radu je dan prikaz 55 vrsta iz porodice sovica (Lepidoptera: Noctuidae) potencijalno štetnih u šumarstvu, utvrđenih u fauni leptira Nacionalnog parka “Fruška gora”. Za svaku utvrđenu vrstu sovice dani su podaci o mjestu i datumu prvog nalaza, razdoblju rojenja, biljkama domaćinima i učestalosti pojave. U Nacionalnom parku “Fruška gora” tijekom sedmogodišnjeg istraživanja (2002–2008) na većem broju opažačkih postaja prikupljani su podaci s terena, korišteni u sustavu dijagnostičko-prognostičke službe za eventualno poduzimanje mjera zaštite šuma. Niti jedna od utvrđenih vrsta sovica nije samostalno tijekom istraživanja imala takav intenzitet pojave da bi nanijela vidljive štete svojim biljkama domaćinima u zaštićenim šumskim biocenozama Nacionalnog parka “Fruška gora”.

Ključne riječi: Lepidoptera; Nacionalni park “Fruška gora”; Noctuidae; štetne sovice

    autori:
    Stojanović, Dejan
    Ćurčić, Srećko
    Orlović, Saša
    Galić, Zoran
 
 
STRUČNI ČLANCI
 
Lovrić, M., S. Krajter, M. Landekić, Ž. Zečić, N. Lovrić, D. Vusić, I. Martinić, M. Šporčić  UDK 630* 327 + 362 595
Razvoj i posljedice EU zakonodavstva vezanog za nezakonite sječe      
Sažetak: Europska Unija donijela je niz zakonskih propisa kojima se kontrolira trgovina drvom i drvnim proizvodima, s ciljem osiguranja zakonitosti tih proizvoda. Osnova takve kontrole je stavljanje odgovornosti na poduzeća (“operatore”) za zakonitost podrijetla drva i drvnih proizvoda koje prvi puta plasiraju unutar EU. Kako bi se osigurala od rizika trgovanja nezakonitim drvom i drvnim proizvodima, operatori su dužni razviti sustave dubinskog snimanja (engl. due diligence system)a1 kojima kontroliraju nabavni lanac tih proizvoda. Za poduzeća koja nemaju dovoljne kapacitete da razviju vlastiti sustav dubinskog snimanja, EU će im pomoći stvaranjem nacionalnih sustava dubinskog snimanja za koje će biti nadležne organizacije za nadzor (engl. monitoring organisations). Osnovni elementi sustava dubinskog snimanja su pristup informacijama, procjena rizika te upravljanje rizicima. Navedeni sustav kontrole definiran je Uredbom o drvu (Timber Regulation 998/2010) koja stupa na snagu 3. ožujka 2013, a Europska Komisija se obvezala definirati detalje sustava do 3. lipnja 2012.
Radi smanjenja složenosti kontrole nabavnog lanca drva i drvnih proizvoda, Europska Komisija potiče bilateralne dobrovoljne partnerske ugovore (engl. Voluntary Partnership Agreements – VPA) s državama za koje je procijenjen srednji ili visok rizik od trgovine nezakonitim drvom. Takvi ugovori obuhvaćaju graničnu kontrolu zakonitosti podrijetla drva i drvnih proizvoda koji se izvoze iz partnerske države u EU. Osnova svakog VPA ugovora je nacionalna definicija legalnosti drva, koja sadrži odgovarajući zakonodavni okvir te niz poglavlja koja služe za terensku provjeru legalnosti drva i drvnih proizvoda. Kako bi VPA sustavi bili što više prihvaćeni, Europska Komisija uz suradnju mnogih međunarodnih organizacija stvara poveznice VPA sustava s dragovoljnim sustavima certifikacije u šumarstvu.
Do 2020.godine bez širenja VPA sustava na Kinu i Rusiju za njegove sadašnje članice predviđa se povećanje cijena drva do 70 %. U istom vremenskom roku predviđa se povećanje proizvodnje tehničke oblovine u razvijenim državama za 4 %, te smanjenje njezine proizvodnje u državama u razvoju od 8 %. Čak niti široka prihvaćenost VPA sustava neće osigurati uspjeh provedbe Uredbe o drvu, jer se kontrola zakonitosti drva može izbjeći putem posredne trgovine s EU preko država koje nemaju VPA ugovor. Nakon ulaska u EU Republika Hrvatska morat će razviti vlastiti nacionalni sustav dubinskog snimanja, u kojemu posebna pozornost treba biti posvećena drvu iz privatnih šuma, te drvu uvezenom iz trećih država. Ako Hrvatske šume d.o.o. i dalje budu posjedovale FSC certifikat, kontrola zakonitosti drva iz državnih šuma bit će uvelike olakšana, te će se za njih sustav dubinskog snimanja većinom svesti na već postojeći standard “kontroliranog” drva.

Ključne riječi: dubinsko snimanje; EU FLEGTAkcijski plan; Nezakonita trgovina drvom; Uredba o drvu

    autori:
    Lovrić, Marko
    KRAJTER, Silvija    ŠL
    Landekić, Matija
    ZEČIĆ, Željko      ŠL
    Lovrić, Nataša
    VUSIĆ, Dinko    ŠL
    MARTINIĆ, Ivan      ŠL
    ŠPORČIĆ, Mario      ŠL