|
+ 2008 + 2009 + 2010 1-2/2011 3-4/2011 5-6/2011 7-8/2011 9-10/2011 11-12/2011 13/2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
9-10/2011 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 421 | |
| DRŽAVNA NAGRADA ZA ZNANOST ZA 2010. GOD., Nagrada za životno djelo prof. em. dr. sc. dr. h. c. BRANIMIRU PRPIĆU |  
|
|
| DRŽAVNA NAGRADA ZA ZNANOST ZA 2010. GOD., Nagrada za životno djelo Prof. em. dr. sc. dr. h. c. BRANIMIRU PRPIĆU Uoči Dana neovisnosti,u Hrvatskom saboru svečano su uručene Državne nagrade za 2010. godinu. Nagrada za životno djelo –Državna nagradu za znanost – područje biotehničkih znanosti, dodijeljena je Prof. em. dr. sc. dr. h. c.Branimiru Prpiću. Stručno povjerenstvo za biotehničke znanosti, držeći se načela da se nagrade za znanost mogu dodijeliti samo vrhunskim znanstvenicima koji postižu izvrsne rezultateiz svoga znanstvenog djelokruga, dalo je naosnovi izvješća recenzenata za pojedinog kandidata svoj prijedlog, kojega je Odbor za dodjelu državnih nagrada zaznanost prihvatio. Zbog zdravstvenog stanja prof. Prpića, nagradu je u njegovo ime primio dekan Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Milan Oršanić. Prijedlog za nagradu po raspisanom natječaju, na poticaj Hrvatskoga šumarskoga društva, dalo je Znanstveno vijeće Šumarskogafakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čiji je laureat biodugodišnji profesor. Opširniji prikaz nastavnog, znanstvenog i uredničkoga rada našega uvaženog profesora i dugodišnjega glavnogaurednika Šumarskoga lista, dajemo u ovome broju časopisa u rubrici Priznanja, a ovdje ćemo se kratko osvrnuti nasamo nekoliko početnih tekstova iz Riječi glavnog urednika, rubrike koju je Prof. Prpić kao glavni urednik uveo od1975. god. kao povremenu, a potom od 1994. god. kao stalnu. Izbor tema je vrlo širok, moglo bi se reći gotovo isključivovezan za stanje i glavneprobleme šumarske struke u datome momentu, pa je to i u neku ruku povijesni slijed značajnih događanja, pa i prekretnicau struci. Ponekad je to poticaj svima za razmišljanje kako najbolje riješiti problem, anajčešće rješenje problema. Ono je rezultat osobnog stava, ali ponajprijesuglasja znanstveno-stručnog stava struke čijije on glasnogovornik,a kojega u svojoj rubrici otvoreno zagovara, bez obzira na ponekad oprečne političke diktate. U prvome napisu (Š.L. 1–3/1975) Na pragu jubileja, podsjeća na nadolazeću 100-tu obljetnicu izlaženja Šumarskoga lista i njegovo značenje za šumarsku struku i potrebu da ga stručna javnost prati kroz čitanje i pretplatu, ali ponajprijekroz sudjelovanje u pisanim prilozima za časopis. Iz te godine i danas bi aktualna tema bila -stanje šumarstvau Dalmaciji, jer bi se i dalje smanjivala ili nedaj bože ukinula financijska sredstva za OKFŠ. Citirat ćemo završnu rečenicu iz toga teksta: “Još je nerealnije i dapače neodrživo,da šumarstvo na kršu ima značenje privredno-proizvodne djelatnosti, da ovisi samo o sebi, o kozjoj pašarini i sitnim uslugama turizmu te o shvaćanjima ili neshvaćanjima na koješumarske organizacije nailaze kod općinskih izvršnih organa”. Značajna tema iz 1976. god. je obilježavanje 130-te obljetnice Hrvatskoga šumarskoga društva, važne institucije za šumarsku struku, gdje se u programu rada posebno ukazuje na potrebu njene promidžbe: “započeti s objašnjavanjem uloge šumarske struke u očuvanju i unapređenju šuma te o spoznajama o općekorisnim funcijama šuma,čiju vrijednost može podići samo šumarski stručnjak”. Strukovnojudruzi, kao meritornoj,prepustio bi također rješenja važne prioritetne problematike odnosa “između sirovinske baze iindustrije za preradu drva”.Tako u jednom napisu iz 1986. god. piše: “U kriznome stanju kao što je današnje,često jevelik pritisak na jeftinu sirovinu kojom se ne mogu pokriti svi troškovi jednostavne i nužne proširene biološke reproducije šuma”. U istome napisu uz opterećenost šumskoga fonda velikim potrebama za kvalitetnom sirovinom, upozoravana propadanje šuma prouzročene promjenama kemijske klime, a u zadnjem napisu te godine zaključuje: “Prerada drvamora težiti što većem oplemenjivanju dragocjene sirovine iz naših šuma te uspješno poslovati kako bi mogla nabavljatisirovinu i izvan granica naše zemlje”, jer etatne mogućnosti naših šuma su ograničene. U broju 3–4/1988. piše o propadanju i ugroženosti pojedinih vrsta drveća i ukazuje na drukčiju spoznaju o šumi uodnosu na onu “prije 30, ali i 10 godina. Odnos njene sirovinske i energetske vrijednosti prema ekološkoj i socijalnojvrijednosti stalno se mijenja u korist ove druge. Poznata je uzrečica da čovjek može bez drva, ali ne bez šume.”Tu je jošjedna značajna rečenica “Svaki pokušaj da se iz već iscrpljenog šumskog fonda uloži u modernizaciju prerade drva vodibrzoj devastaciji šume, odnosno gubitku njene ekološke, socijalne i neposredne gospodarske (sirovinske) funkcije”. Prostor nam ne dopušta da ovdje spomenemo sve intaresantne teme ove rubrike, o promjeni vodnih odnosa u staništima, kanalu Dunav-Sava, organizaciji šumarstva, sudjelovanju šumarskih stručnjaka u planiranju infrastrukturnihprojekata, izračunavnju vrijednosti općekorisnih funkcija šume itd. Očekujemo da čitatelji iz ovih nekoliko navedenih tema i citata, a posebice iz spomenutog detaljnijeg prikaza radaprof. Prpića, pokušaju usporediti strukovne probleme od prije i danas, a možda i odgovoriti na pitanje:što se, i da li senešto promijenilo?No, njegov još cjelovitiji radni opus bit će prikazan u posenoj knjizi koju priprema Hrvatsko šumarsko društvo,obilježavajući njegov 40-godišnji rad na uređivanju Šumarskoga lista. Na kraju, u naše ime i uime naših čitatelja čestitamo Prof. Prpiću na zasluženoj nagradi. Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Čavlović,J., K. Teslak, A. Seletković | UDK 630* 622 + 653: 231 (Quercus roburL.)(001) |
423 |
| Primjena i usporedba pristupa planiranja obnove sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na primjeru gospodarske jedinice “Josip Kozarac” |
|
|
| Sažetak: U odnosu na planiranje intenziteta obnove na razini šume, složeniji i zahtjevniji dio planiranja odnosi se na odabir odgovarajućih sastojina za obnovu. To je posebno izraženo u uvjetima narušene strukture šume i sastojina, pri čemu se rangiranje sastojina prema prioritetu obnove treba zasnivati na objektivnim kriterijima. U radu je korišten model razlike prosječnog potencijalnog prihoda (rente) kao posljedica odluke o provedbi ili odgodi obnove potencijalno zrele lužnjakove sastojine, za rangiranje prema prioritetu obnove. Na primjeru uređajnog razreda hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici “Josip Kozarac”, prema propisanom 10-godišnjem etatu glavnog prihoda od 265 ha, odabrane su sastojine dobi iznad 100 godina rangiranjem na temelju razlike u renti i dobi kao kriterija. Rangiranje je pokazalo da sastojine loše strukture dobi manje od 120 godina i prosječno manje površine imaju najveći prioritet, dok sastojine kvalitetne strukture, dobi iznad 135 godina i prosječno veće površine imaju najmanji prioritet obnove. Obnovom 21 najstarije i strukturno najkvalitetnije sastojine ostvario bi se najveći ukupni prihod od 73 mil. kuna, ali i najveći posredni i dugoročni gubitci. Ukupnim prihodom od 47 mil. kuna i najmanjim dugoročnim i posrednim gubitcima bi rezultirao pristup temeljen na modelu razlike u renti. Postojeći pristupi planiranja obnove lužnjakovih sastojina dijelom uzimaju u obzir zahtjeve dugoročne održivosti gospodarenja, a primjena i razvoj modela odlučivanja vodio bi intenzivnijem i učinkovitijem gospodarenju. Ključne riječi: hrast lužnjak; planiranje etata glavnog prihoda; prioritet obnove; renta; struktura sastojine; uređivanje šuma |
autori: ČAVLOVIĆ, Juro  ŠL TESLAK, Krunoslav ŠL SELETKOVIĆ, Ante ŠL | |
| Račko,V., M. Saniga, I. Čunderlík | UDK 630* 811 + 48: 249 (001) | 437 |
| Utjecaj šumskouzgojnih zahvata na strukturu i formiranje neprave srži u bukovim sastojinama |
|
|
| Sažetak: Neprava srž (crveno srce) i poremećaji u rastu debla bukovih stabala glavni su fenomeni koji značajno utječu na kvalitetu sirovog drva, a time značajno smanjuju financijsku vrijednost izrađenih sortimenata (Bec ker et al 2005). U posljednje vrijeme velik broj autora istražuje utjecaj uzgajivačkih metoda (njege i obnove sastojina) na kvalitetu drvnih sortimenata s gledišta pojavnosti neprave srži. (Knoke 2003, Kudra et al. 2003, Prka 2003, Schmidt et al. 2005, Kadunc 2006). Ranija istraživanja pokazala su da dob sastojine, promjer debla i sastojinski oblik (Mahler a Höwecke 1991) imaju značajan utjecaj na veličinu i učestalost pojavnosti neprave srži. Održavanje aktivnog parenhima u stanju visoke vlažnosti na presjeku bukovog debla ovisno je o volumenu krošnje stabla. Intenzivne visoke prorede utječu na manju učestalost pojavnosti neprave srži, ako promatramo ciljani prsni promjer od 40 do 50 cm (Kudra et al. 2003, Kadunc 2006). Intenzivne visoke prorede utječu na ranije dostizanje ciljanog promjera debla. Postoji mnogo čimbenika koji utječu na nastanak i dinamiku širenja neprave srži u bukovim sastojinama. Zbog toga je cilj ovoga rada procijeniti utjecaj različitih šumskouzgojnih zahvata koji utječu na razvoj krošanja stabala, te tako i na pojavnost i raširenost neprave srži uz homogenost sljedećih čimbenika (vrsta sastojine, tip tla, dob, nagib terena, nadmorska visina i sl.). Kako bi se otklonio utjecaj navedenih čimbenika, odabrane su dvije sastojine koje se nalaze u neposrednoj blizini, dok su uzgojni zahvati u njima bili različiti. U sastojini na istraživačkoj plohi (CMT 513) 1980. godine postavljene su dvije trajne plohe (SPPs). Do 1980. godine bila je njegovana visokom proredom. Godine 1986. i 1991. u sastojini je izvršena selektivna proreda, a od 1991. do 2009. god. dva puta je izvršena preborna sječa u iznosu od 70–80 m3ha-1. Druga sastojina 514 b ima četiri trajne plohe (SPPs) koje su osnovane 1966. godine visokom proredom usmjerenom na maksimalno oslobađanje prostora krošanja odabranih stabala. Intenzitet proreda za razdoblje od 5 godina do 1991. godine bio je na razini 16–18 %. U toj je godini izvršena posljednja proreda s intenzitetom 24–26 % drvne zalihe. Dendrometrijske značajke stabala mjerene su 1986, 1991,1997, 2001. i 2009. godine. Iz obje je sastojine odabrano po 14 stabala starosti u rasponu od 93 do 111 godina (tablice 1 i 2). Nakon rušenja i rezanja kolutova (sekcioniranja debla) na čelima je izmjerena širina neprave srži (RH) i piravosti (DZ). Iz tablice 3 vidljivo je da se srednje vrijednosti volumena krošanja na istraživanim plohama značajno razlikuju s obzirom na različite metode prorede koje su provedene u protekle 23 godine. Iznimka je posljednje desetljeću 2001–2009. Srednja vrijednost volumena krošnje (razdoblje 1986–2001) za plohu CMT 513 23–35 % je veća nego na plohi CMT 514 b. Daljnje produkcijske značajke istraživanih sastojina vide se iz korelacijskih odnosa između visine stabla i prsnog promjera (slika 3) i između prsnog promjera i volumena krošnje (slika 4). S obzirom na veće srednje vrijednosti volumena krošanja tijekom razvoja, istraživačka ploha CMT 513 (tablica 3) imala je značajno niži stupanj pojavnosti neprave srži (RH) od pojavnosti na plohi 514b (slika 5). Isti faktor (tablica 3) nije značajno utjecao na udjel neprave srži (RH) (tablica 4). Iz tablice 4 također se može vidjeti da je razvoj krošnje utjecao na srednje vrijednosti udjela piravosti (DZ) (tablica 3). Niže vrijednosti veličine piravosti na istraživačkoj plohi CMT 513 prema plohi CMT 514 b (tablica 4) posljedica su prevencije oštećivanja debla, što je dovelo i do smanjenja pojavnosti neprave srži (RH). Starenjem kambija širina piravosti i bijelji na stablima na obje se istraživačke plohe linearno povećavala (tablica 5). Suprotno tomu, rastom debla (H) oba su se faktora smanjivali (tablica 5). Statistički značajne korelacijske zavisnosti također ukazuju na jak utjecaj navedenih faktora. Analizom kvalitete izrađenih sortimenata (slika 7) potvrđena je viša kvaliteta sortimenata s istraživačke plohe CMT 513 u klasama A i B (STN EN1316-1). Suprotno tomu, udjel klase C bio je značajno niži nego li u sastojini 514 b. Rezultati istraživanja potvrdili su da stablimično i dugotrajno uzgajanje bukve s krošnjom većom od polovice visine stabla u gornjoj etaži stvara preduvjete za postizanje željenog prsnog promjera od 45 do 50 cm (starost 100 do 110 godina) s vrlo malom pojavnosti neprave srži (RH). Stoga je uzgojne zahvate potrebno usmjeriti na formiranje kvalitetne donje trećine debla, koja prema Bachmanna (1990) predstavlja tek 60 % njegovog volumena, ali 90 % vrijednosti produkcije. Istraživana sastojina CMT 513 imala je značajno nižu učestalost pojavnosti neprave srži (RH) (slika 5). U usporedbi s literaturnim podacima (Mahler and Höwecke 1991) učestalost pojavnosti neprave srži (RH) bila je značajno niža pri sličnim faktorima starosti od 100-120 godina i prsnom promjeru 40–49 cm. Prema Prki (2003), koji je istraživao problematiku obnove bukovih sastojina, učestalost pojavnosti neprave srži bila je oko 50 %. Dobiveni rezultati zbog toga nas upućuju na pretpostavku da se i u zreloj dobi stabala može pozitivno utjecati na odnos širine bijelji i piravosti (DZ). Primjerenim uzgajivačkim zahvatima koji su usmjereni na povećanje volumena i kvalitete krošnje smanjit će se pojavnost neprave srži (tablica 4 i slika 5). To će imati i značajan utjecaj na povećanje kvalitete i cijene izrađenih sortimenata (slika 7). Ključne riječi: bijelj; Fagus sylvatica L.; neprava srž; piravost; uzgajivački zahvati |
autori: Račko, Vladimir Saniga, Milan Čunderlík, Igor | |
| Stevanov,M., M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter | UDK 630* 945.4 + 935 (001) | 449 |
| Analitički model resornoga istraživanja kao znanstveno utemeljenoga savjetovanja sudionika u političkom procesu - Analiza znanstveno-istraživačke djelatnosti Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš iz Novog Sada |
|
|
| Sažetak: U posljednje vrijeme sve su izraženiji zahtjevi za “uporabljivom” znanosti s izravno primjenjivim rezultatima u praksi. Mnoge europske zemlje, tako i Srbija i Hrvatska, postavljaju slične zahtjeve. Postojeće strategije i zakoni koji se odnose na znanstvenoistraživačku djelatnost javnih instituta (Vlada RS 2010, Vlada RH 2006, Hrvatski sabor 2003, MZOS 2006, 2007, 2010) navode da se znanstvenoistraživačka djelatnost obavlja radi ostvarivanja državnih interesa, uskom suradnjom s praksom i aktivnim prijenosom znanstveno utemeljenih i pravodobnih informacija donositeljima odluka i ostalim zainteresiranim stranama. Na primjeru Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš iz Srbije, pokazat ćemo da li, kako i u kojoj mjeri javni znanstveni instituti u području šumarstva i okoliša “osluškuju” potrebe sudionika u političkim procesima, odnosno koliko je znanstvenoistraživačka djelatnost Instituta u skladu sa zahtjevom “uporabljive znanosti”. Pri tome ćemo se poslužiti modelom resornoga istraživanja (Böcher i Krott 2010), koji aktivnosti i rezultate Instituta promatra kroz sfere istraživanja, integracije, znanstvene i praktične primjene. Veze između tih sfera prikazane su proizvodnim linijama, koje predstavljaju tijek i rezultate proizvodnje, u našem slučaju projekata. Analiza obuhvaća 51 znanstveno-istraživački projekt u razdoblju od 2005. do 2010. godine. Rezultati pokazuju primjenjivost modela resornoga istraživanja na odabrani Institut te jaku vezu između Instituta i korisnika rezultata istraživanja. Korišteni model, analizom aktivnosti Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš naglašava upravo uporabljivost rezultata koja je pri uobičajenim metodama evaluacije Instituta teško vidljiva. Ključne riječi: javni šumarski instituti; model resornoga istraživanja; proizvodne linije; resorno istraživanje; šumarstvo; uporabljiva znanost; znanstvenoistraživački rad |
autori: Stavanov, Mirjana Böcher, Michael Krott, Max Orlović, Saša VULETIĆ, Dijana ŠL KRAJTER, Silvija ŠL | |
| Kirin,T., J. Kralj, D. Ćiković, Z. Dolenec | UDK 630* 152 + 907 (001) | 467 |
| Izbor staništa i sličnosti zajednica ptica pjevica u šumama parkova prirode Medvednica i Žumberak – Samoborsko gorje |
|
|
| Sažetak: Istraživanja zajednica ptica pjevica šumskih staništa ukazuju da na njihovu strukturu i gustoću populacija mogu utjecati floristička i strukturalna svojstva vegetacije. U ovom istraživanju željeli smo, usporedbom zajednica ptica šumskih staništa dvaju parkova prirode, utvrditi utjecaj florističkih i strukturalnih svojstava vegetacije na zajednicu ptica gnjezdarica. Istraživanje je provedeno tijekom 2006. i 2007. u Parkovima prirode Medvednica i Žumberak – Samoborsko gorje. Šume pokrivaju oko 60 % površineu oba parka, ali su kontinuirane na Medvednici i nešto rascjepkanije na Žumberku. Istraživanje ptica provedeno je metodom prebrojavanja u točki, a uzorkovanje staništa metodom kružnih ploha. Istraživanje je provedeno na ukupno101 točki: 49 na Medvednici i 52 na Žumberku. Pri statističkoj obradi korišteni su neparametrijski testovi (Kruskal–Wallis i Kendal Tau). Udio temeljnice stabala korišten je za određivanje pripadnosti pojedinom šumskim tipu: bukovoj, hrastovoj, mješovitoj listopadnoj i mješovitoj crnogoričnoj šumi. Prosječna temeljnica stabla korištena je kao indikator starosti šume. Istraživanjem je zabilježeno ukupno 27 vrsta ptica pjevica u šumama Medvednice i32 na Žumberku (Tablica 1). Šest vrsta ptica bilo je vezano uz određeni tip šume, s više od 40 % parova zabilježenih u tom šumskom tipu. Diverzitet vrstabio je viši na Žumberku, dok je gustoća populacija ptica pjevica bila veća na Medvednici (Slika 2). Sorensenov indeks pokazao je da zajednice ptica istog tipa šume između dva područja pokazuju znatno veću sličnost nego floristički sastav (Slika 3). Najveća sličnost u zajednicama ptica između dva Parka zabilježena je u bukovim i hrastovim sastojinama. Hrastove sastojine pokazuju najmanju florističku sličnost, ali nemaju značajnih razlika u strukturalnim svojstvima niti u ekološkim skupinama ptica. Bukove sastojine naprotiv pokazuju značajne strukturalne razlike i u njima je, kao i u mješovitim crnogoričnim sastojinama, zabilježena najveća razlika među ekološkim skupinama ptica između dva Parka. Strukturalne razlike tih šuma između dva Parka su rezultat različite starosti sastojina, a ptice su imale veće gustoće u starijim šu-mama. Među strukturalnim svojstvima vegetacije, ona vezana uz starost šume (prosječna temeljnica i broj mladih stabala) bile su značajno korelirane s ukupnom gustoćom populacija pjevica i s gustoćom različitih ekoloških skupina. Zaključak je ovog istraživanja da floristički sastav šuma ima utjecaj na odabir tipa šume u kojoj će se neke vrste ptica pjevica gnijezditi, dok na odabir samog područja gniježđenja veći utjecaj imaju strukturalna svojstva šume. Ključne riječi: Parkovi prirode; struktura vegetacije; šumska staništa; zajednice ptica pjevica |
autori: Kirin, Tamara Kralj, Jelena Dolenec, Zdravko | |
| Uhlíková,H., O. Nakládal, P. Jakubcová, M.Turčáni | UDK 630* 453 (Lymantria monacha) (001) |
477 |
| Gradacije smrekovog prelca (Lymantria monacha) i područja njegove učestale pojave u Češkoj |
|
|
| Sažetak: Smrekov prelac (Lymantria monacha) izraziti je polifag, čije se gusjenice hrane iglicama četinjača i lišćem mnogih listača. Smreka (Piceasp.), ariš (Larixsp.) i bor (Pinussp.) najčešće su napadnuti ovim štetnikom, ali jake defolijacije mogu se pojaviti i na drugim vrstama tijekom njegovih gradacija. U Hrvatskoj je rijedak i javlja se tek sporadično, podjednako u različitim šumskim sastojinama. Unatoč velikom broju dokumentiranih gradacija u Europi, mali je broj radova u kojima se analizira prostorno gledište njegove pojave. Prvi masovni napad smrekovog prelca zabilježen je u Središnjoj Europi 1449. godine. Do kraja 19. stoljeća zabilježeno je barem 26 značajnijih razdoblja njegovih gradacija. U Češkoj je evidentirano više od 100 pojava defolijacije smrekovog prelca tijekom 20. stoljeća. Izrazite i prostorno značajne gradacije bilježene su uglavnom nakon 1900. godine i takva je situacija potrajala do 1940. godine. Najveće kalamitete smrekov prelac uzrokovao je u Češkoj u dvadesetim godinama 20. stoljeća. Od 1996. do danas nisu zabilježene izrazitije gradacije. Različita učestalost pojave, kao i jačina defolijacije u pojedinim dijelovima teritorija, autorima rada bili su poticaj za pokušaj izrade prostorne analize i izrade karte povišenog rizika ovog defolijatora na području Češke. Koristeći metodu običnog kriginga, analizirali su i geostatistički obradili više od 2 500 izvornih povijesnih podataka defolijacija i gradacija smrekovog prelca na području Češke od 1784. do 2010. godine. Glavna razdoblja i područja masovne pojave i najžešćih gradacija prikazana su u Tabli ci 1. Intenzitet defolijacije preuzet iz brojnih literaturnih i ostalih izvora klasiran je u 4 kategorije (vidi sliku 1). Rezultat ovako klasiranih izvornih podataka prikazan je na dvije karte (slika 1 i slika 2). Na slici 1 prikazana je distribucija pojave i žestine defolijacije smrekovog prelca, svedeno prostorno na gospodarske jedinice. Na slici je vidljiva neujednačena distribucija registriranih defolijacija, kao i činjenica da u dijelu teritorija nikada nije zabilježena šteta od ovog defolijatora. Ovo se objašnjava izrazito nepovoljnim klimatskim uvjetima (visoka planinska područja) ili izostankom biljke domaćina (u nižim područjima). Jasno se uočavaju područja jakih gradacija (crvene točke). Na drugoj slici jasnije se razaznaje koja su područja napadnuta jače i češće (crve na boja). Također, autori dolaze do zaključka da je u promatranom razdoblju došlo do prostornog pomaka optimalnog područja pridolaska i gradacija smrekovog prelca. Taj se pomak dogodio u smislu povećanja nadmorske visine na kojima su se javljale gradacije. Na početku istraživanog razdoblja najžešće gradacije bilježene su na srednjoj nadmorskoj visini od 457 m n.m. Intenzitet i učestalost gradacija kasnije se javlja na srednjoj nadmorskoj visini od 640 m n.m. Autori zaključuju kako je očigledno kako se izvorišta gradacija “sele” na veće nadmorske visine. Također, analizom podataka utvrđeno je kako je glavna vrsta na “udaru” ovog defolijatora početkom 20. stoljeća bio bor, dok se u desetljećima koja su sljedila najveće štete bilježe na običnoj smreci. Dijelom se kao razlog tomu navode obimna pošumljavanja ovom, nekad popularnom šumskom vrstom drveća. Bez obzira na nedostatke kojih su autori svjesni u korištenju metode kriginga, zaključuju kako se ovim putem, zahvaljujući velikom broju podataka, može pokazati prostorna dinamika pojave smrekovog prelca na teritoriju Češke, uočiti “izvorišna područja” odakle započinju gradacije, kao i trend prostornog pomaka kojega povezuju s promijenjenim stanišnim uvjetima. Kao jedan od mogućih scenarija utemeljenih na recentnim klimatskim promjenama (povišenje temperature) navode pomicanje gradacijskih žarišta ovog važnog defolijatora Središnje Europe na veće nadmorske visine, odnosno više geografske širine. Prevedeno na naše geografsko područje, ovo bi značilo da bi smrekov prelac mogao postati još rjeđi u područjima gdje je i do sada bio prisutan u niskoj gustoći populacije. Ključne riječi: Češka; Lymantria monacha; povijest gradacija |
autori: Uhlíková, Hana Nakládal, Oto Jakubcová, Pavla Turčáni, Marek | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Hodić,I., Z. Jurušić | UDK 630* 630 383 | 487 |
| Analiza primarne otvorenosti šuma kojima gospodare HŠd.o.o. Zagreb kao podloga za kreiranje buduće politike izgradnje šumskih cesta |
|
|
| Sažetak: Primarna otvorenost šuma bitan je čimbenik kvalitete i ekonomičnosti gospodarenja šumama. Država kao vlasnik šuma i šumskog zemljišta, uključivo i šumske infrastrukture, osigurala je i izvor sredstava za investicijska ulaganja u izgradnju šumskih prometnica. U ovome radu nastojalo se predložiti na temelju analize postojećeg stanja potrebni opseg izgradnje šumskih cesta do razine predloženih ciljeva po Upravama šuma podružnicama. Temeljna analiza postojeće primarne otvorenosti izvršena je na razini gospodarske jedinice, kod čega je posebno vođeno računa o reljefnim uvjetima, a rezultati su prikazani po šumarijama i upravama šuma podružnicama. Za izračun otvorenosti korišteni su podaci Registra šumskih prometnica HŠ d.o.o., a prema važećoj metodologiji propisanoj Pravilnikom o uređivanju šuma. Ključne riječi: kriteriji za investiranje; Primarna otvorenost; reljefna uvjetovanost |
autori: HODIĆ, Ivan ŠL JURUŠIĆ, Zlatko ŠL | |